Transcript Balade Petrice Kerempuha

Elementi usmenoga kajkavskog stvaralaštva u
„Baladama Petrice Kerempuha“
Miroslava Krleže
Nastupno predavanje
Uvod u znanost o
književnosti, Kajkavski
usmenoknjiževni oblici
Kandidat Želimir Ciglar
Usmena književnost – način tvorbe
i prenošenje
• Prethodi pisanoj književnosti
• (grčka usmena, rimska pisana književnost)
• Interferencije s pisanom
Usmena književnost
• nastaje izravnom komunikacijom, a u
njezino je javljanje (pa i proučavanje)
uključen tradicijski način prenošenja
Usmena ili narodna?
•
•
•
•
•
način nastajanja, postojanja i širenja
izražava opoziciju prema pisanoj čiji su
tekstovi fiksirani i prenose se „tehničkim”
načinima komuniciranja
estetska
praktična funkcija
Živi i danas kao trajna čovjekova potreba
za prirodnim saobraćanjem
Stvara li se i danas?
“Volim te mama,
al ne više od
Dinama!”
Kako živi danas?
•
•
•
•
•
panične glasine
groteskne i bizarne priče
vic
anegdota
TV poticaj u nastanku novih urbanih priča
„iste strukture mišljenja”
• trač
• grafit
Prvi zapis 1501. u Zoranićevim Planinama
A ti divojko šegljiva
A ti divojko šegljiva,
zapni putašca do grla
da ti se dojke ne vide,
da mene želja ne bude.
Prvi zapisi
• 1507. Zbornik Nikše Ranjine
• 1556. Petar Hektorović pribilježio i 1568.
objavio u Ribanje i ribarsko prigovaranje
(Naš gospodar poljem jizdi)
Prvi kajkavski zapisi
Kristuš je gore vstal, naše je grehe odapral
kaj je on ljubil, sobom jeje gore vzel
kirieleišon aleluja
Gdje?
• Prvi zapis iz 1564. na praznom omotu
Klimpškog misala u Gradišću (bosančica s
dosta glagoljskih slova)
Prvi izvori kajkavske usmene
književnosti
• Martjanska pjesmarica 1 / Prekmurska
(kraj 16. stoljeća)
• 1644. Pavlinska pjesmarica
• 1701. Chitara octhochorda
• Rukopisne pjesmarice (Katarina Patačić)
Usmeno književni oblici
• dramsko stvaralaštvo (svadbene, pokladne,
karnevalske, momačke, inicijacijsko-obredne, dramske
igre povezane sa zvanjima, društveno-povijesne
dramske igre)
• usmeno-književna retorika (nekoga u nešto uvjerava ili
uvježbava umijeće govorenja ili pak govorna tvorevina
svoju estetiku gradi samo na asemantičkim svojstivma
jezika): zdravica, brojilica, basma ili zaklinjanje (narodna
magijska medicina), brzalica, rugalice, hvale
• poslovice i zagonetke (priričje franjevci Bosne, riječ)
paremiologija (zaklinjanja)
• lirska poezija (ženska), bugaršćice
• epska poezija (muška, deseterac)
• pripovijetke (bajka, legenda, predaja, anegdota, basna
Što je balada?
• Književna vrsta u stihovima, pripovjednoga
karaktera, s naglašenim lirskim ugođajem,
a često i dramskim zapletima u radnji i
dijalozima, tajanstvenost, redovito tragična
smrt junaka
Petrica Kerempuh
• KEREMPUH – kerempuh, crijeva, fileki, trbuh,
kerpuv: očišćen želudac, pantagruelistička
svojstva, pučki tribun
• tambura ispod galgi
• logika nenasilnog otpora
• negacija svega
• relativizam
• fatalizam
• poeta doctus, pismoznanec
• lik koji je Krleža stvorio, a koji se u posljednjoj
pjesmi „Planetarijom“ razotkriva kao sam autor
Prethodnici
• „Till Eullenspiegel”, roman E. Costera
• 1834. „Petrica Kerempuh iliti čini i življenje
človeka prokšenoga” (Varaždin), Jakob
Lovrenčić
• 1804. „Matijaš Grabancijaš dijak”, Tituš
Brezovački
Jezični izvori
•
•
•
•
•
•
•
•
Baka Terezija Goričanec (Djetinjstvo u Agramu 1902 –
1903)
arhaična varaždinsko-međimurska kajkavština
pučki domobrani u ratu
stari kajkavski rječnici, stari kajkavski pisci, pučko
štivo, dijalektološke studije
od 30-ih proučava u NSK Gazophylacijum, Habdelić,
Jambrešić, Pergošić, Frankopan, Kristijanović, Tomo
Mikloušić, Šimun Zagrebec.
„hrvatska povijest interpretirana i konstituirana odozdo”
1573. Gupčeva buna
tematizira tragičnu sudbinu kajkavskog jezika
Tisak „Balada”
• “Balade Petrice Kerempuha” prvotisak
1936. godine u Ljubljani, drugi put 1946. u
Zagrebu (30 + 4 pjesme)
Citati
“Na tem su ketaču navek oni gori,
kaj su bili gori gda bili jesu gori.“
Štroca – biskupj Juraj Strossmayer
Stari – Ante Starčević
Baba cmizdri pod galgami
• A koga vraga cmizdriš zamusana
mužača?
• Naj sliniti, smardljiva bedača!
• Od lucje je volje volja božja jača!
• Dobiš po gupcu, baba, če ne čkomeš!
• Kesno je popoldan iti k maši!
Komendrijaši
Puž, Muž, Birtaš,
komarov Pajdaš
Tak se puške pale
za antemurale.
Kaj njih je za nas v Pragu brig?
Evropa za nas ima štrik.
Khevenhiler
Nigdar ni tak bilo
da ni nekak bilo,
pak ni vezda ne bu
da nam nekak nebu.
A kmetu je sejeno jel krepa totu, tam
il v katedrale v Zagrebu,
gda drugog spomenka na grebu mu nebu
neg pesji brabonjek na bogečkom grebu.
Na mukah
Gospon Huetstocker, za pet ran božjih,
kaj hočeju od mene?
Lesice i tice imaju svoj stan,
a sin človeči, gde bi položil glavu, nema.
Za pet ran božjih, za tridesetri sveca.
Gastronomija
jarebice, fine tice,
prepelice, krilatice.
Pak kečige i auštrige,
afrikanjske slatke fige.
orehovnjače, makovnjače,
oškoruše i kolače,
mendule i pomoranče,
marcipane i rogače,
se se dimi, se natače,
se se puši kak vulkan
na Gosponov pogrebni dan!
Vrag vas gospocki dal,
ter vas stvoril i dal!
Poslovica
Gdo plašča nezna z vetrom obarnuti,
more kak sveča na vetru ftarnuti.
Ni med cvetjem ni pravice
Hej, haj, prišel je kraj,
nigdar več ne bu dišal nam maj!
Kajkavski mjeseci
•
•
•
•
prezimec – prosinac
kolovožnjak, velkomešnjak – kolovoz
malomešnjak – rujan
maj – filipovščak, mali traven, rožnjak
Kalendarska
Nebo je črlene,
si se bogci žene.
Mačka se hmiva,
bu lepo vreme,
zutra oblake orati greme.
Mesec se skriva,
bu kišno vreme,
nočas ščuke loviti greme.
Germlavina zimska
slaba berba vinska.
Sunčano leto sadonosno leto,
blatno leto, kruha gladno leto.
Velkomešnjak grozje na tanjeru nosi,
malomešnjak pervo žuto lisje kosi.
Scherzo
Ak te žiga v kostmi, popij pehar vina,
kaj vino je još navek najbolša medicina.
Sanoborska
Slanine nigdar nebu s pesa
niti povratka iz lesa.
Keglovichiana
Gdo hoče tak vu nebe iti,
taj navek mora pijan biti
Interferencija
Mudro je speval marchese Frangipan:
Što težaci prideluju,
naj ležaci nasladuju!
Frankopanova napitnica: (Gartlic za čas
kratiti)
Nek vam projde misal nujna,
toči čašu vina rujna,
da se srce razveseli,
dobra volja k nam priseli.
Što težaci prideluju,
naj ležaci nasladuju.
Vitezovi, da ste zdravi,
vrla srića vami rabi,
ha pri stolu gospockomu
na mejdanu junačkomu...
Miroslav Krleža:
– Izvor „Balada” je klasična
Jambrešićevsko-Belostenčeva kajkavština
u frazi moje babe koju sam slušao od
najranijih dana kao glavni motiv!
(Djetinjstvo u Agramu)
Baba cmizdri pod galgami
A koga vraga cmizdriš,
zamusana mužača,
kaj su ti sinu dali tatski ogerlič?
Na galge dojde samo fini fičfirič,
naj sliniti, smardljiva bedača.
Još su ga mogli nabiti na ketača,
z goročim kleštram popokati mu nokte.
Od sega tega občuval je dragi nam Bog te
i rešil te za navek tega čarvendača!
Od lucke je volje volja božja jača,
od Boga pak je jači, bomeš, gospon Komeš.
Dobiš po gubcu, baba, če ne čkomeš.
Ni fajde nam od plača. V birtije pijača,
karmine tvojem sinu napijaju pajdaši!
Dojdi z nama, mama!
Kesno je popoldan iti k maši!
Stric-vujc, stric-vujc.
Idu babe sa zornice,
veter ščiple nos i lice,
muž bu dobil zanoftice,
zakaj nema rukavice?
Sanjinec lešči,
iskri se i blišče.
Zajec mamu išče,
sneg škriple i blešči.
Stric-vujc, stric-vujc.
Zaružil je tujc
na čarna vrata hižna,
starinska alamižna:
vu ime Baltazara,
vu ime čarnega cara,
egiptovskeg Gašpara,
udelite krajcara!
Stric-Vujc
Badnjak za pečjum,
Vuzem na drvocepu.
Kuhamo sarmu, klobase
i kiselu repu.
Stric-vujc, šic-mic,
kraj pisane pečenke i devenic.
Al biti gol, kak goli bažolek,
Pod jaslicam, kadi su oslek i volek
jedina peč, kak marhenjska sapa,
i biti bos kak bosa capa,
a nemat niš neg bogečkog ščapa,
gledat na nebu mlaji serp,
kak gnjili canjek zamotanjek, od osmujenih cunj i kerp,
i biti kakti samec pes
bez domovine, bez penez,
a na te laje saki pes,
pandur za petom, Herodes,
biti fačuk i smujin sin,
tega je preklel sam Gospodin!
Temu je sam Belzebub i stric i vujc,
stric-vujc.
Bibliografija
OSNOVNA
• Krleža, Miroslav (1996) Balade Petrice
Kerempuha, Tipex – Zagreb
• Kuzmanović, Mladen (1998) Krleža u sjeni
Terezije, Matica hrvatska, Zagreb
• Kuzmanović, Mladen (1972) Rječnik i
komentar Balada Petrice kerempha
Miroslava Krleže, Liber, Zagreb
Sekundarna
• Bošković-Stulli, M. i Zečević, D. (1978).Usmena i pučka književnost.
U
M. Bošković-Stulli i D. Zečević. Povijest hrvatske književnosti.
Liber, Mladost, Zagreb
• Botica, Stipe (1998) Lijepa naša baština, Hrvatska sveučilišna
naklada, Zagreb
• Hranjec, Stjepan (2008) Zavičajno-etnomentalitetna funkcija
interferencije hrvatske usmene i dječje književnosti – prilog strategiji
očuvanja identiteta hrvatskog jezika u osnovnoškolskim čitankama,
Ćakovec
• http://bib.irb.hr/datoteka/367291.rad_za_Zadar_2008.__kompletiran.doc
• Škreb Z, Stamać A. (1983) Uvod u teoriju književnosti, Grafički
zavod Hrvatske, Zagreb (Josip Kekez Usmena književnost str. 175 –
252)
• Pavletić, Vlatko (1971) Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od
početaka do danas, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb
• Zvonar, Ivan (2008) Usmena kajkavska književnost u kritičkom
obzoru i izboru časopisa Kaj, http://hrcak.srce.hr/file/104836