Softver

(

Software

) Zbirno ime za programe i rutine koji omogućavaju rad kompjutora.

Odnos cijene hardvera i softvera tijekom godina 100 80 60 40 20 0 1945 1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000

Godine

Kako do softvera?

• Može ga se kupiti • Može ga se dobiti (uz neki hardver, public domain ili freeware, od autora...) • Može ga se kopirati i koristiti “na probu” (Shareware) • Može se naručiti njegova izrada • Može se izraditi po principu “uradi sam” • Može ga se ukrasti (neovlašteno koristiti)

Podjela softvera

• Sistemski softver • Razvojni softver • Aplikativni softver

Tko je najveći proizvođač softvera?

• Microsoft • Tko je njegov vlasnik?

• Bill Gates

OS Tvrtka Namjena Mikroproc. Intel Gui Multitask.

Virt. mem.

Mreže MS-DOS OS/2 Microsoft IBM PC PC x x x Multiuser x x x Win95,98,XP Sistem 8 Microsoft Apple PC Macintosh x x x x x x x x Win NT,2000 Microsoft Poslužitelji UNIX AT&T, SUN, IBM...

x x x x Poslužitelji Razni x

Koji su najpoznatiji operativni sustavi?

Mreže se koriste za nekoliko namjena:

• 1. Razmjena datoteka: Slati svoje datoteke drugima i primati datoteke od drugih.

• 2. Upotreba zajedničkih uređaja (npr. isti štampač ili isti čvrsti disk.) • 3. Izvođenje zajedničkih programa. Sa i svoga računala pristupi se drugom računalu na njemu pokrene izvođenje nekog programa.

Problem kompatibilnosti

• Dva računala su kompatibilna ako programi koji se mogu pokrenuti na jednom računalu rade i na drugom.

– Ako nisu kompatibilni, ponekad to mogu postati uz pomoć emulatora.

• Drugo značenje, kada se govori o dva uređaja koja mogu raditi zajedno.

– Ponekad je potreban driver.

Razvojni softver

• Razvojni softver je softver koji omogućava da se

razvije

(napravi) i

održava

(prepravlja i popravlja) drugi softver.

• • • • • •

Strojni jezik

(jezik prve generacije) je jezik u kojem su sve naredbe i adrese napisane u binarnom obliku. U tom slučaju ne treba prevoditelj.

Asembleri

(jezici druge generacije) simbolički jezik prevodi na strojni jezik.

Jezici treće generacije ili viši programski jezici. Objektno orjentirani jezici.

(kompajleri i interpretori)

Data base - razvojni alati Tablični kalkulatori Razvojni alati za hipermed. aplikacije

Strojni jezik 1010 11001 1011 11010 1100 11011 Asembler LOD Y ADD Z STR X BASIC X=Y+Z Treća gen.

Objekti Objektno orjent. jez.

Četvrta generacija Zbroji brojeve... (ne objašnjava se kako se računa, nego što je rezultat)

Kompajleri

Interpretori

Razvojni softver za baze podataka

• To je softver pomoću kojega je moguće kreirati, održavati i koristiti baze podataka.

• Pod pojmom “Baze podataka” nekada se misli na – razvojni softver za izradu baza podataka – same baze podataka (podatke smještene u jednu ili više tablica, zajedno s metapodacima koji olakšavaju njihovo korištenje)

Zahtjevi

na bazu podataka • Izbjeći redundanciju • Čuvati integritet podataka • Osiguravati podatke

Baze podataka

• • • • • • • •

Access DB3+

(za MS DOS)

Oracle

(za Unix)

Clipper

(za MS DOS)

FoxBase+

(za Pc i Macintosh)

Paradoks

for Windows

4-th dimension

(za Macintosh)

DB 2

za OS/400 i AIX

Razvojni alati za multimediju i hipermediju

• Hipermedija interaktivna multimedija . Riječ hipermedija nastala je po analogiji s riječi hipertekst. Tu je riječ izmislio 1969. Ted Nelson za posebno organiziran tekst po kojem je moguće čitanje s posebnom tehnikom pretraživanja..

• Primjer hiperteksta su programi za pomoć npr. u Wordu. Neka poglavlja imaju i slike, pa se već može govoriti i o hipermediji.

Neke vrste razvojnih alata za hipermediju

• Razvojni alati za www • Programi za pripremu hipermedijskih prezentacija • Prezentacijski softver

Razvojni alati za www

• • • • •

HTML (Hypertekst Markup Language)

Jezik koji se koristi za stvaranje hipermedijskih stranica za WWW (World Wide Web). Pri tome razni objekti mogu biti bilo gdje na mreži. Za tekstualni upis HTML koda dovoljan je Notepad.

Macromedia Dreamweaver, MS FrontPage, Word, Excel

Alati pomoću kojih je moguće automatski generirati HTML kod.

Flash

Jezik pomoću kojeg je moguće izrađivati interaktivne filmiće, često korišten na Internetu.

Java, JavaScript, Perl

Jezici za izradu interaktivnih aplikacija na Internetu

Objektno orijentirani jezici Visual BASIC i C++

• • • •

Programi za pripremu hipermedijskih prezentacija za Action: Macintosh :

Program koji usklađuje tekst, animaciju, video, zvuk i grafiku.

Hypercard:

Moguće je programirati objekte (slike, gumbe, tekst...) i pisati programe u vlastitom jeziku - Hypertalk.

Supercard:

Sličan Hypercardu i djelimično kompatibilan s njim, ali većih mogućnosti.

Ima svoj jezik Supertalk.

Premiere 3.0:

Program za izradu složenih multimedijskih aplikacija s mnogo efekata

Cross software

• To je softver koji se proizvodi na jednom računalu

razvojnom

računalu, da bi se koristio na drugom,

ciljnom

računalu.

(target) • Supercard je takav razvojni alat, pri čemu je razvojno računalo Macintosh, a gotova multimedijska aplikacija se može koristiti na Machintosh-u i PC-u.

• • • •

Programi za pripremu hipermedijskih prezentacija za IBM PC kompatibilna računala : Plato

Nastao 1960, ali je u to vrijeme zahtjevao nedostižno skupu opremu. Postojao je kompjutor sa Plato programom samo u JNA obrazovnom centru u Zagrebu.

Pilot

Autorski alat koji je omogućavao hipermedijske aplikacije manje složenosti već na 8 bitnim računalima

Toolbook

Autorski alat sličan Supercardu.

HM Card

Nastao u Gracu. Ne zahtjeva programiranje nego se izrada hipermedije postiže isključivo interaktivno.

Prezentacijski softver (presentation graphics)

• PowerPoint - Microsoft (kupio ga je 1987 MS od jednog studenta za 14 miliona $ ) • Persuasion - Adobe Systems • Director - Macromedia • Freelance - Lotus • ASAP WordPower - Gold Disk • Presentation - Corel

Problemi za autorski rad u hipermediji su:

• 1.Potrebna je snažna i skupa oprema, (mikrofoni, zvučne kartice, CD ROM čitači i pisači, scaner, video kamera i kartice koje digitaliziraju video signal...) • 2. Potrebna je skupa oprema i za korisnike.

• 3. Autorski alati su skupi • 4. O radu s tim alatima ne uči se u školi.

• 5. Ne postoje kod nas tečajevi za korištenje tih alata. Malo ljudi može pomoći savjetom.

• 6. Korisnici malo znaju o hipermediji, pa još nema tržišta.

• 7. Ne može se dobiti educiranog suradnika.

• 8. Ima malo literature, pogotovo prevedene.

Aplikativni softver

• To je softver koji se koristi za obavljanje raznih čovjekovih potreba. Za razliku od sistemskog koji je omogućavao da razne komponente kompjutora zajedno uopće prorade, i razvojnog koji je omogućavao razvoj drugog softvera, aplikativni će nam softvere pomoći da obavljamo neki svoj posao pomoću kompjutora, da pomoću njega pišemo, crtamo, računamo, vodimo razne poslovne knjige, planiramo svoje poslove, učimo strane jezike, igramo se...

Kako doći do aplikativnog softvera?

• Na tri načina: – kupiti gotov softver – naručiti da ga netko izradi – sami ga izraditi Dobro se prilikom nabavke posavjetovati s nekim znalcem, pri čemu nije dobro savjet tražiti od prodavača ili firme koja proizvodi softver. Zašto?

Gotov softver

• • • To je softver koji se kupuje gotov od trgovca.

Najčešće je razvijen u nekoj drugoj zemlji i najčešće su svi izbornici i upute na engleskom.

Prednost

: Najekonomičniji razvoj.

Jednom se razvija a koristi se puno puta od raznih korisnika. Vidi se što se kupuje.

Nedostatak

: Postoji li to što nam treba?

Nije moguće ili je teško vršiti prepravke.

Često nije na hrvatskom, a ako je postoji problem prevodjenja informatičkih pojmova.

Onaj koji je rađen po narudžbi.

• To je softver kojeg ne izrađujemo sami, nego kod nekog izvršitelja naručujemo njegovu izradu • Treba specificirati što će softver raditi, rokove, opcije održavanja i sl.

Onaj koji je rađen po narudžbi.

• Vrlo su važne opcije u ugovoru. Treba paziti što je sa održavanjem. Najbolje je ako se osiguraju izvorni kodovi. Osim toga važna je obuka za korisnika koja može i ne mora biti uključena u cijenu, cijena potrebne opreme i razvojnog alata na kojem je softver razvijen. Razvojni softver koji nam je od prije poznat ima prednost, jer će tako korisnik moći sam vršiti održavanje.

• •

Onaj koji je rađen po narudžbi (nastavak)

Prednosti

: Dolazimo do softvera kakav nam je potreban, a da se sami ne moramo upuštati u razvoj.

Nedostaci

: Treba čekati da se softver napravi (nije odmah na raspolaganju), mogući su nesporazumi (da se neke opcije programa pogrešno shvate, pa to poslije treba mijenjati - na čiji trošak?), moguće su zamke u ugovaranju (ili neugovaranju) održavanja, proširenja poslovanja...

Onaj koji smo sami izradili.

• • • To je najskuplji način izrade softvera, jer na platnom spisku imamo barem jednog programera.

Prednost

: Održavanje ne bi smjelo predstavljati problem.

Nedostaci

: Treba čekati da se softver izradi, što zna trajati jako dugo. Pitanje je kakvi ljudi rade i koliko su sposobni, koje alate poznaju (pokušat će razvoj uvijek pomoću alata s kojim znaju raditi, a ne koji je optimalan za taj problem)...

Pogreške u radu kompjutora

• Komentirajte izjave "Kompjutor je pogriješio." ili "Ne možemo jer radimo pomoću kompjutora” • Program koji se koristi treba biti bez pogrešaka.

• Dvije vrste pogrešaka: formalne (sintax) i logičke pogreške.

• Može li biti pogrešaka u programu koje nisu ni logičke ni formalne?

• •

Pogreške zbog pogrešnog ulaza podataka

Primjer 1

: Kad sam gradila kuću kupila sam 45 koljena vodovodnih cijevi od 1/2 cola. Stigao mi je račun na 4,5 koljena.

Primjer 2

: 15 ožujka 1985 naručili su u jednoj postrojbi kopnene vojske u brdovitom kraju države Colorado lampu. Narudžba je trebala biti za šifru 2040-00-368-4972 a činovnik je zabunom utipkao broj 2040-00-368-4772. Tako je umjesto žarulje vrijedne 6.04 $ nakon 10 dana u brdovit kraj stiglo sidro za razarač od 28 560 $. Srećom je netko lukavo primjetio da se ne radi o lampi, pa je sidro vraćeno.

Pogreške zbog krutosti programa, (pomanjkanje inteligencije)

• Primjer 1: Nije mi proknjižena plaća na tekući u Riječkoj banci, jer je prezime u kompjutoru bilo Čičin-Šain, a na uplatnoj listi Čičin Šain, što je bilo različito.

• Primjer 2. Banci je izdan nalog da ne isplati ček br. 896 od 27.veljače 1983 u iznosu od 1 844,48 $. Banka je ček ipak isplatila, jer je iznos čeka bio na 1 844,98 $. Došlo je do sudskog spora, a sud je presudio na štetu banke.

Loša koncepcija programa

• Primjer 1. Zavod za zapošljavanje Rijeka imao je pred više godina ograničenje da čovjek može znati najviše dva strana jezika. Ako je znao tri, morao se odlučiti za dva...

• Primjer 2. Jedan program za obradu plaća u "Rade Končaru" pred dvadeset godina računao je i dječji doplatak, ali samo za ljude s manje od 10 djece. Ustanovljena je pogreška kada se jednom zagorcu rodilo deseto dijete.