STVARNO I OBLIGACIONO PRAVO
Download
Report
Transcript STVARNO I OBLIGACIONO PRAVO
STVARNO I OBLIGACIONO PRAVO
Dr Dragica Koldžin
STVARNO PRAVO
Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno pravo koje za svoj
neposredan objekt ima stvar.
Stvarno pravo u objektivnom smislu čine pravila grane prava kojima se uređuju
subjektivna stvarna prava
STVARNO PRAVO
Stvarno pravo predstavlja odnos izmedju lica i povodom stvari
Stvari su objekt pravnog odnosa na kojim titular (nosilac) stvarnog prava direktno
ostvaruje svoja ovlašćenja
Stvarno pravni odnos nastaje između titulara stvarnog prava i svih drugih lica koja
dolaze u dodir sa stvari gde titular ima određena pravna ovlašćenja povodom te stvari
STVARNO PRAVO
Apsolutnost (deluju prema svima – erga omnes)
Trajna prava koja prate stvar
Broj stvarnih prava je određen pravnim aktom (numerus clausus)
- Pravo svojine
- Pravo državine
- Pravo službenosti
- Pravo zaloge
PRAVO SVOJINE
Pravo svojine (dominium proprietas) je subjektivno stvarno pravo iz koga prozilazi
najviša i faktička vlast na stvari
Pravo svojine je apsolutno, jedinstveno, jednovrsno, nezavisno i nezastarivo pravo
Garantovano Opštom deklaracijom o ljudskim pravima
Temeljna vrednost demokratskih društava
Vlasnik stvari je ovlašćen da stvar DRŽI, KORISTI (upotreba stvari na uobičajen
način, pravo plodouživanja) i njome RASPOLAŽE u granicama određenim zakonom –
SVOJINSKA OVLAŠĆENJA
VRSTE SVOJINE
Kolektivna i privatna svojina
Lična svojina
Susvojina (podeljenost po obimu, a ne po sadržini)
Zajednička svojina
Etažna svojina
Državna svojina
STICANJE PRAVA SVOJINE
NA POKRETNIM STVARIMA
– stiče se predajom stvari u državinu sticaoca
NA NEPOKRETNIM STVARIMA
- pored postojanja punovažnog ugovora potreban je i odgovarajući način sticanja
(upisom u javnu knjigu ili na drugi način određen zakonom)
STICANJE PRAVA SVOJINE
ORIGINARNO – sticanje svojine koje nije izvedeno iz prava prethodnika već izvornim
(originarnim) putem tj. na osnovu drugih pravnih činjenica
- Svojina se stiče na stvarima koje nemaju vlasnika (a mogu biti predmet svojine) ili na
stvarima koje su u nečijoj svojini, ali nezavisno od volje njihovog vlasnika
DERIVATIVNO – onaj ko stiče svojinu to pravo izvodi iz prava prethodnika (akutor i
sukcesor)
- Prenos prava svojine sa jednog na drugog titulara, i važeće je ukoliko postoji pravni
osnov i način sticanja. Kao pravni osnov javljaju se jednostrani i dvostrani pravni
poslovi (testamenti, ugovori o prodaji i sl.)
STICANJE PRAVA SVOJINE
STICANJE SVOJINE OD NEVLASNIKA – samo pod određenim uslovima
ODRŽAJ - sticanje prava svojine na osnovu državine koja ima određene kvalitete i
koja je trajala zakonom određeno vreme
PRIRAŠTAJ - pokretne stvari- spajanjem, smešom i preradom stvari, a nepokretne
npr. izgradnja na tuđem zemljištu
STICANJE SUDSKIM I ADMINISTRATIVNIM AKTIMA - javna prodaja
STICANJE PRAVA SVOJINE
OKUPACIJA - sticanje svojine na ničijim stvarima njihovim jednostranim uzimanjem u
državinu, s namerom zasnivanja pravne svojine
KONFISKACIJA - prenos predmeta privatne svojine na bazi krivičnih ili upravnopravnih
propisa u državnu svojinu bez naknade
NACIONALIZACIJA je političko-ekonomska mera kojom se određeni objekti privatne
svojine prenose uz naknadu u državnu svojinu
EKSPROPRIJACIJA je prenos prava privatne svojine u državnu uz potpunu naknadu,
ukoliko je to u opštem interesu
OGRANIČENJA PRAVA SVOJINE
OPŠTA – ograničavaju vršenje svakog prava svojine
POSEBNA – predviđena za određene stvari ili pojedine pravne situacije
NEGATIVNA – kada se u pogledu stvari nešto trpi ili propusta
POZITIVNA – kada se nešto daje ili čini
Mogu nastati na osnovu odluke državnog organa ili na osnovu pravnog posla
OGRANIČENJA PRAVA SVOJINE
OGRANIČENJA KOJA PROIZILAZE IZ OPŠTE ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA
SVOJINE
SUSEDSKO PRAVO – odnos vlasnika bliskih (susednih) nepokretnosti čije je korišćenje
uzajamno zavisno zbog toga što se međusobno graniče ili se smatraju susednim
PRAVO PREČE KUPOVINE – ovlašćuje imaoca prava preče kupoine da zahteva od
vlasnika stvari koji namerava da je proda da prvo njemu ponudi stvar na prodaju
PRESTANAK PRAVA SVOJINE
Pravo svojine prestaje:
- kad drugo lice stekne pravo svojine na istoj stvari
- napuštanjem stvari (derelikcija)
- propašću stvari
- u drugim slučajevima određenim zakonom
PRESTANAK PRAVA SVOJINE
RELATIVNI
- oni kod kojih dolazi do smene vlasnika, tako da pravo prestaje samo za dotadašnjeg
imaoca, što opet može biti u skladu ili mimo njegove volje
APSOLUTNI
- postoji kad se pravo svojine ugasi i nestane iz pravnog života.To se može dogoditi
usled propasti stvari ili napuštanja svojine nad pokretnom stvari
ZAŠTITA PRAVA SVOJINE
Svako lice je dužno da se uzdržava od povrede prava svojine drugog lica
Pravo svojine može biti oivređeno oduzimanjem stvari vlasniku ili smetanjem tog
prava
U tim situacijama nastaje ZAHTEV VLASNIKA ZA ZAŠTITU PRAVA SVOJINE –
ovlašćenje na podnošenje svojinske (petitorne) tužbe
- tužba za povraćaj stvari (actio rei vindicatio)
- svojinska tužba u slučaju oduzimanja stvari (actio publiciana)
- tužba zbo uznemiravanja prava svojine ( actio negatoria)
SUSVOJINA
Pravo svojine dva ili više lica na istoj fizički nepodeljenoj stvari, čiji su delovi idealno
određeni
PRAVA SUVLASNIKA U ODNOSU NA CELU STVAR – pravo svojine svakog od
suvlasnika je podeljeno po obimu a ne sadržini (pojedinim ovlašćenjima) svakog
od njih. Upravljaju stvarju zajednički ili saglasnošću volja to poveravaju jednom,
nekolicini od njih
PRAVA SUVLASNIKA U ODNOSU NA ALIKVOTNI DEO STVARI – suvlasnik svojim
alikvotnim delom može raspolagati bez saglasnosti ostalih suvlasnika, ali u
slučaju prodaje ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine
PRESTANAK SUVLASNIČKE ZAJEDNICE – kada god to zahteva jedan od
suvlasnika, osim ukoliko bi deoba stvari bila na štetu ostalih. O načinu deobe
suvlasnici odlučuju sporazumno ili u suprotno o tome odlučuje sud
ZAJEDNIČKA SVOJINA
Pravo svojine dva ili više lica na nepodeljenoj stvari kada su njihovi udeli odredivi ali
nisu unapred određeni
Zajedničko raspolaganje stvari – samo zajedno mogu raspolagati nekom stvari
(prodati, konstituisati založno pravo i sl.)
Deobu može zahtevati bilo ko od zajedničara
OBLICI ZAJEDNIČKE SVOJINE
ZAOSTAVŠTINA koja prelazi na naslednike (do trenutka donošenja rešenja o
nasleđivanju, čime se određuju suvlasnički delovi)
SVOJINA BRAČNIH DRUGOVA stečena radom u toku trajanja braka
SVOJINA VANBRAČNIH DRUGOVA
SVOJINA ČLANOVA PORODIČNE ZAJEDNICE
ETAŽNA SVOJINA
Pravo svojine na stanu, poslovnoj prostoriji ili garaži kao posebnom delu zgrade čiji
titular ima i stvarna prava na zajedničkim delovima zgrade i građevinskoj parceli
(zemljištu) na kome je zgrada podignuta
Delovi zgrade koji zgradi služe kao celini ili njenim posebnim delovima, zajednička su
nedeljiva svojina svih vlasnika posebnih delova
Obaveza učešća u održavanju zajedničkih delova zgrade srazmerno vrednosti svojih
posebnih delova spram ukupne vrednosti zgrade
DRŽAVNA I DRUŠTVENA SVOJINA
DRŽAVNA SVOJINA
- Najviša pravna i faktička vlast države na stvarima
- Titulari: Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinice lokalne samouprave i
državna preduzeća
DRUŠTVENA SVOJINA
- Najviša pravna vlast na stvarima koju imaju društvena pravna lica (udruženja,
ustanove)
- u SFRJ su predmet ove svojine bili objekti koji su sada u državnoj ili u privatnoj svojini