Transcript 11.2. Navodnjavanje i okoliš

Tema 11. NAVODNJAVANJE I
OKOLIŠ
PROF.DR.SC.LIDIJA TADIĆ
 Važnost predviđanja utjecaja na okoliš:
 Cilj svakog projekta je dugoročno osigurati
pozitivne učinke implementiranog sustava

1. Predvidjeti potencijalne probleme
2. Pronaći načine njihovog
sprječavanja ili reduciranja
3. Potencirati pozitivne učinke
HIDROSFERA
PEDOSFERA
BIOSFERA
-narušavanje
kvalitete vode
-Narušavanje
postojećeg
vodnog režima
i postojeće
vodne bilance
-degradacija
-Flora i fauna
tla- promjene u -biološka
strukturi,
raznolikost
kemizmu,
slijeganje tla,
erozija
ATMOSFERA
1. VODA
 Utjecaji koji proizlaze iz sezonskih promjena u
vodnosti otvorenih vodotoka ili razina podzemnih
voda
 Uvođenjem velikih potrošača vode dolazi do
narušavanja postojećeg hidrološkog režima
Agenda 21,
1992.
UDIO NAVODNJAVANIH POVRŠINA U UKUPNIM
POLJ.POVRŠINAMA
 Cjelovito promatranje površinskih i podzemnih
resursa – efluentni i influentni tok
 Analiziranje svih zahtjeva za vodom (sadašnjih i
potencijalnih), te predviđanje mogućih konfliktnih
situacija
a)MALE VODE
 Poremećaj režima malih voda- Utjecaj na
nizvodno područje i sve korisnike
 kvalitativni poremećaj
 kvantitativni poremećaj
 biološki poremećaj
OSJETLJIVA PODRUČJA:
 Vodotoci s izrazitim trendom smanjenja malih
voda
 Vodotoci s nepovoljnim hidrološkim režimom ( s
obzirom na potrebe navodnjavanja)
 Krška područja
MOGUĆA RJEŠENJA:
 Izgradnja akumulacija – mogućnost racionalnog
korištenja voda uz adekvatno upravljanje
AKUMULACIJE:
POZITIVNI UČINCI
NEGATIVNI UČINCI
 Obrana od poplava
 Mogućnost prihranjivanja
 Promjene namjene površina
malih voda
 Racionalno korištenje voda
 Socijalno-ekonomski efekti
 Promjena mikroklime
 Prednost imaju male
akumulacije
 Redukcija prihranjivanja
podzemnih voda
(zadržavanjem poplavnih
voda)
 Zadržavanje nanosa
 Socijalno-ekonomski efekti
 Promjena mikroklime
b)SNIŽENJE RAZINE PODZEMNIH VODA
 Povećanje hidrauličkog gradijenta –
procjeđivanje iz vodotoka-negativno
 Omogućavanje prihvata voda tijekom zimskog
razdoblja-pozitivno
 Razlika sniženje razine podzemnih voda unutar
obnovljivih zaliha u odnosu na “rudarenje”
OSJETLJIVA PODRUČJA:
 Tla s velikim sadržajem organske tvari (treset) –
slijeganje tla ( primjer California, dolina Neretve)
 Porozna tla – narušavanje strukture tla
 Primorski predjeli – intruzija morske vode
 Mjere zaštite količine voda:

kontrolirano zahvaćanje površinskih voda
uz očuvanje drugih zahtjeva (biosfera, sport,
plovidba)

kontrolirano zahvaćanje podzemnih voda u
granicama obnovljivih zaliha
 osiguranje biološkog minimuma u vodotocima
na kojima je izgrađena akumulacija
 prednost se daje manjim akumulacijama
u
odnosu na velike akumulacije

ispuštanje nanosa iz akumulacije radi
očuvanja ravnotežnog stanja u vodotoku

praćenje razina podzemnih voda na širem
području zahvata

praćenje trendova malih voda
 Osobito osjetljiva područja:

područja u blizini zaštićenih ekosustava (
Lonjsko polje, Kopački rit) čiji opstanak ovisi o
dovoljnim količinama vode



područja u blizini vodocrpilišta
vodotoci s izrazitim opadajućim trendom
karakterističnih protoka
priobalna područja
c)KVALITETA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA
 Narušavanje hidrološkog režima – povećanje
koncentracije onečišćenja
 Intenziviranje poljoprivrede  intenziviranje
agrokemijskog onečišćenja
 Nitrati – vrlo topivi i brzo dospijevaju u vodne tokove
 Fosfati- vežu se na čestice tla i dolaze u vodotoke
erozijom
 Povećani dotok hraniva u površinske vode 
povećana biološka potrošnja kisika  eutrofizacija
MOGUĆA RJEŠENJA:
 Poljoprivreda prihvatljiva po okoliš – kontrolirana
primjena mineralnih gnojiva
 Kontrolirana odvodnja
 Ponovno korištenje drenirane vode
 Korištenje vode odgovarajuće kvalitete
KORIŠTENJE DRENIRANE VODE
ORGANSKA POLJOPRIVREDA
KVALITETA VODE ZA NAVODNJAVANJE Prema: Uredbi o klasifikaciji voda ( NN 77/98) i
FAO kategorizacija pogodnosti voda za
navodnjavanje ( 1974)
 SAR – odnos iona Na, Mg i Ca i el.provodljivost
 Mjere zaštite kvalitete voda:

kontrolirana primjena sredstava koja
narušavaju kvalitetu voda
primjena tzv. kontrolirane odvodnje –
zadržavanje vode unutar sustava s mogućnošću
subirigacije, tamo gdje pedološke karakteristike
tla to omogućavaju

kod većih sustava za navodnjavanje izgradnja
biljnih uređaja za pročišćavanje
 izgradnja sustava podzemne odvodnje za
odvođenje suvišne soli iz tla i povećanje
funkcionalnosti odvodnje
 poboljšanje
učinkovitosti
navodnjavnje i odvodnju
sustava
za
 smanjenje ispiranja hraniva iz tla može se
smanjiti
boljim
planiranjem
rasporeda
prihranjivanja zemljišta hranivima u odnosu na
aplikaciju vode za navodnjavanje
 Osobito osjetljiva područja:
 mali vodotoci i umjetni kanali s malim protokama i
brzinama strujanja
 područja u blizini zaštićenih ekosustava
 krška područja i aluvijalna područja relativno plitkog
krovinskog sloja
2. TLO
a)ZAMOČVARIVANJE ZEMLJIŠTA
( ZADRŽAVANJE VODE NA POVRŠINI)
 Kod sustava za navodnjavanje slabe
učinkovitosti ( ponegdje 20-30 %)
 Kod ravničarskih predjela slabih infiltracijskih
sposobnosti
 Neadekvatan odabir metode navodnjavanja
b) ZASLANJIVANJEireverzibilan proces- 1/3
svjetskih navodnjavanih
površina ugroženo
zaslanjivanjem (270 mil.ha)
 Unos soli putem vode
 Prisutnost soli u samom tlu
(tip tla)
 Zaslanjene podzemne vode
c) VODNA EROZIJA- zbog neadekvatnih
oborina i intenziteta navodnjavanja
 Zaštitne mjere tla:
 navodnjavanje vodom koja zadovoljava kriterije za
primjenu u navodnjavanju
 na područjima većeg rizika izbjegavati primjenu
sekundarnih izvora vode ( otpadne vode )
 na područjima većeg rizika aplicirati dodatne količine
vode za ispiranje soli
 Osobito osjetljiva tla:
 područja s manjom količinom prirodnih oborina (
semiaridni predjeli krajnjeg istoka zemlje)
 površine
s
nepovoljnijim
pedološkim
karakteristikama ( slabije pogodnosti za
navodnjavanje)- Glinovita tla ( velike količine Nastrukturni kolaps)
 kraška polja sa slabijom mogućnošću učinkovite
odvodnje
 površine pod većim nagibom