Transcript 5. razvojni i aplikacijski softver

RAZVOJNI I
APLIKACIJSKI
SOFTVER
Mateja Dukić
Ivana Čubranić
Tereza Nosić
RAZVOJNI SOFTVER
 je softver kojem je cilj unaprijediti i održavati druge
softvere
 najvažniji dijelovi razvojnog softvera su kompajleri i
interpreteri koji omogućavaju prijevod s višeg
programskog jezika u strojni jezik
 upravo taj postupak je baza pomoću koje se
pojednostavljuje i ubrzava rad sa različitim programima
VRSTE RAZVOJNOG
SOFTVERA:
 Strojni jezik
 Asembleri
 Jezici treće generacije ili viši programski jezici
(kompajleri i interpreteri)
 Baze podataka – razvojni alati
 Proračunske tablice
 Razvojni alati za multimedijske aplikacije
STROJNI JEZIK
 jezik prve generacije računala odnosno najniža moguća
razina prikaza programa, te je kao takav usko vezan uz
građu samog računala tj. uz središnju jedinicu za obradu
podataka (mikroprocesor)
 to znači da ako napišemo program u strojnom jeziku za
jedno računalo, on neće biti primjenjiv na drugoj vrsti
mikroprocesora jer je za svaki mikroprocesor strojni jezik
jedinstven
 korištenje strojnog jezika je vrlo komplicirano
 Naredbe i adrese napisane su u binarnom obliku, što
znači da koristi samo 2 elementa, a to su 0 i 1
ASEMBLERI
 Jezik druge generacije računala, odnosno niži simbolički
jezik prilagođen radu računala
 Iako je programski jezik niske razine mnogo je
napredniji u odnosu na strojni jezik
 Sam način programiranja nije bitno različit u odnosu na
strojni jezik, ali je svaki binarni kod zamijenjen slovnom
oznakom tako da je ovaj programski jezik mnogo
razumljiviji
 Toliko razumljiviji da su naredbe slične engleskom jeziku,
uz upotrebu kratica. Prevođenje se naziva asembliranje
Asembler
KOMPAJLER
 Računski program koji čita program napisan u izvornom
jeziku ili u nekom simboličkom jeziku, te ga prevodi u
neki od viših programskih jezika, i sprema ga kao
datoteku
 Taj se postupak prevođenja naziva kompajliranje
 NAJČEŠĆI KOMPAJLERI:
1. FORTRAN
2. COBOL
3. PASCAL
4. C
5. BASIC
 objektno orijentirani jezici Visual Basic i C++
Pascal
INTERPRETER
 Računski program koji također služi za prevođenje
programa, ali s višeg programskog jezika u strojni
 Čim se prevede u strojni jezik, svaka se naredba odmah
izvede, ali se naredbe u strojnom jeziku ne spremaju u
posebne datoteku strojnog koda, pa se stoga prilikom
sljedeće izvedbe ponovo poziva izvorni simbolički
program koji sa zatim prevodi i odmah izvodi
 Najpoznatiji interpreter je BASIC
 Za razliku od kompajlera, interpreteri rade sporije te
pokretanje programa nije moguće bez interpretera, on
mora biti instaliran u računalu
BAZE PODATAKA
 Dva značaja baze podataka:
 kao softver za razvoj podataka
 kao dokument odnosno skup podataka i veza među njima koji se
kreiraju pomoću softvera
 predstavljaju višu razinu rada s podacima u odnosu na
klasične programske jezike
 To je tehnologija koja je nastala s namjerom da se
uklone slabosti tradicionalne “automatske obrade
podataka” iz 60-tih i 70-ih godina 20. stoljeća
 Osigurala je veću produktivnost, kvalitetu i pouzdanost u
razvoju aplikacija koje se svode na pohranjivanje i
pretraživanje podataka u razvoju podataka u računalu
Baza podataka
PRORAČUNSKE TABLICE
 Programi koji omogućavaju kreiranje, održavanje i korištenje




tablica u koje se upisuju podaci i formule na temelju kojih se
izračunavaju neke vrijednosti koje se također prikazuju u
tablicama
Pomoć njih mogu se obavljati različiti aritmetički, financijski,
statistički i drugi proračuni.
U praksi se najčešće koriste za izradu kalkulacija, obračuna
prodaje, troškovnika, financijskih i drugih poslovnih izvještaja,
ali i za osobne potrebe kao što je kreiranje vlastitog
obiteljskog proračuna.
Formule za izračune mogu se upisati ručno ili uz pomoć
različitih funkcija programa u kojem radimo. Podaci iz tablica
mogu se u ovim programima jednostavno grafički prikazati uz
pomoć različitih grafikona.
Postoje mnogi programi za proračunske tablice, a neki od
najpoznatijih su Microsoft Excel, Lotus 1-2-3 i Quatro Pro
Proračunske tablice
RAZVOJNI ALATI ZA
MULTIMEDIJSKE APLIKACIJE
 Programi koji omogućavaju kreiranje, održavanje i
korištenje hipermedijskih aplikacija
 Multimedija je zajednički naziv za medije koji
kombiniraju više tipova pojedinačnih medija, da bi se
stvorila jedna cjelina
 Hipermedijske se aplikacije mogu razviti kao i drugi
softveri pomoću asemblera ili viših programskih jezika
 Dijelimo ih na:
1. Razvojne alate za WWW
2. Programe za pripremu hipermedijskih prezentacija
3. Prezentacijski softver
APLIKACIJSKI SOFTVER
 Glavna funkcija mu je da primijeni snagu kompjutera, te
da pruži pojedincima, radnim grupama i cijelom
poduzetništvu sposobnost rješavanja problema i pomoć
u izvodbi specifičnih zadatka
 Aplikacijski programi izvode zadatke tako da surađuju sa
sustavnim softverom da bi vodili hardver kompjutera.
 Primjeri aplikacijskog softvera su programi koji
dovršavaju prodajne narudžbe, kontroliraju inventar,
plaćaju račune, pišu čekove zaposlenicima i dostavljaju
financijske i marketinške informacije menadžerima i
rukovoditeljima
VRSTE
1. Vlasnički aplikacijski softver
2. Off-the-shelf aplikacijski softver
3. Prilagođeni paketi
4. Osobni aplikacijski softver
VLASNIČKI APLIKACIJSKI
SOFTVER
 Softver za rješavanje jedinstvenog ili specifičnog
problema
 Organizacija može birati da razvije sve aspekte
aplikacijskog softvera u svojoj firmi ili može nabaviti
program kod nekog eksternog prodavača
 Specifični softver program koji je razvijen za određenu
firmu se zove softver po ugovoru
OFF-THE-SHELF APLIKACIJSKI
SOFTVER
 Može se kupiti, iznajmiti ili unajmiti od neke softverske
kompanije koja razvija programe i prodaje ih mnogim
korisnicima programa i organizacijama
 Softverski programi razvijeni za opće tržište su zvani 'sa
police' softverski paketi jer se mogu doslovce kupiti sa
police u dućanima
 Mnoge kompanije koriste softver 'sa police' da bi podržali
poslovne procese
PRILAGOĐENI PAKETI
 U nekim slučajevima, kompanije koriste spoj eksternog i
internog softvera. To jest, softver sa polica se modificira i
prilagodi od domaćih ili eksternih zaposlenika.
 Neke softverske kompanije ohrabruju svoje kupce da
naprave promjene na softveru ili će im kompanije
napraviti promjene za određenu naknadu. Dok druge
kompanije neće dopustiti da netko tko je kupio ili
iznajmio njihov program da ga mijenja.
OSOBNI APLIKACIJSKI SOFTVER
 Postoje tisuće kompjuterskih aplikacija koje pomažu
osobama u školama, domovima i na radnom mjestu
 Primarni osobni aplikacijski programi su obrada izraza,
analiza proračunskih tablica, baze podataka, grafika, i
on-line serveri
 Napredni softverski alati – kao upravljanje projektima,
upravljanje financijama, stolno izdavaštvo, i softver
kreativnosti – nalaze sve više prostora u poslovanjima
HVALA NA PAŽNJI…
PITANJA
1. Što je cilj razvojnog softvera?
2. Nabrojite najčešće kompajlere!
3. Koji je najpoznatiji program za
proračunske tablice?
4. Što je softver po ugovoru?
5. Koja je glavna funkcija aplikacijskog
softvera?
1. _______ Predstavlja višu razinu rada s
2.
3.
4.
5.
podacima u odnosu na klasične
programske jezike.
Najvažniji dijelovi razvojnog softvera su
________ i ________.
Strojni jezik je ________odnosno najniža
moguća razina prikaza programa
Najpoznatiji interpreter je ______.
_______ je zajednički naziv za medije
koji kombiniraju više tipova pojedinačnih
medija, da bi se stvorila jedina cjelina.