PODZEMNO NAVODNJAVANJE TEMELJNI PRINCIP: Voda se upija u tlo iz otvorenih kanala ili podzemnih sustava. Može biti

•

otvorenim kanalima ili prirodnim vodotocima

•

subirigacijom (podzemnim cijevima)

NAVODNJAVANJE OTVORENIM KANALIMA ILI PRIRODNIM VODOTOCIMA Voda se podzemnim putem dovodi u zonu korijenovog sustava kulturne biljke

Uvjeti za navodnjavanje :

-

propusno tlo

-

ravan teren s padom manjim od 0,5‰

-

blizina vodotoka Navodnjavanje otvorenim kanalima može biti izvedeno:

-

Tamo gdje je izgrađena otvorena kanalska mreža i tada se voda u kanale dovodi putem crpnih stanica

-

Zaustavljanjem ili kontroliranim ispuštanjem vode iz odvodnih kanala putem ustava, gdje se voda bočno infiltrira u tlo.

Tlo mora biti propusno zbog širenja vode i zbog velikih razmaka kanala, da bi se ostvarili razmaci kanala veći od 100 m (kod manjih razmaka kanala upitna racionalnost iskorištenja površina)

Prednosti: ne kvasi se cijela površina parcele nema stvaranja pokorice i kvarenje strukture tla mali su gubitci vode

NAVODNJAVANJE PODZEMNIM CIJEVIMA (SUBIRIGACIJOM ) Princip: Voda se kroz mrežu podzemnih cijevi dovodi u tlo na dubinu 40 do 80 cm.

Tlo prima vodu iz cijevi, te se voda kapilarnim putem (infiltracijom) širi na sve strane

O sadržaju vode u tlo ovisi intenzitet infiltracije.

Ako je tlo sušno, primat će veću količinu vode a time se izaziva i veći proticaj vode kroz cijev Ako tlo postane presaturirano sa vodom, otvara se ventil na kraju sustava za odvod suvišne vode.

Razmaci (6 – 12 m) i dubine cijevi (0,5 do 0,6m) su manji nego kod cijevne drenaže.

Prednosti:

-

Tlo se vlaži kapilarnim kretanjem vode – ne pogoršava se struktura i ne stvara se pokorica

-

nema zbijanja tla

-

gotovo je uvijek optimalna vlažnost tla

-

ekonomična potrošnja vode

-

nema gubitaka evaporacijom

-

biljke bolje koriste hraniva iz tla

-

nema smetnje pri obradi

Nedostaci:

-

Velika investicijska ulaganja posebni zahtjevi za tlom (ispod zone rizosfere poželjan je slabije propustan sloj)

-

Nema vlaženja površinskog sloja; u prvim fazama razvoja, biljke nemaju dovoljno vode

-

Mogućnost zamočvarivanja ili zaslanjivanja tla

NAVODNJAVANJE IZ ZRAKA Voda se stavlja pod pritisak – NAVODNJAVANJE POD PRITISKOM Najčešće tehnike:

-

Navodnjavanje kišenjem (umjetna kiša)

-

Navodnjavanje kapanjem (kap po kap)

NAVODNJAVANJE UMJETNOM KIŠOM Voda se raspoređuje po površini u obliku kišnih kapi, što je najsličnije pravoj kiši.

Princip: Voda se zahvaća na izvorištu , stavlja po pritisak (crpkama), te se distribuira tlačnim cijevima i putem rasprskivača u obliku kišnih kapi raspodjeljuje po površini.

Zatvoren cijevni sustav Voda pod pritiskom izlazi iz rasprskivača i u obliku kišnih kapljica kroz zrak dospijeva na tlo i kulturu.

SUSTAV NAVODNJAVANJA UMJETNOM KIŠOM

•

Klasičan način navodnjavanja kišenjem

•

Navodnjavanje samohodnim uređajem

KLASIČAN NAČIN NAVODNJAVANJA KIŠENJEM Dijelovi sustava: IZVOR VODE

-

rijeka, kanal, jezero, akumulacija CRPNI AGREGAT Ima zadatak da crpi vodu iz izvora, tlači je potrebnim tlakom kroz mrežu cijevi do rasprskivača. Crpni agregat može imati različite pogonske motore.

Najbolji je elektromotor (konstantan broj okretaja, siguran rad, jednostavno održavanje, ravnomjeran rad) Kao pogon može se koristiti i diesel motor, traktor (pogon preko priključne osovine je bolji, dok je preko remena nestabilan i nesiguran).

CJEVOVODI Cjevovodima se voda odvodi od izvora do rasprskivača.

USISNE CIJEVI Nalazi se između izvora vode i crpke. Na njoj se nalazi zaštitna mrežica za zaštitu od nečistoća i životinjica.

- GLAVNI CJEVOVOD Spaja crpku s kišnim krilima. Na glavni cjevovod se priključuju kišna krila na razmak koji ovisi o dometu rasprskivača i njihovom dometu pri kišenju.

KIŠNA KRILA Cijevi koje se priključuju na glavni cjevovod a na njima su priključeni rasprskivači.

RASPRSKIVAČI:

hidrauličke naprave koje služe za raspodjelu vode po površini zemlje u obliku kišnih kapi.

Dobar rasprskivač treba imati:

-

Jednoliku raspodjelu vode po navodnjavanoj površini

-

Jednoliko rasprskivanje vode duž dometa kišenja

-

Što veći domet prskanja u usporedbi sa upotrebljenim tlakom

-

Jednostavnu konstrukciju

-

Mogućnost regulacije količine i veličine kapljica pri kišenju

NAVODNJAVANJE SAMOHODNIM UREĐAJEM Uređaji se sami pokreću – smanjuje se ljudska radna snaga U praksi se najčešće koriste:

-

Samohodna bočna kišna krila

-

Samohodne kružne prskalice (“Bum sustav)

-

Samohodni sektorski rasprskivač (“Typhon sustav”)

-

Samohodni automatizirani uređaji za linijsko ili kružno kretanje

SAMOHODNA BOČNA KIŠNA KRILA

SAMOHODNO BOČNO KIŠNO KRILO Primjena na ravnim površinama, pravilnog oblika, za kulture niskog uzrasta (šećerna repa, povrće) Kišno krilo je spojeno sa hidrantom pomoću savitljive gume Kretanje sustava je motorom koji omogućuje pokretanje pogonskog kotača.

Nakon okišenja površina s jednog položaja, voda se ispušta iz sustava I kišno krilo premješta u slijedeći radni položaj.

SAMOHODNE KRUŽNE PRSKALICE “Bum sustav”

Sastoje se od velikog kišnog krila koje je u sredini spojeno za masivni centralni toranj. Kružno krilo se okreće u promjeru 50 – 70 m na visini do 5 m, Moguće je navodnjavanje visokih kultura (voćnjaci, vinogradi, kukuruz).

Ovisno o dometu rasprskivača i dužini kišnog krila iz jednog radnog položaja može se okišiti od 0,5 do 1,5 ha .

Može se primjenjivati samo na površinama bez nagiba.

( mogućnost prevrtanja)

SAMOHODNI SEKTORSKI RASPRSKIVAČ “Typhon sustav” Navodnjava samo određeni dio (sektor) površine Radi s velikim pritiskom vode (6 do 8 bari) i troši velike količine energije Prigodni za širokoredne kulture

Kotur sa namotanom cijevi 200 – 500m Rasprskivač sa mlaznicama promjera 22 – 36 mm Radni tlak 4 – 7 bara Širina radnog zahvata 30 – 140 m Intezitet kišenja i količina vode određuje se brzinom namatanja cijevi a time i obrok navodnjavanja.

Prednosti:

-

Ne zahtijeva mnogo radne snage po jedinici površine

-

Ljudski rad za posluživanje stroja je 1,5 do 1,8 sati /ha

-

Kreće se po suhom tlu Nedostaci:

-

Veliki potrošači energije (visok tlak u cijevnom sustavu (6 – 12 bari)

-

Neekonomični u potrošnji vode (mali koeficijent iskorištenja vode (0,6 – 0,7)

-

Vjetar (> 3,6 m/s)

SAMOHODNI AUTOMATIZIRANI UREĐAJI ZA LINIJSKO ILI KRUŽNO KRETANJE Sastoje se od kišnog krila podignutog 2 do 3 m iznad površine tla.

Na kišnom krilu su brojni rasprskivači. Širina zahvata je vrlo velika. Kretanje može biti linijsko u smjeru naprijed-nazad ili kružno.

Llinijski uređaji

za navodnjavanje kreću se pravolinijski duž table koju navodnjavaju a izvor vode je kanal (najčešće). Mogu navodnjavati veliku površinu (od oko 200ha) a zahvata su 2 x 500m i dužine do 2000m

KRUŽNI STROJEVI “CENTAR PIVOT SISTEM”-

Fiksirani su jednim krajem kišnog krila koje rotira oko svog centra navodnjavajući kružnu površinu. Dužina kišnog krila može biti 300 do 500m i može navodnjavati kružnu površinu 40 do 90 ha (ostaje dio nenavodnjavane površine zbog kružnog izgleda).

Navodnjavanje je u potpunosti automatizirano bez prisustva čovjeka.

Rad je potpuno automatiziran, ne zahtijeva prisustvovanje čovjeka. Uređaj štedi vodu i sa minimalnim količinama vode postiže maksimalne učinke. Sadržaj vode u tlu se održava u optimalnim granicama za biljku. Dodaju se male količine vode i održava se vlažnosti tla oko POLJSKOG VODNOG KAPACITETA.

Voda se dovodi do svake biljke ili stabla pojedinačno (“lokalno navodnjavanje”).

Kvasi se mala površina tla – nema gubitaka na isparavanje.

Dijelovi sustava: “srce sistema”

-

crpka za zahvat vode, mjerači protoka, regulatori pritiska

,

filteri

-

Plastične cijevi (polietilenske) promjera 20 – 50 mm Kapljači – hidrauličke naprave za raspodjelu vode

•

PREDNOSTI

•

NEDOSTACI

najmanja potrošnja vode i energije mogućnost prihrane vlaži se samo lokalna zona oko biljke - automatski rad i kontrola mali troškovi ljudskog rada i održavanja • visoka cijena izgradnje i opreme • pretežito visoko akumalativne kulture • mogućnost začepljenja kapaljki • otežano kretanje strojeva (cijevi)