Transcript Bloomova taksonomija

PRIMJENA
BLOOMOVE TAKSONOMIJE
U NASTAVI
5
Pretpostavka kvalitetne nastave
• uspjeh učenika 20-40% ovisi o kvaliteti
nastave
• ona ovisi o kvaliteti pripreme
• polazi se od teoretskih okvira: pretpostavke o
tome
- što djeca trebaju naučiti (ishodi učenja)
- na koji način će to najbolje postići
Obrazovni ciljevi i ishodi učenja
• Obrazovni ciljevi ili postignuća opisuju što
učitelj čini da bi učenici znali izvršiti na kraju
određenog razdoblja učenja. (zapamtiti, znati,
razumjeti, cijeniti, upoznati, naučiti, osvijestiti,
vrednovati,…općenitiji glagoli)
• Iskazi koji opisuju odgojno-obrazovne sadržaje –
nastavne teme
• Ishodi učenja predstavljaju iskaze kojima se
izražava što učenik treba znati, razumjeti i/ili biti
u mogućnosti učiniti nakon što završi određeni
proces učenja. (napraviti, analizirati, komentirati,
definirati, opisati… specifični, aktivni glagoli)
• Usmjereni na učenike i njihove aktivnosti
Ishodi učenja pomažu…
• učenicima shvatiti što se od njih očekuje – ključna
znanja predmeta
• olakšavaju proces učenja
• olakšavaju proces provjere znanja (naučenog)
• postaju mjerni pokazatelji u kontekstu vrednovanja
• nastavnicima da točno definiraju činjenična
znanja, vještine i stavove koje bi učenici trebali
znati na kraju određenog razdoblja učenja
• roditeljima, budućim srednjoškolcima i studentima,
poslodavcima informirajući ih o vještinama i
kompetencijama stečenim tijekom školovanja
Vrste teoretskih okvira
• Osobne teorije
– temelje se na osobnom iskustvu - emocionalno obojene
pod utjecajem predrasuda i stereotipa
 veća vjerojatnost pogrešnih sadržaja i
postupaka
djeci se može nanijeti šteta
• Znanstvene teorije
– temelje se na rezultatima istraživanja i analiza (nadilaze
osobno iskustvo)
 vjerojatnost pogreške manja
Teoretski okvir za planiranje nastave
BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA
• jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za
–planiranje
–pripremu
–vrednovanje
osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog
obrazovanja
• Kirkpatrikov model vrednovanja učenja (Kirkpatrick learning evauation
model) , 1959. je podjednako raširen.
• nastala je tijekom 50. tih god. 20. stoljeća (1948. – 1956.)
• revidirana 1990. god. (Anderson i Krathwohl, 2001.).
Kategorije (područja) učenja
• znanje i umijeće su ishod ili produkt mišljenja
• mišljenje se odvija u mozgu i tu su pohranjena znanja (nisu
direktno opažljiva i mjerljiva) - o njima zaključujemo na temelju
opažljivog ponašanja (onoga što učenik pokaže)
• (tim „obrazovnih psihologa“ predvođen Benjaminom Bloomom)
analizirao intelektualna ponašanja pomoću kojih se stječu
akademska znanja
• intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije koje
predstavljaju PODRUČJA UČENJA – jednako važna, povezana,
preklapaju se:
a)kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)
b)afektivno (osjećaji ili odnos ili stav)
c)psihomotoričko (fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)
Razine znanja – kognitivno područje
• unutar svakog područja obrazovni ciljevi razvrstani u
kategorije koje predstavljaju RAZINE ZNANJA
• poredane hijerarhijski na temelju težine ili složenosti
• nivoi napredovanja u učenju
STVARATI
PROSUĐIVATI
• rastu u težini od najjednostavnijih
ANALIZIRATI
i najkonkretnijih do sve
složenijih i apstraktnijih
PRIMIJENITI
(učenik čija je izvedba na višoj
razini znanja demonstrira
SHVATITI
korištenje složenijih
DOSJETITI SE
misaonih operacija)
• ne može se prijeći na višu razinu dok nije savladana prethodna
I. DOSJETITI SE
• najniža razina znanja
• znanje na toj razini predstavlja mogućnost dosjećanja i
definiranja pojmova u naučenom obliku
• ne podrazumijeva nužno razumijevanje naučenog (dijete može
prepoznati i ponoviti ono što je vidjelo, čulo, pročitalo,... u izvornom
obliku, a da to ne razumije)
• bez razumijevanja
- gradivo je neupotrebljivo
- brzo se zaboravi
- ne potiče intelektualni razvoj
- ni motivaciju za samoinicijativno i samostalno učenje
II. SHVATITI
• viša razina znanja - podrazumijeva razumijevanje
• informacije koje se razumiju mogu se promijeniti iz jednog
oblika u drugi
• to se očituje kao mogućnost:
- uočavanja i povezivanja glavnih ideja
- prepričavanja i objašnjavanja svojim riječima
- sažetog prikazivanja - opisivanja tijeka događaja ili
procesa
- prevođenja
- razvrstavanja u kategorije na temelju zadanog obilježja
- davanja primjera za neki pojam ili princip
- izvođenja logičnih zaključaka na temelju informacija
III. PRIMIJENITI
• znanje te razine uključuje poopćavanje (korištenje apstrakcija)
• može se samostalno primjenjivati
• unutar i / ili van konteksta u kojem je stečeno
• na rutinski i / ili nov način koji dijete nije vježbalo
(dijete može odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje
problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja)
IV. ANALIZIRATI
• osoba može rastavljati informacije na dijelove kako bi se
utvrdili i razumjeli odnosi među njima
• tako može:
•
•
•
•
•
•
•
otkriti organizacijske principe
uzroke i posljedice
izvesti dokaze i zaključke
podržati generalizacije
uočiti obrasce
prepoznati skriveno značenje
razlikovati činjenice i zaključke
V. PROSUĐIVATI
• mogućnost procijenjivanja valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka
na temelju poznatih kriterija
• osoba može:
• usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama
• otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta
• otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili
problem
• dokazati vrijednost
• izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti
VI. STVARATI
• mogućnost kreativnog ili divergentnog korištenja postojećeg
znanja za stvaranje nove cjeline (kombiniranje poznatih dijelove u
novu cjelinu)
• osoba može:
- stvarati nove ideje i rješenja
- izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka
- povezati znanje iz različitih područja
- uočavati nove obrasce
Korištenje sposobnosti niže razine
• prve dvije razine znanja
• i razina jednostavnije primjene izvježbanih postupaka
opisuju mišljenje niže razine
STVARATI
- dosjećanje
PROSUĐIVATI
- reprodukcija
ANALIZIRATI
PRIMIJENITI
SHVATITI
DOSJETITI SE
Korištenje sposobnosti više razine
• složenija primjena znanja (primjena znanja van konteksta učenja na
nov i neizvježban način) i zadnje tri razine zahtijevaju korištenje
mišljenja višeg reda i najsloženije intelektualne funkcije
– prikupljanje i uređivanje podataka
– traženje pretpostavki
– promatranje
STVARATI
– uspoređivanje
– klasificiranje
PROSUĐIVATI
– zamišljanje
– postavljanje hipoteza
ANALIZIRATI
– kritiziranje
– sažimanje
PRIMIJENITI
– kodiranje
– tumačenje
SHVATITI
– zaključivanje
– rješavanje problema
DOSJETITI SE
– poopćavanje
– kombiniranje činjenica i ideja
– rekonstruiranje i reorganiziranje informacijskih cjelina
Mogućnost dolaženja do razine kreativne primjene
• ishod ovakvog rješavanja
problema je nepredvidiv i
time kreativan
• najinteligentniji (daroviti)
učenici ponekad mogu i
bez adekvatne stimulacije
doći do najviše razine
znanja (1-3% učenika)
STVARATI
PROSUĐIVATI
ANALIZIRATI
PRIMIJENITI
SHVATITI
DOSJETITI SE
• ta razina moguća i za
većinu (prosječnih) učenika uz dobro programiranu i metodički
valjano realiziranu problemsku poduku
• učiteljev zadatak je da pripremi aktivnosti ili okruženje koje će
omogućiti učenicima korištenje mišljenja više razine
Važnost korištenja viših razina znanja
• u ispitima i provjerama znanja se najčešće traži dosjećanje i
reprodukcija informacija
• najčešća pitanja : Nabroji.
Reci što?
Kada?
Tko?
Opiši.
Zaokruži. …
• za rješavanje životnih problema nije dovoljno dosjećanje i
reprodukcija
nužno je razvijati sveukupne potencijale učenika
važno je poticati ih da koriste širok spektar
sposobnosti
Psihomotoričko područje
RAZINA
AKTIVNI GLAGOLI
PERCEPCIJA / moć zapažanja
(upotreba osjetila)
Izdvojiti, uočiti, promatrati, povezati,
izabrati, čuti, slušati, primijetiti, vidjeti,
prepoznati, osjetiti, namirisati, okustiti,
gledati, pratiti
SPREMNOST (mentalna, emotivna,
fizička)
Objasniti, pokrenuti, nastaviti, početi,
reagirati, odgovoriti
VOĐENI RAZGOVOR (oponašanje i
razvijanje vještine)
Kopirati, oponašati, duplicirati, izvršiti uz
nadzor, vježbati, ponoviti, prirediti,
rastaviti, sastaviti, razdvojiti, pokušati
AUTOMATIZIRANI ODGOVOR (učenik
s povećanom efikasnošću, sigurnošću
izvršava zadane radnje)
Konstruirati, podići, voditi, provesti,
ubrzati, izvršiti, konstruirati
SLOŽENA OPERACIJA
(automatizirano izvršavanje radnji)
Izgraditi, upravljati, kontrolirati, popraviti,
demonstrirati, održavati, voditi,
sintetizirati, ovladati
PRILAGODBA (prilagodba vještina
problemskoj situaciji)
Uskladiti, prilagoditi, reorganizirati,
promijeniti, preokrenuti
ORGANIZACIJA / STVARANJE
(stvaranje novih obrazaca za posebne
situacije)
Konstruirati, izgraditi, sastaviti, izumiti,
dizajnirati, urediti, inovirati
Kako pisati ishode učenja?
1. Poći od pitanja što je to što učenici trebaju znati i
biti u stanju činiti u određenom području po
završetku jedne nastavne jedinice / nastavne
cjeline, stupnja obrazovanja...
2. Započeti s glagolom koji iskazuje učeničku
aktivnost, pri čemu treba izbjegavati upotrebu
glagola koji su nejasni, općeniti.
3. Definiranje ishoda učenja (učeničkih postignuća)
treba obuhvatiti sve relevantne komponente
Bloomove taksonomije: tri područja (znanje,
vještine, vrijednosti i stavovi).
Kako pisati ishode učenja?
• Neprecizni glagoli: razumjeti, osvijestiti, znati,
cijeniti, zapamtiti, upoznati, naučiti, usvojiti, itd.
• Ishode učenja (učenička postignuća) uvijek pisati
kao mjerljive aktivnosti.
• Zapisivati u obliku „Učenici će...”
• Izbjegavati komparative kao što su više ili bolje jer
oni podrazumijevaju mjerenje znanja koje prethodi
učenju, te mjerenju znanja nakon učenja.
• Odabrati 5-8 ishoda učenja za pojedinu temu i
povezati ih s ciljevima i sadržajem.
• Uključiti različite razine po Bloomovoj taksonomiji.
Primjer PIP
Vrste tvari
•Ključni pojmovi: elementarna tvar, kemijski spoj, metali,
nemetali.
•Obrazovna postignuća: na temelju pokusa shvatiti razliku
između elementarnih tvari (metali i nemetali) i kemijskih
spojeva; načiniti jednostavniju sintezu spoja iz elementarnih
tvari ili razložiti neki spoj na elementarne tvari; upoznati
različite vrste kemijskih spojeva (tvari) koje se rabe u
kućanstvu (kiseline, lužine i soli) te s pomoću njih usvojiti
pojmove kiselina, lužina i sol; shvatiti da su indikatori
kiselina i lužina vrste kemijskih spojeva koji mijenjaju boju u
kiselim i lužnatim otopinama (čaj, sok crvenoga kupusa,
lakmus, metiloranž, fenolftalein).
Primjer PIP – ciljevi i zadaće kemije
• stjecanje znanja o najvažnijim kemijskim procesima te
razumijevanje kemijskih procesa i zakonitosti,
• uvođenje u istraživanje i vježbanje primjene
znanstvenih metoda (razvijanje umijeća pozorna
promatranja i bilježenja pojava u prirodi ili tijekom
izvođenja pokusa; vježbanje opisivanja rezultata;
opažanja i tumačenja pojava na temelju usvojenih
teorija i modela; vježbanje prikazivanja rezultata pokusa
(mjerenja) tablicama i grafikonima; njegovanje i
razvijanje umijeća shematskoga prikazivanja (crtanja
laboratorijskoga pribora) i izradbe skica pokusa
(shema),
• razvijanje umijeća sigurnoga i urednoga rukovanja
kemijskim priborom i kemikalijama,
Primjer PIP – ciljevi i zadaće kemije
• razvijanje ekološke svijesti i odgovornosti prema
radnom i životnom okruženju,
• razvijanje sposobnosti opisivanja uočenih pojava
(promjena), izricanja vlastitoga mišljenja i postavljanja
pitanja koja potiču raspravu,
• razvijanje sposobnosti logičkoga zaključivanja,
apstraktnoga, kritičkog i kreativnoga mišljenja,
• osposobljavanje za samostalno rješavanje problema,
• osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike
timskoga rada i suradničkog učenja),
• usvajanje vještine rada prema uputama i davanje uputa
za rad drugima.
Utjecaj učenja na razvoj mozga
• mozak se oblikuje ovisno o vrsti i količini uporabe
• zahtjevi i poticaji iz okruženja mogu utjecati na IQ za +/- 20
bodova (raspon od 40 bodova)
• zahtjevnija i izazovnija nastava  bogatiji i složeniji mozak
(rast mozga stimuliraju novi i teži zadaci)
• nezahtjevna nastava  dosada i „izležavanje mozga“
- učenici koji završe školu imaju 40% više veza u mozgu od onih koji
su prekinuli školovanje
- mozgovi onih koji se provlače kroz razrede imaju manje veza od
mozgova onih koji ulažu napor u savladavanje gradiva
Važnost procesa učenja (aktivnosti učenika)
• razvoj mozga posljedica je procesa učenja i rješavanja
problema, a ne poznavanja rješenja
• nije važno poznaje li dijete točne odgovore i rješenja, već kako
je došlo do spoznaja
- je li vlastitom aktivnošću došlo do spoznaja
- koliki je trud uložilo u to
- koje je sposobnosti koristilo
• tijekom planiranja i programiranja nastave sve veća pažnja
pridaje se odabiru odgovarajućih aktivnosti učenika
Važnost operacionaliziranja obrazovnih ciljeva
• jasno i jednoznačno definirati u terminima opažljivog
ponašanja
• OPERACIONALIZIRANI CILJ = očekivani ISHOD UČENJA
 učitelju i učenicima potpuno jasno što učenici trebaju
naučiti
 lakše birati zadatke za provjeru kvalitete znanja
različitih razina (ishoda učenja/poučavanja)
 učenici postižu bolje rezultate
 veća objektivnost procjene kvalitete znanja
Način operacionaliziranja obrazovnih ciljeva
• u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su
RAZINE
- ciljevi učenja i
- ključni glagoli (opisuju aktivnosti učenika)
I.
CILJEVI (ishodi)
UČENJA
Značenje razine
DOSJETITI SE
(Znanje)
KLJUČNI GLAGOLI
Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na
svakoj razini.
prepoznati, pokazati, pronaći, označiti, povezati,
dopuniti, smjestiti, poredati, imenovati, navesti,
nabrojati, reći tko, kada, gdje, zašto, koliko,
definirati, citirati, ponoviti, opisati
• odabere se nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se
aktivnosti učenika
– kroz koje mogu steći znanje te razine i
– pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano
znanje
Zamjerke Bloomovoj taksonomiji
• na višim razinama znanja neki glagoli se ponavljaju unutar
različitih razina
• istraživanja su potvrdila hijerarhiju, ali nije sigurno je li viša
razina znanja razina sinteze ili evaluacije
- ovisi o konkretnoj situaciji
Važnost diferencijacije
• motivirani za rad s optimalno teškim zadacima (ni prelagani, ni
preteški) – nešto malo iznad trenutnog spoznajnog stupnja
- prelagani zadaci  dosada
- preteški zadaci  odustajanje (ne mogu ih riješiti)
- ponavljani neuspjeh gubitak samopouzdanja/interesa
• postupno im se daju sve zahtjevniji zadaci
- postupno se podiže razina misaonog funkcioniranja
(postepeno koriste sve složenije i apstraktnije misaone operacije
za rješavanje problema)  potiče se razvoj mozga
- održava se motivacija za rad
Utvrđivanje optimalnog vremena za obradu pojma
• nema recepata što i koliko može dijete određene dobi
• postoje orijentacijski podaci o tome
• optimalno vrijeme za obradu pojma treba utvrditi u
individualnom radu s djetetom
 nužno sustavno praćenje napredovanja svakog učenika i
pravljenje bilješki o tome
Koliko tradicionalna škola potiče razvoj
sposobnosti učenika?
• tradicionalna škola iskorištava spontano razvijene potencijale
učenika (ili potencijale čiji razvoj stimulira obitelj) - mogla bi
poticati njihov razvoj i omogućiti napredovanje i djeci koja
nisu dovoljno stimulirana kod kuće
- u 7. i 8. r OŠ postotak „pravih“ odličnih učenika (opći
uspjeh odličan bez ocjena iz „odgojnih“ predmeta): oko 25%
- postotak djece koja s 14 godina (7. - 8. razred) imaju
razvijeno formalno-logičko mišljenje: 25%
- je li podudarnost slučajna ili naša škola uglavnom prati,
a nedovoljno potiče razvoj kognitivnih sposobnosti
Odgovornost škole za razvoj potencijala učenika
• količina i kvaliteta živčanih veza u mozgu 30-60% ovise o
nasljeđu, a 40-70% o utjecaju okoline
• učenici u školi i po 7 sati dnevno + učenje kod kuće (175 dana u
godini)
 greške pri poučavanju mogu imati daleko ozbiljnije
posljedice za djecu nego ranije
 obaveza svakog učitelja da se u radu rukovodi
suvremenim znanstvenim spoznajama o načinu i
mogućnostima učenja djece određene dobi
Kraj!