Transcript Slika o sebi

Samopoimanje – slika o sebi
Znanje o sebi
Očekivanja od sebe
idealno ja
očekivano ja
Vrednovanje sebe
samopoštovanje
samopouzdanje
Joharijev prozor
POZNATO
SEBI
POZNATO
DRUGIMA
NEPOZNATO
DRUGIMA
NEPOZNATO
SEBI
Arena
Slijepa
pjega
Fasada
Nepoznato
Struktura samopoimanja –
slike o sebi
opće
samopoimanje
školsko
samopoimanje
ne - školsko
samopoimanje
socijalno s.
tjelesno s.
emocionalno s.
Očekivanja od sebe
Stvarno ja - ono što jesam
Idealno ja - ono što bih želio biti
(želje, nade)
Očekivano ja - ono što bih trebao biti
(dužnosti, obveze, odgovornosti)
Problemi
stvarno < idealno ja
= tuga, razočarenje, sram
stvarno < očekivano ja
= strah, tjeskoba, krivnja
postignuti uspjeh
Samopouzdanje = --------------------očekivanja
• povećajte vjerojatnost uspjeha
• smanjite očekivanja
• uspoređujte se samo sa sobom
• naučite misliti pozitivno
Naučena bespomoćnost
Strah od neuspjeha
izbjegavanje posla
preniski ciljevi
nerealno visoki ciljevi
stalno odlaganje posla
nedovoljan trud
pregorijevanje
varanje
Pokušaj je 1.
korak k
neuspjehu!
Manjak samopoštovanja
i strah od uspjeha
strah od nepoznatog
strah da uspjeh nije
zaslužen / nećemo
ispuniti očekivanja
strah od odbacivanja
strah od gubitka
slobode
Posljedice niskog
samopoštovanja
Ne prihvaća
odgovornost za
(ne)uspjeh
Lako odustaje
Skloniji delinkvenciji
Ima više emocionalnih
problema
Popušta pritisku
(alkohol, droga…)
Atribucije (ne)uspjeha
sreća
težina (lakoća)
zadatka
sposobnosti
zalaganje
Unutarnje mjesto kontrole
uporni
bolje se suočavaju sa
stresom
manje podložni depresiji
otvoreni za nove
izazove
savlađuju prepreke
prevladavaju
ograničenja i
nedostatke
Izvanjsko mjesto kontrole
lakše odustaju
teže podnose stres
podložniji depresiji
ne vole izazove
puštaju da se stvari
događaju
nisu skloni poduzeti
nešto da umanje svoje
nedostatke i
ograničenja
Uzevši sve u obzir, koliko ste u
cjelini sretni sa svojim životom?
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
jako nesretni
jako sretni
Cyprian Norwid
(poljski pjesnik iz 19. st.)
• Da bi čovjek bio, kao, sretan,
morao bi imati
(1) nešto od čega će živjeti,
(2) nešto za što će živjeti,
(3) nešto za što će umrijeti.
• Nedostatak jedne od tih
stvari dovodi do drame.
Nedostatak dviju vodi
tragediji.
Čemu se uopće truditi oko
sreće?
Gustave Flaubert
(1821. – 1880.)
• Biti glup, sebičan
i zdrav su tri
nužna sastojka
sreće, no
nedostaje li
glupost – sve je
izgubljeno.
Sreća je korisna
• Sretni ljudi
– su zdraviji
– duže žive (a tih
dodatnih godina i
ispunjenije)
Sretniji
• manje ih je uopće
dobilo bolest
• manje objektivnih
znakova bolesti
• manje su cendrali
Tri tipa zdravlja
• Morbiditet: vjerojatnost da ćeš uopće
dobiti neku bolest
• Preživljavanje: koliko ćeš dugo živjeti
nakon što dobiješ opasnu bolest
• Dugovječnost: koliko ćeš dugo uopće
živjeti
Morbiditet
30 godišnje istraživanje:
pozitivne emocije =
manje:
• kardiovaskularnih
oboljenja
• nesreća
• (samo)ubojstava
• ovisnosti
• ...
(izjednačeni po spolu,
dobi, stupnju
obrazovanja)
Poboljšavanje zdravlja
• Pozitivne emocije
poništavaju štetne
učinke negativnih
(smanjuju puls,
krvni tlak)
Pozitivne emocije u mladosti i dužina
života
Pozitivne emocije u
mladosti i dužina života
• N = 678 časnih sestara
• dob: 75 - 102 godine (M=83)
• dopustile pristup svojim
dosjeima i pristale na redovne
preglede svog tjelesnog i
mentalnog stanja u razdoblju od
1991. - 1993. god.
• u dobi od 22 god: osobni sastav o
svom životu
(Danner i sur., 2001.)
Pozitivnost sadržaja
•
•
•
•
sreća
zainteresiranost
ljubav
nada
Broj pozitivnih rečenica i dob
•
•
•
•
Q1:
Q2:
Q3:
Q4:
86,6
86,8
90,0
93,5
god.
god.
god.
god.
Nun study - dugovječnost
Broj pozitivnih
rečenica u
autobiografiji
% još živih
85 god.
93 god.
Najmanje
sretne
54%
18%
Najsretnije
79%
52%
Danner, Snowden & Friesen, 2001.
8 putova od sreće do
zdravlja
1. Nesretni više
gunđaju
• ALI, strah, tuga i
ljutnja smanjuju
toleranciju na bol!
– vjerojatno ih više
i boli
8 putova od sreće do
zdravlja
2. Dobre i loše
navike
• Nesretni imaju
VIŠE loših navika
(kojima
pokušavaju
pokrpati loša
raspoloženja)
8 putova od sreće do
zdravlja
3. Moć imunološkog
sustava
• učinkovitiji je kod
sretnih
8 putova od sreće do
zdravlja
4. Kardiovaskularni
problemi
• više puta
vjerojatniji kod:
– depresivnih
– stalno izloženih
stresu
• nesretni: 12 puta
viša razina
fibrinogena –
reakcija na stres,
najavljuje infarkt
8 putova od sreće do
zdravlja
5. Oporavak od
ozljeda
• organizam pod
stresom zacjeljuje
sporije
8 putova od sreće do
zdravlja
6. Stres i starenje
Ispitivanje telomera
kod blizanaca:
• stresniji život = 7
godina stariji
telomeri
• niži SES = 9
godina
• kronično bolesno
dijete = 7 – 19
godina
8 putova od sreće do
zdravlja
7. (Ne)sretni hormoni
puno stresa =
puno kortizola
(prediktor
pretilosti, visokog
tlaka, dijabetesa 2)
8 putova od sreće do
zdravlja
8. Obitelj i prijatelji
• najbolji prediktor
oporavka od
bolesti = brižnost
supruge
• pružanje podrške
drugima je važnije
od primanja
Optimalna sreća
• ravnoteža – s težnjom prema +
Intelektualni resursi
Tjelesni resursi
• razvoj novih vještina
rješavanja problema
• nova učenja
• razvoj koordinacije
• razvoj snage i
kardiovaskularnog zdravlja
Socijalni resursi
Fiziološki resursi
• učvršćivanje postojećih veza
• stvaranje novih veza
• razvoj otpornosti i optimizma
• razvoj osjećaja identiteta
i ciljne orijentacije
Sreća je korisna
• Sretni imaju bolje odnose s drugima
(a dobri nas odnosi čine sretnijima)
Sreća je korisna
• Sreća može
povećati našu
učinkovitost
• veća kreativnost =
bolje rješavanje
problema
• bolje zdravlje =
veća vjerojatnost
dolaska na posao
• manje smetnji
uzrokovanih
osobnim
problemima
Pozitivne emocije na poslu =
• bolje mislimo
• veća produktivnost
• bolji međuljudski
odnosi
U dobrom raspoloženju…
• Spremniji pomoći
• Pristupačniji
• Lakše
uspostavljamo
kontakte
• Manje usmjereni na
sebe
• Više povjerenja u
druge
sreća
učinak
Pozitivne emocije
• Kreativnije i točnije
mišljenje
• Usmjereno je na
rješavanje
problema ne samo
trenutno nego i u
budućnosti
• Tolerantnije je
Primjer djece
• Dobro raspoložena
djeca bolje su učila
geometrijske oblike
od loše raspoložene
djece
Negativne emocije
• Ograničeno i
reaktivno
• Usmjereno na
trenutno
"preživljavanje" bez
puno razmišljanja o
budućnosti
• Usmjereno samo na
to kako "pobijediti"
drugu stranu
Što je
sreća
• opći osjećaj da je život dobar – ispunjavajući,
smislen i ugodan
• duboki i trajni osjećaj: sve je dobro ili će biti
dobro - bez obzira na moguću trenutnu nesreću
Odrednice trajne razine sreće
10%
40%
50%
Okolnosti
Genetski faktori
Vlastita aktivnost
(Lyubomirsky i sur., 2005.)
Mitovi o sreći
Ništa što imamo
ne može nas
učiniti toliko
sretnim koliko
nas može učiniti
nesretnim ono
što nemamo.
Duško Radović, 1922. – 1984.
Mitovi o sreći…
Samo da imam više novca…
Samo da ne moram ništa raditi…
Samo da imam više slobodnog
vremena…
Da sam barem mlađa/mlađi…
Što je uspješno starenje?
• izbjegavanje
bolesti
• angažiranost
• održavanje
visoke razine
mentalnog i
tjelesnog
funkcioniranja
(Rowe & Kahn, 1998.)
Mitovi o sreći…
Da sam barem ljepša/ljepši…
Muškarcima/ženama je bolje…
Samo da sam zdraviji
Samo da živim u nekoj drugoj državi…
poštivanje
GiPSa
do 50%
zadovoljnih
50-70%
zadovoljnih
više od 70%
zadovoljnih
nisko
Ukrajina
Rusija
Rumunjska
Bugarska
Gruzija
Makedonija
BiH
SCG
Nigerija Gana
Kina
srednje
Litva
Hrvatska
Slovenija
Mađarska
Turska, Čile
Poljska, Indija,
Meksiko,
Brazil,Pakistan
visoko
F, D, GB, A, I,
CH, 4S, SAD,
Kanada,Japan,
Australija
SRETNI SU:
boljeg općeg
raspoloženja
više se smiju
manje opsjednuti
sobom
manje agresivni
otporniji na
bolesti
Jako su sretni
Češće u braku (vezi) nego sami
Češće sami nego rastavljeni
Češće vjernici nego ne
Na sreću utjecaja…
…IMA
samopoštovanje
optimizam
osjećaj kontrole
ekstraverzija
život pun užitaka
dobar život
smislen život
Sreća je vještina
1. Trajna sreća ne postoji
2. Uživaj u postojećem trenutku
3. Nauči upravljati vremenom
Da
V
Da
A
Ž
H I T N O
Ne
VAŽNO - HITNO
VAŽNO - NIJE HITNO
1
2
NIJE VAŽNO - HITNO
NI VAŽNO - NI HITNO
N
O
Ne
3
4
KLJUČNA PODRUČJA
Sreća je vještina
4. Ponašaj se sretno
5. Radi ono što radiš najbolje
+
ANKSIOZNOST
FLOW
izazovi
DOSADA
APATIJA
-
vještine
+
Sreća je vještina
6. nauči postavljati ciljeve
Ciljevi u životu
dugoročni:
15 – 20 godina
srednjoročni:
2 – 5 godina
kratkoročni:
1 godina ili manje
(nemogući)
Vanjski
ciljevi
Novac
Slava
Ljepota imidž
Unutarnji
ciljevi
 Osobni rast i
razvoj
 Doprinos
zajednici
 Bliski odnosi s
ljudima
Životni ciljevi i sreća
Kad ih se pita što ih čini sretnima ljudi spontano
navode ciljeve
Sreća je najčešće nusprodukt sudjelovanja u
značajnim projektima i aktivnostima kojima njeno
ostvarenje nije glavni zadatak (predstavnici
humanističke psihologije)
Mnogi psiholozi vjeruju kako životni ciljevi igraju
vitalnu ulogu u postizanju osjećaja sreće
Zašto je to važno?
Intrinzični ciljevi =
povećavaju psihološku
dobrobit
Ekstrinzični ciljevi = ne
povećavaju, a ponekad i
smanjuju PD
Sreća
izravna posljedica zadovoljenja
temeljnih psiholoških potreba
Kompetentnost
Autonomija
Povezanost
Akumulacija ovih iskustava = povećanje
sreće
Ekstrinzični ciljevi
čine nas ovisnima o okolnostima
tjeraju nas na stalno natjecanje
možemo postati zarobljenici mode,
statusnih simbola, slobodnih aktivnosti
Američki san
Manje bogate (i siromašne)
zemlje
za sreću su važni i
intrinzični, ali i
ekstrinzični ciljevi
Ekstrinzični ciljevi = put za ostvarenje
ostvarenje važnijih, intrinzičnih ciljeva
Ljudima u siromašnim zemljama novac je važan
zbog osiguranja temeljne sigurnosti obitelji
Loši ekonomski uvjeti = osjećaj nesigurnosti =
usmjeravanje na materijalističke ciljeve
Postavljanje ciljeva
Formulirajte cilj u
pozitivnim terminima
Vizualizirajte cilj
Provjerite je li cilj
mjerljiv
Provjerite možete li
ga sami ostvariti
Razmislite o
posljedicama
ostvarenja cilja
Je li cilj dovoljno
izazovan?





specifični
pozitivni
mjerljivi
dostižni
s rokom
ostvarenja
podciljevi
Sreća je vještina
7. Vježbaj
8. Odmori se
9. Njeguj odnose s bliskim ljudima
10. Ne zaboravi dušu…