Transcript CILJ

dolazim
iz...
moje potrebe
za aktivniji
angažman u
zajednici:
interesiraju me
slijedeće teme:
zovem
se...
aktivan/a sam
u (nekoj)
organizaciji
DA ili NE?
posjedujem
slijedeća
znanja i
vještine:
posjedujem
iskustvo sa
projektima
DA ili NE?


Projektni prijedlog je detaljni opis niza
aktivnosti usmjerenih na rješavanje određenog
problema.
PROJEKAT
predstavlja
niz
kreiranih
AKTIVNOSTI čijim će se provođenjem dobiti
konkretni REZULTATI i ostvariti postavljeni
CILJEVI u određenim VREMENSKIM OKVIRIMA.
Proces kreiranja projekta mora proći kroz
nekoliko faza:
o
o
o
o
nastanak same ideje za projekat i odabir
prioritetnog problema
procjena mogućnosti i sposobnosti
udruženja da realizuje projekat
istraživanja
pisanje projektnog prijedloga
Šta dobar projekat definiše :







usmjerenost na stvarne potrebe (dobra
procjena potreba)
saradnju sa svim sudionicima
sposoban, stručan i motiviran tim ljudi
podršku okruženja
raspored aktivnosti koje vode provedbi
projekta
osigurana
sredstva
(financijska
i
materijalna)
sustav/sistem praćenja tijekom provođenja
(monitoring) i ocjenjivanja (evaluacije)
Prije nego što pristupite pisanju projekta, budite
sigurni da ste uradili sljedeće:

nastanak same ideje za projekat, razvijanje ideje,
odabir prioritetnog problema

određivanje korisnika i ciljne grupe

procjena mogućnosti i sposobnosti udruženja da
realizuje projekat (postojanje ljudi, materijalnih i
tehničkih resursa, potreba za edukacijom)



istraživanje potreba i zahtjeva zajednice – sastanci u
zajednici – animiranje zajednice - postoji li podrška
zajednice i šta je zajednica spremna da uradi da podrži
projekat i udruženje
istraživanje zakonskih osnova za realizaciju projekta
istraživanje o stvarnoj potrebi realizacije projekta
(možda neko u okruženju već, uspješno, realizira
sličan projekat, možda su strukture vlasti obavezne da
sprovode određene aktivnosti, pa ih samo treba
„potsjetiti“ na to, možda postoji određeni plan ili se
neke aktivnosti već realiziraju)

istraživanje zahtjeva donatora

preispitivanje
modifikovati?
ideje
–
treba
li
je
odbaciti
ili
IDEJE mogu doći od strane internih i
eksternih sudionika

prepoznaje se potreba, postavljaju ciljevi,
izabiru izvršitelji (menadžer i sponzor),
utvrđuje rizik.....
Da biste kreirali kvalitetan projektni
prijedlog, morate određeni vremenski
period
(najmanje
mjesec
dana)
posvetiti pripremnim aktivnostima.

Primarni razlog za planiranje jest uspostava
jasnih smjernica :
◦ Svrha: kako i kada se projekt odvija te njegov
obuhvat
◦ Ciljevi: specifični rezultati koje će projekt
proizvesti
◦ Ograničenja: restrikcije na ono što želimo
postići, kako i kada i koliko će to koštati
◦ Pretpostavke:
nesigurne
informacije
koje
uzimamo pri pripremi, implementaciji i završetku
projekta
Razrade ideje







Ovaj dio predstavlja sve razloge zbog kojih bi trebalo
provesti projekt i njime ostvariti željenu promjenu u
zajednici
Kakve promjene želimo postići?
Koje su potrebe i problemi vaših korisnika?
Šta ćemo učiniti?
Što će se dogoditi ako se ništa ne poduzme?
Može li se to dokazati?
Što se događa ukoliko se nešto napravi?










naslovnu stranu
osnovne informacije o organizaciji
izjavu o problemu
cilj
podciljeve
aktivnosti
metodologiju
sredstva (narativni budžet)
budžet
očekivane rezultate
NASLOVNA STRANA


Ovo je vrlo kratka informacija koja najavljuje da vi
podnosite projektni prijedlog.
Treba da sadrži:
PUNI NAZIV PROJEKTA

-
-
Ima opisnu funkciju. Treba da iskaže osnovno
značenje projekta, pa smije biti duži (do jedne
rečenice).
Vaš glas za Vaše dobro
Škola prije svega
Afirmacija romske žene kroz ekonomski doprinos
porodici
Uklanjanje arhitektonskih i psiholoških barijera za osobe
sa hendikepom na području Kantona Sarajevo
Naziv projekta treba da je kratak , koncizan i poželjno je da upućuje
na ključni projektni rezultat ili vodeću projektnu aktivnost.




Ime i logo organizacije
Mjesec i godinu podnošenja prijedloga
Ime kontakt osobe(a) u vašoj organizaciji sa kontakt
informacijama (uključujući naziv ulice, brojeve telefona,
fax-a, e-mail adresu i web adresu)
Trajanje projekta i iznos budžeta koji se traži
Osnovne informacije o organizaciji






od kada postoji
misija, ciljevi i osnovne djelatnosti
broj plaćenih osoba u organizaciji
broj članica/članova
način upravljanja organizacijom
područje djelovanja (geografsko i tematsko)
















dosad realizirani veći projekti, akcije i drugi rezultati djelovanja
sa kojim organizacijama sarađujete
koje fondacije, sponzori i drugi donatori podržavaju
organizaciju
pravni status (registrirano udruženje ili neformalna grupa)
adresa
poštanski broj i mjesto
telefon / mobilni telefon
fax
e – mail
web-site
direktor organizacije ili osoba ovlaštena za pravno zastupanje
(u slučaju neformalne grupe treba priložiti i izjavu s potpisima
svih članica i članova kojom potvrđuju da se slažu da navedena
osoba zastupa grupu)
adresa i telefon ovlaštene osob
voditelj/ica projekta
adresa i telefon voditeljice/voditelja
osoba odgovorna za obračun troškova i finansijsko
izvještavanje
adresa i telefon (mail) osobe odgovorne za finansije







ime organizacije
razlog zbog kojeg postoji
viziju i cilj
područje koje pokriva
ono što je čini jedinstvenom i posebnom u
odnosu na druge
način na koji postiže cilj
korisnike
Sažetak ili abstrakt je obično druga stvar po redu koju će donator
čitati nakon naslovne strane. Vrlo često, to je jedini dio projekta koji
se čita. On upoznaje čitaoca sa sadržajem projekta. Dobro napisan
sažetak olakšati će donatoru da donese odluku koja će ići vama u
korist.
Ovim pozivom za projekte sažetak nije obavezan!
 Izvršni sažetak treba da uključi:







izjavu o problemu
projektni cilj
podciljeve (operativne ciljeve)
korisnike
organizaciju koja će implementirati projekt
ključne projektne aktivnosti
ukupni budžet projekta

Sažetak treba da relistično prikazuje sadržaj prijedloga, jasan i
logično prezentiran.

Trebate napraviti prijedlog koji će zainteresirati donatora za vaš
projekt.
Teoretski, sažetak se piše na samom kraju, odnosno onda kada je cijeli
prijedlog projekta već napisan.



Ovo je najkritičniji dio vašeg prijedloga. Opišite problem
koji nastojite riješiti u detalje. Izjava o problemu će
omogućiti onima koji ga budu čitali da nauče više o
problemu. Predstavlja činjenice i evidenciju koja sadržava
potrebu za projektom i pokazuje da vaša organizacija
razumije problem i zato ga može i riješiti.
Informacije koje koristite u prijedlogu možete prikupiti od
pouzdanih izvora ili navoditi vaša vlastita iskustva.
Ono što vi zapravo opisujete u ovom dijelu je razlika
između onoga što sada imate i onoga šta je potrebno
vašoj ciljanoj populaciji.





Da li ste istražili stanje u zajednici? KO je izvor vaših
informacija
(određene
institucije,
korisnici,
vaše
iskustvo)?
Opis situacije iz koje proizilazi problem treba potkrijepiti
podacima (statističkim i demografskim) čije izvore
navodite.
Jedan pasus treaba da sadrži opis općeg stanja u
zajednici (br. domaćinstava/građana, socijalni status,
nezaposlenost i drugi problemi s kojima se zajednica
nosi).
Zašto je zapravo potreban vaš projekt? Opišite koju bi to
važnu potrebu trebalo zadovoljiti. Čija je to potreba?
Zašto je ona značajna? Šta ce se desiti ako se problem ne
riješi? Na koga još može uticati ovaj problem? Da li je on
lokalan ili generalan/globalan?
Utvrđivanje problema zapravo je mali esej o stanju u
jednom društvu ili užoj sredini i o njegovim nedostacima.
Treba valjano analizirati stanje i pokazati po čemu ono
nije u redu tj. zašto postoji problem.




Šta je prioritetni problem na vašem području? Koja
populacija/struktura građana je pogođena problemom.
Situacija se poboljšava ili pogoršava? (Detaljno izdvojiti i
opisati konkretan problem kojim će se projekat baviti
(uključujući procente, brojke i sl.) i naglasiti ciljnu grupu
na koju se projekat odnosi).
Posljednji pasus treba da sadrži par rečenica – kako vi
želite uticati na taj problem i doprinijeti njegovom
rješavanju? (ne miješati sa planom akcije).
Da li imate namjeru «gasiti požar» ili mijenjati stvarno
stanje u zajednici – dovesti do vidljive promjene?
Izjava o problemu osigurava opis specifičnih problema
koje projekat nastoji riješiti. Ono što vi zapravo
opisujete u ovom dijelu je razlika između onoga što
sada imate i onoga šta je potrebno vašoj ciljanoj
populaciji.



Ne pretpostavljajte da donator zna mnogo o
problemu o kojem pišete. Vjerovatno imaju neko
znanje, ali ne pretpostavljajte da su dobro
upoznati sa svim problemima u toj oblasti.
Odlučite koje činjenice ili statistika najbolje
podržavaju projekat. Budite sigurni da su podaci
tačni.
Zašto je vaš problem važan? Sa kim ste
razgovorali, ili kakvo istraživanje ste sproveli kako
bi dobili informacije o problemu i odlučili da ga
riješite?

Opišite problem u lokalnom kontekstu

Opišite problem koji ima riješenje

Dajte nadu. Slika koju prikazujete ne treba da
izgleda beznadežno.

Nemojte opisivati problem kao nedostatak vašeg
projekta

Izbjegavajte izraze poput „malo se zna...“, „opšte je
poznato...“, „svi znaju...“


VODITE RAČUNA O TOME DA VAŠE
UDRUŽENJE NE MOŽE RIJEŠITI SVE PROBLEME
KOJI SU PRISUTNI U VAŠOJ ZAJEDNICI, NITI
PROBLEM ZA KOJI JE POTREBNO MNOGO VIŠE
VREMENA, STRUČNOG LJUDSTVA, TEHNIČKIH
KAPACITETA I MATERIJALNIH RESURSA NEGO
ŠTO IH VAŠE UDRUŽENJE IMA I/ILI MOŽE
DOBITI OD DONATORA !!!
BITNO JE DA U DATOM VREMENU SA
RESURSIMA KOJE IMATE NA RASPOLAGANJU
MOŽETE OSTVARITI ZACRTANI CILJ.




Ciljevi su općenite izjave koje se nadate da ćete
postići, ali koje obično nisu baš mjerljive. One
predstavljau okvir za ono što predlažete. Projektni
cilj kratko opisuje kakvu promjenu očekujete da
projekat postigne nakon što se završi.
Problem kojem je posvećen vaš projekt mora imati
bar jedno rješenje.
Rješenje koje ste izabrali nije ništa drugo nego cilj
vašeg projekta.
Cilj treba biti neka promjena situacije, realno
ostvariva u dogledno vrijeme.





CILJ je realističan – nemojte navoditi da će vaš projekt
riješiti više nego što je moguće.
ŠTO želimo promijeniti ili postići?
KAKO želimo ostvariti promjenu?
ZAŠTO provodimo aktivnosti?
KAKO ćemo postići cilj?
Karakteristika rečenica kojom definiramo CILJ:
započinje
INFINITIVOM:
unaprijediti,
povećati,
omogućiti, poboljšati, razviti, ojačati, pospješiti,
pridonjeti, poticati, smanjiti, izgraditi


Vaša izjava o problemu se ograničila na specifične
probleme koji se mogu riješiti projektom. Vaša izjava
o cilju predstavlja rješenje.
PRIMJERI:

Izlazak većeg broja Roma na glasanje na predstojećim
izborima.

Promocijom ljudskih i dječjih prava kroz edukaciju u
romskim zajednicama doprinijeti poboljšanju odnosa i
kvaliteta života u romskoj porodici, te smanjenju
diskriminacije spram ovih porodica od strane neromskog
društva.

Kroz aktivnosti 'Centra za mlade' struktuirati slobodno
vrijeme mladih ljudi naselja Žitnica i skloniti ih sa ulice.



Projektni podciljevi su niz specifičnih postignuća
kreiranih da odgovore na postavljeni problem i ostvare
postavljeni cilj.
Podcilj je krajnja tačka, a ne proces. To je opis onoga
što će postojati na kraju projekta.
Što su podciljevi jasniji, to je jednostavnije da se
planiraju i implementiraju aktivnosti koje će voditi ka
ostvarenju tih podciljeva. Pisanjem jasnih podciljeva
također će se pojednostaviti praćenje napretka i
evaluacija uspjeha projekta.
Podciljevi su mjerljivi rezultati projekta

Specific – Specifični - da izbjegnu različita tumačenja

Measurable – Mjerljivi - da prate i evaluiraju progres

Appropriate – Odgovarajući - problemu, cilju i vašoj
organizaciji

Realistic – Realistični - ostvarivi, ipak izazovni i
smisleni

Time-bound - Vremenski ograničeni - sa određenim
vremenskim rokom za njihovo ostvarenje



CILJ
Učiniti vidljivim probleme invalidnih osoba, integrisati ih
u društveni, ekonomski i politički život u lokalnoj
zajednici kroz omogućavanje pristupa javnim objektima.
PODCILJEVI

Kroz prva dva mjeseca projekta educirano 10 predstavnika
lokalne vlasti, o problemu zapošljavanja Roma.

Podignuta javna svijest o uslovima života Roma i nemogućnosti
njihovog zapošljavanja.

Kreiran i usvojen akcioni plan zapošljavanja roma u XY opštini.


Kvantitativni indikatori (broj primljenih komentara i
sugestija, održanih sastanaka, članaka objavljenih u
medijima, objavljenih publikacija, primljenih poziva na
skupove, učesnika u projektu, održanih konsultacija,
realizovanih
radionica,
broj
participanata
na
radionicama).
Kvalitativni indikatori (razumijevanje značaja ideje
projekta, stvareno znanje o relevantnim programima,
nivo primjenjivosti provedenih aktivnosti, unapređenje
kvaliteta rada, uspostavljanje mreža, koordinacijskih
tijela, unapređena saradnja, otvorenost za saradnju i
diskusiju).
Pri procjeni da li indikatori za svrhu projekta uključuju
"održive koristi za ciljne grupe", treba provjeriti da li su
uključeni sljedeći elementi:

jasan opis
korisnicima;
"proizvoda"
ili
"usluga"
namjenjenih

određeni korisnici (pol, godina, etnička pripadnost, klasa)
koji će imati koristi;

odgovornosti pri održavanju ovih usluga i proizvoda;

vremenski period u kojem će ciljne grupe ostvariti dobiti.

Prilikom formulisanja indikatora, bitno je navesti svrhu
projekta, svaki rezultat i opšte ciljeve (po mogućnosti u
tabeli):

Šta? - varijabla, elemenat koji će se promijeniti jednom
kada je projekat implementiran; kvantitet, koliko - vrijednost
cilja;

Ko? - ciljna grupa/e, kvantitet, koliko;

Gdje? – mjesto;

Kada? - vrijeme/ period, potrebno je odgovarajuće vrijeme.




Aktivnosti podrazumjevaju konkretnu radnju na
postizanju postavljenih specifičnih ciljeva.
Ovo je važan dio prijedloga jer tu tačno objašnjavate
donatoru šta ćete raditi sa njegovim sredstvima.
Aktivnosti trebaju podržavati postizanje podcljeva i
biti usmjereni na indikatore (pokazatelje uspješnosti
projekta).
Aktivnosti moraju biti u skladu sa budžetom.
Budite opisni i osigurajte što više detalja o svakoj
aktivnosti koja će se izvoditi.








Kako će se realizirati?
Ko će izvoditi aktivnosti?
Ko su korisnici? Da li će korisnici biti uključeni u dizajniranje,
implementaciju ili evaluaciju aktivnosti?
Koliko korisnika će biti direktno uključeno?
Kako ćete privući korisnike? Kako ćete povećati njihovo učešće u
aktivnostima?
Kada će se početi sa aktivnostima? Koliko dugo će trajati? Koliko
često će se odvijati aktivnost?(da li će biti samo jednom ili će se
ponavljati?)
Kakve materijale trebate za realizaciju aktivnosti? Da li materijali
ili kurikula već postoje ili trebaju biti razvijeni? Da li materijali
trebaju da se prilagode novoj populaciji i ako da, kako će se to
učiniti?
Da li će vaša organizacija sarađivati sa drugim organizacijama
kako bi realizirala aktivnosti?
Kakva će biti uloga svake
organizacije?




zadatke koji se trebaju poduzeti za svaku aktivnost,
odgovornost vašeg osoblja (ko će biti zadužen za
pojedinačne aktivnosti),
imena vanjskih stručnjaka/saradnika, volontera (ako
postoje), njihove zadatke i odgovorosti;
da
li
neke
druge
organizacije
implementaciji ovog projekta,

lokacija i opis mjesta projekta,

alternativne metode za slučaj potrebe.
sarađuju
u



KAKO će organizacija postići specifične ciljeve
(kvantiteta, kvaliteta)?
KO će provoditi pojedinu aktivnost?
KADA će se provoditi (vremenski plan)?
Opis
aktivnosti
organizirati
određenim
slijedom aktivnosti i zadaci izriču se
IMENICAMA:
izrada,
procjena,
nabavka,
otvaranje, mjenjanje, uvođenje, postavljanje
Aktivnosti trebaju podržavati postizanje podicljeva i
biti usmjereni na indikatore.



Potrebno je detaljno
aktivnost i njen značaj
objasniti
svaku
Različiti ciljevi mogu se ostvariti na različite
načine, različitim putevima. Zašto mislite da
je baš vas put najbolji?
Objasnite KO, GDJE, KAKO i ZAŠTO!

Sastanci u zajednicama (koji će se održavati jednom
sedmično u prostorijama MZ) neophodni su zbog toga što će
se na taj način istražiti šta zajednica misli o projektu, što će
se animirati korisnici. Na ovaj način, razgovorom ”oči u oči” –
praksom koju još niko nije koristio u ovoj zajednici,
očekujemo da ćemo dobiti veću podršku zajednice. Sastanke
će organizovati menadžer i asistent.
Radni plan
Radni plan osigurava sve detalje vaših
aktivnosti, uključujući i raspored i
prateća sredstva koja su potrebna za
aktivnosti. Treba da daje kompletnu
sliku kako će projekat biti organiziran
od samog početka do kraja projekta.
mjeseci
aktivnosti
I
II
III
odgovorne osobe
1. Organizacija radionice
+
menadžer, trener i
asistent
1.1. Obezbjeđenje prostora
+
menadžer
1.2. Angažovanje predavača
+
menadžer
1.3. Obavjestavanje korisnika
+
asistent
1.4. Priprema materijala
+
trener i asistent
1.5. Održavanje radionice
+
menadžer, trener i
asistent



Već u određenju problema trebalo je navesti koga taj
problem pogađa.
Što konkretnije odredite društvenu grupu na čiji će
položaj direktno djelovati ostvarenje ovog projekta
(spol, dob, obrazovanje, radno iskustvo, vještine,
sposobnosti psiho-socijalne karakteristike, vještine
druge
razne
socijalne,
sektorske,
geografske
karakteristike...).
Definišite tu skupinu po njenim bitnim obilježjima, ali
nemojte zaboraviti ni na kvantitet - koliki broj ljudi
otprilike možete obuhvatiti?
•
•
•


Korisnici su ljudi u čije ime se projekat i organizira. Općenito, pod
primarnim/direktnim korisnicima podrazumijevamo učesnike koji
će imati direktne koristi od svog učešća u projektu.
Također postoje i sekundarni/indirektni korisnici, koji neće biti
aktivni u projektu, ali na čiji će život projekat uticati.
Tercijarni korisnici – svi do kojih efekti projekta posredno 'dopiru'
- šira javnost, radno sposobni, porezni obveznici, cijelo društvo)
Na koga će biti upravljene projektne aktivnosti?
Na koje grupe, institucije, pojedince želite
djelovati?
Korisnike i ciljne grupe treba jasno razlikovati:
prvi su oni u čiju korist djeluje projekat, a drugi
oni na koje djelujete.



Koliko će projekat koštati?
Budžet je finansijski plan koji nudi donatorima,
projektnim implementatorima, i menadžerima
finansijske informacije o tome koliko će koštati
realizacija određenog projekta.
Ako ste dobro planirali sve komponente projekta,
ne bi trebalo biti teško prevesti ih i u troškove. U
prikazu troškova, svakako treba istaknuti koji
doprinos očekujete od drugih donatora, kao i ono
što vi sami kao organizacija koja predlaže
projekat ulažete.



Donatori često imaju utvrđene limite kako ukupnih
iznosa financijske pomoći, tako i prihvatljive visine
nekih troškova (osobito plata i honorara, dnevnica,
naknada za korištenje vozila, taksija itd.), pa ih treba
uzeti u obzir.
Troškovi se moraju zasnivati na ponuđenim stvarnim
cijenama, standardnim tarifama itd. Tamo gdje se
iznosi mogu odrediti samo na osnovi procjene, u
opisnom obrazloženju koje ide uz tabelu objasnit
ćete kako ste do tih iznosa došli.
Bitno je da pokažete da ste provjerili cijene, i da niste
zaokruživali “od oka”.

Prije nego što sastavite budžet prođite kroz cijeli
narativni dio projektnog prijedloga i sastavite listu
svih stavki (osoblja i drugih stavki) koje su potrebene
za izvođenje projekta. Budite sigurni da stavite ne
samo nove troškove koji će se javiti ako projekat
dobije sredstva, nego i tekuće troškove za stavke koje
su vezane za projekat.
Budžet je prijevod projekta u novčane iznose.
SREDSTVA

Narativni dio budžeta se koristi da se objasni neka
neobična budžetska stavka i nije uvijek neophodan.
Nekada je potrebno navesti objašnjenje za osoblje
koje namjeravate angažovati – opis poslova koje će
obavljati.




To su oni rezultati koje očekujete da će se ostvariti
tokom/nakon realizacije vaših projektnih aktivnosti –
stvarne promjene u zajednici.
Trebaju biti jasno formulisani, mjerljivi i konkretni.
Prilikom formulisanja očekivanih rezultata izbjegavajte
neodređene izraze poput: nekoliko, neki, određen broj
i sl. Trebate navoditi konkretne brojke, procente ili
promjene koje očekujete da će projekat proizvesti.
Budite realni u očekivanjima – ne postavljate sebi
rezultate koji se ne mogu ostvariti u vremenskom
periodu implementacije



Dugoročno, aktivnosti koje planirate neće više biti
podržane projektnim finansiranjem. Ako su uspješne,
više se i nece posmatrati iskljucivo kao „projekat“.
Umjesto toga bit će uključene u regularne operacije
vaše organizacije.
Ili ako je to bio trening, događaj koji se odvijao samo
jedanput, bit ce završen, ali očekivani rezultati
(povećane vještine učesnika) postati će dio nove
organizacijske ponude.
Ova tranzicija projekta u regularni život zajednice se
naziva „održivost“.

o
o
o
o
Sljedeći razlozi opravdavaju
razmišljanja o održivosti:
Osigurati će korisnicima da i dalje koriste usluge
Uvjeriti će donatore da njihova investicija nije
izgubljena
Ubijediti će donatora da ste mudro planirali
budućnost vašeg projekta
Osigurati će da organizacijska investicija (direktna i
indirektna) nije izgubljena










Uobičajeno je da se prilažu:
kopija rješenja o registraciji.
lista članova Upravnog odbora
budžet organizacije iz prethodne/prethodnih godine/a
preporuke od ranijih donatora
dokazi o nagradama i ostalim priznanjima
brošura i ostali promotivni materijal organizacije
pregled uspješno realiziranih dosadašnjih projekata
nešto po čemu je vaša NVO jedinstvena i razlikuje se od
drugih
Svakako uključite sve dodatne dokumente koje
zatraže donatori.

Projekat ne treba da piše jedna osoba, već
cijeli tim – najbolje bi bilo da to bude onaj
tim koji će implementirati projekat.
Služe poboljšanju
organizaciji.
provođenja
projekta,
i
analizi
rada
u
MONITORING
POČETAK
PROJEKTA
PROVOĐENJE PROJEKTA
KRAJ
PROJEKTA
EVALUACIJA
grafikon projektnog ciklusa