Transcript Rodni razvoj

Rodni razvoj
Empirijski pregled
Domaća zadaća
Kratki film “The Secret Life of Boys”
1. Koje razlike u ponašanjima između djevojčica i dječaka
su prikazane u filmu?
2. Općenito, koje teoretske pristupe rodnim razlikama ste
prepoznali ?
3. Koji konkretni prikazani elementi idu u prilog: (a) teorije
socijalnog učenja, (b) rodnih shema i (c) kognitivnorazvojnih teorija?
4. Vaš osobni kritički osvrt na film.
VJEŽBA
Odgovorite na pitanja u grupama od troje:
Kako ste naučile biti žene? Kako ste naučili biti muškarci?
1. Koje poruke ste čuli/le? (npr. „Budi dobra djevojčica“, „Dečki ne plaču“)
a) implicitne
b) eksplicitne
2. Kakvi su vam modeli bili roditelji? Što ste od njih vidjeli/le?
3. Jesu li vaša braće/sestre odgajani jednako ili drugačije?
4. S kojom ženom ste se identificirale, a kao koja žena niste htjele biti?
S kojim muškarcem ste se identificirali, a kao koji muškarac niste htjeli biti?
Usporedba 3 teorije rodnog razvoja
Teorija
socijalnog
učenja
Teorija rodnih
shema
Kognitivnorazvojna teorija
Izvor utjecaja
naglašava
socijalni utjecaj
naglašava
socijalni utjecaj
naglašava
međudjelovanje
bioloških temelja
razvoja i socijalnih
utjecaja
Rodne razlike se
razvijaju kroz:
opažanje,
modeliranje i
djelomično kroz
potkrepljenje
razvoj rodno
specifičnih rodnih
shema
razine kognitivnog
razvoja, posebno
kroz rodnu
konstantnost
sheme koje su
specifične za rod
kako su
informacije
organizirane
Dječja percepcija koje modele
određuje:
imitiraju
Teorija
socijalnog
učenja
Teorija rodnih
shema
čim se ostvari
kognitivni
kapacitet za to
Kognitivnorazvojna teorija
Rodni razvoj
počinje:
čim nositelji/ce
socijalizacije
imaju utjecaj
Rodni razvoj:
je postupni proces se odvija kroz
koji traje
razvoj shema
se odvija kroz niz
odvojenih faza
Rodni razvoj
završava:
u odrasloj dobi,
većinom u
iako je uvijek
kasnom
podložan promjeni djetinjstvu, ali se
može nastaviti u
odrasloj dobi
obično tijekom
kasnog djetinjstva
Djevojčice i
dječaci:
će često razviti
poprilično
drugačije znanje i
ponašanja
povezana s
rodom
će najvjerojatnije
razviti slično
kognitivno
razumijevanje
roda
mogu razviti
drugačije sheme,
posebno ako
postoji snažan
utjecaj obitelji i
vršnjaka/inja
čim je dijete
sposobno razviti
shemu
Što je rodni razvoj?
•
•
•
•
Razvoj rodno tipiziranih ponašanja
Razvoj rodnih uloga
Razvoj rodnih identiteta
Razvoj rodnih shema




Koji je društveno očekivani ishod rodnog razvoja?
Što se očekuje od žena, a što od muškaraca?
Kakvi bi trebali biti? Idealna žena? Idealni muškarac?
Idealna djevojčica, idealni dječak? Idealna djevojka,
idealni mladić?
Komponente muške rodne uloge
Kako biti pravi muškarac
Primjeri
Bez ženskastih stvari!
(No girlie stuff!)
Izbjegavati sve feminine kvalitete (izbjegavanje nježnosti tj.
zabrana izražavanja osjećaja koji se smatraju femininima)
Biti pobjednik
(Be a winner)
Težnja za pobjedom drugih, postizanje statusa i dobivanje
poštovanja
Biti čvrst, izdržljiv
(Be a tough guy)
Oslanjati se samo na sebe, biti snažan i samopouzdan (ne
pokazivati slabost ili bol i izdržati bez traženja pomoći od
drugih)
Pokazati svakome što
mu ide (Give ‘em hell!)
Nikada ne dati da drugi budu bolji od tebe, koristiti agresiju i
nasilje ako je potrebno (iskrivljeno samopoimanje temeljeno na
ekstremnoj hrabrosti, odvažnosti i sklonosti nasilju)
Brannon (1976), preuzeto od Staintnon Rogers i Staintnon Rogers (2001)
Komponente ženske rodne uloge
Današnja „prava žena“
Prilagodba povijesne predodžbe današnjem
vremenu
Ne spava okolo
(Does not sleep around
indiscriminately)
Čistoća, u seksualnom smislu, se danas vidi kroz „dvostruki
standard“ koji promiskuitetnu ženu čini „lakom“
Odnosi se prema svome
tijelu kao prema hramu
Danas postoji očekivanje o čistoći (purity) tijela u smislu
neimanja neželjenih tjelesnih mirisa ili dlakavosti (ženski
magazini Cosmopolitan, Elle, reklame za proizvode za
depilaciju i za higijenske uloške)
Dobije što želi skromnim
femininim ponašanjem, a
ne otvorenom
agresivnošću
Otvorena submisivnost (podčinjenost) kao služenje više se ne
vrednuje, iako se od žena još uvijek očekuje da stave osjećaje
drugih ispred svojih i da dobiju ono što žele kroz nježno
uvjeravanje i „treptanje okicama“
Voli djecu i dobra je
domaćica
Kućanski poslovi se još uvijek smatraju primarno ženskom
obvezom, i još uvijek je više predrasuda prema majkama koje
napuste djecu nego prema očevima koji to učine.
Welter (1978), preuzeto od Staintnon Rogers i Staintnon Rogers (2001)
Akteri socijalizacije
• Tko/što utječe na rodni razvoj?
 Faktori, osobe, institucije?
•
•
•
•
Obitelj
Škola
Vršnjaci
Mediji
Ponašaju li se roditelji različito prema
sinovima i kćerima?
• Maccoby i Jacklin (1974): slaba empirijska potpora različitog
tretmana roditelja prema dječacima i djevojčicama
• Metaanaliza 174 studije o ponašanju roditelja prema djeci (Lytton i
Romney, 1991):
 male razlike (ili ih nema) u: toplini, ograničavanju, i ohrabrivanju
postignuća koje roditelji pružaju sinovima i kćerima
 pronađene razlike:
• roditelji su poticali tipično ženske igre (npr. igranje s lutkama)
kod kćeri i tipično muške igre (npr. igranje s kamiončićima)
kod sinova
• kod roditelja iz Sj. Amerike očevi su ohrabrivali rodno
tipizirano ponašanje svoje djece više nego majke (veličina
efekta d=0,49 za očeve i d=0,34 za majke)
“Baby X” istraživanja
• Je li roditeljevo ponašanje odgovor na spol djeteta?
 predstaviti odraslima dijete (novorođenče) za koje se kaže da je
drugog spola nego što zapravo jest
 promatraju su se reakcije odrasle osobe u interakciji s bebom,
osoba treba procijeniti osobine bebe
• Majke su pokazivale rodno stereotipne igračke bebama i “dječake”
poticali da izvode veće pokrete tijelom (Smith i Lloyd, 1978)
• Pregled 23 „Baby X“ istraživanja (Stern i Karraker, 1989)
 zaključak: „Znanje o rodu novorođenčeta nije konzistentna
odrednica reakcije odrasle osobe.“
 značajniji utjecaj na percepciju druge djece
 djeca su novorođenčad koja im je predstavljena kao muška
procijenili većom, jačom, glasnijom, zločestijom i težom nego
novorođenčad koja im je predstavljena kao ženska
 vjerojatno zato što su rodni stereotipi snažniji i rigidniji kod male
djece nego kod odraslih
Poticanje verbalnog razvoja
•
Očevi i majke više pričaju i smiju se sa ženskim
novorođenčetom nego s muškim i općenito više verbalno
stimuliraju kćeri nego sinove (Leaper, Anderson i Saunders,
1998; Leaper i sur., 1995; Farver i Wimbarti, 1995)
•
Roditelji više razgovaraju o događajima i osjećajima s
kćerima nego sinovima (Fivush i sur., 2000; Reese, Haden i
Fivush, 1996)
Pitanje: Zašto roditelji više razgovaraju s kćerima?
a) zbog rodnih stereotipa i očekivanja ili
b) zbog toga što sinovi i kćeri imaju različite verbalne
sposobnosti i stilove koje u roditeljima pobuđuju različite
reakcije?
Poticanje emocionalnog razvoja
• roditelji razgovaraju o različitim vrstama emocija s dječacima i
djevojčicama
 o ljutnji više razgovaraju sa sinovima, a o tuzi s kćerima
(Brody, 1999; Fivush, 1991; Fivush i sur., 2000)
• roditelji više o(bes)hrabruju različite vrste emocija kod dječaka
i djevojčica
 više toleriraju ljutnju kod dječaka, a strah kod djevojčica
(Birnbaum i Croll, 1984)
• roditelji uče dječake više nego djevojčice da suspregnu
izražavanje emocija (Weinberg, Tronick, Cohn i Olson, 1999;
Block, 1978) => „Veliki dečki ne plaču“
Igre i igračke
Igre i igračke
• Roditelji, posebno očevi, se grublje i aktivnije igraju sa sinovima
nego kćerima (Jacklin, DiPietro i Maccoby, 1984; Shields i Sparing, 1993)
 možda se ne radi o svjesnoj namjeri očeva, nego o tome da
dječaci u prosjeku više vole grublje igre nego djevojčice
• Opažanje parova roditelj-dijete (predškolske dobi) u igri s tipično
maskulinim (auti i ceste) ili tipično femininim igračkama (set s
tanjurićima) (Leaper, 2002)
 roditelji jednako topli i izravni prema kćerima i sinovima
 očevi asertivniji, a majke toplije, bez obzira na spol djeteta
 djeca asertivnija s očevima
 nije se pokazalo da roditelji različito tretiraju kćeri i sinove
 No: vrsta igre imala najsnažniji utjecaj na roditeljsko ponašanje
=> roditelji su topliji i izravniji u igri s tanjurićima nego s autićima,
bez obzira na spol djeteta
 potiču li roditelji djecu da biraju rodno tipizirane igračke ili je
rodno tipiziran interes za igračke biološki određen?
Reakcije na odstupanje
• Roditelji bili nezadovoljni kada su zamoljeni da navedu svoje sinove
da se igraju s lutkama ili kćeri da se igraju s kamionima (Caldera,
Huston i O'Brien, 1989)
 Otac kćeri: „Očito bi trebali imati dječake u ovom istraživanju!“, zatvorio
je kutiju s kamionom i nastavio se igrati s kćeri s lutkama
• Na ponašanja dječaka koja odstupaju od društvenih očekivanja
roditelji negativnije reagiraju nego na ponašanja djevojčica
(Sandnabba i Ahlberg, 1999)
 očevi više potiču razvoj tradicionalnih uloga kod djece, pogotovo
sinova (Fagot i Hagen, 1991; Siegal, 1987)
 očevi pokazuju negativne reakcije na ponašanja sinova koja
smatraju feminiziranima (Maccoby, 1998)
 roditelji feminine igračke i aktivnosti smatraju više rodno
stereotipnim nego maskuline igračke i aktivnosti (Campenni, 1999)
Reakcije na odstupanje
• Opažanje: djeca predškolske dobi dobila uputu da se igraju s
igračkama za dječake (dječja benzinska pumpa, kamioni) ili s
igračkama za djevojčice (dječji štednjak, posude i tave), a roditelji su
dovedeni da ih gledaju u igri (nisu znali za uputu) (Langlois i Downs,
1980)
 roditelji kćeri koje se igraju sa femininim igračkama su
zadovoljni, a roditelji kćeri koje se igraju s maskulinim igračkama
su tolerantni
 majke su prihvaćale igru svoga sina, bez obzira na igračke
 očevi su kritizirali dječake koji su se igrali s femininim igračkama,
a jedan je otac čak fizički udaljio sina od dječjeg štednjaka s
kojim se sin zadovoljno igrao.
• Ako su se očevi ljutili kada su sina vidjeli da se igra s igračkama za
djevojčice, sinovi su se nakon toga više igrali maskulinih igara (Raag
i Rackliff, 1998)
Modeliranje
• Modeliranje nije samo kopiranje, već uključuje i identifikaciju s
modelom kojeg se imitira
 djeca češće uče po modelu od osoba istog roda kao što je njihov
(Raskin i Israel, 1981; Ashton, 1983, McGhee i Frueh, 1980)
• No, mala djeca više vremena provode sa ženama (majke, bake,
odgajateljice) nego muškarcima
 Dječaci moraju pomaknuti identifikaciju na mušku osobu
(događa se oko 3.-4. godine)
 Utjecaj socijalnog učenja (vikarijsko učenje), dječaci između 3. i
5. god. više imitiraju modele koje vide kao moćne => zato se sve
više identificiraju s muškarcima (Busey i Bandura, 1984; Nicholas i
McGinley, 1986)
Kućanski poslovi
• Djevojčice više vremena provode pomažući majkama, a dječaci u
igri (Myers, 2005)
• Roditelji češće kćerima zadaju da obavljaju kućanske poslove i
brinu se o drugoj djeci (npr. da peru rublje, paze na mlađeg
brata/sestru), a sinovima poslove izvan kuće i vezane uz podizanje
težih predmeta (npr. da pokose travu, iznesu smeće, očiste garažu)
(Antill i sur., 1996; Blair, 1992; McHale i sur., 1990)
 takvo dodjeljivanje poslova šalje jasnu poruku djeci i postavlja temelj za
rodne razlike u obitelji, obrazovanju i poslovnim ulogama kasnije u
životu, a također potiče razvoj različitih kognitivnih sposobnosti i
socijalnih vještina kod djevojčica i dječaka
• U obiteljima u kojima se roditelji u odgoju priklanjaju ideologiji rodne
jednakosti sinovi više sudjeluju u kućanskim poslovima (Coltrane,
2000)
Roditelji i školovanje djece
• Longitudinalno istraživanje školskog uspjeha i odabira zanimanja
(N=2000 djece) (Eccles i sur., 1993)
 roditeljska rodno stereotipna uvjerenja o sposobnostima
(djevojčice bolje u engleskom jez., dječaci u mat.) => roditeljska
očekivanja o sposobnostima njihovih sinova i kćeri => djetetove
procjene vlastitih sposobnosti => djetetov školski uspjeh
• Roditelji kćeri smatrali da su njihova djeca (11-13 god.) manje
zainteresirana za prirodne znanosti nego roditelji sinova, iako je
interes djevojčica i dječaka bio sličan (Tanenbaum i Leaper, 2003)
 rodno stereotipna uvjerenja roditelja povezana s interesima
djece => roditeljska uvjerenja mogu utjecati na interese djece
Utjecaj nastavnika/ca
• Nastavnici/e tretiraju djevojčice i dječake različito:
 daju više pažnje dječacima i različito reagiraju na uspjehe i
neuspjehe djevojčica i dječaka (Dweck, 1999; Okpala, 1996;
Sadaker i Sadaker, 1994)
• Dječake se najčešće kažnjava zbog lošeg ponašanja, a hvali zbog
uspješno riješenih zadataka (Dweck i Leggett, 1988; Elliott i Dweck,
1988)
 dječake koji ne uspiju riješiti neki zadatak nastavnici/e potiču da
se više trude i uvjeravaju ih da mogu uspjeti ako se više trude
 dok djevojčice koje ne uspiju riješiti zadatak dobiju manje
povratne informacije i poticaja da se nastave truditi
 Zaključak: nastavnici/e smatraju da dječaci ne rade dovoljno te
da djevojčice već rade najbolje što mogu
• Asertivna ili ometajuća ponašanja djevojčica na nastavi se
interpretiraju negativnije nego slična ponašanja dječaka (Connolly,
1998)
Utjecaj vršnjaka/inja
•
Vršnjački utjecaj snažniji od utjecaja roditelja i nastavnika/ca (Katz i
Ksansnak, 1994)
•
Djeca nagrađuju jedna druge za rodno prikladno ponašanje i kažnjavaju za
ponašanje koje smatraju rodno neprikladnim (Lamb, Easterbrooks i Holden,
1980), a slične sankcije primjenjuju na djeci koja se igraju s pripadnicima
drugog roda (Thorne, 1986).
•
Djeca negativnije sankcioniraju dječake nego djevojčice ako se ponašaju
"neprikladno za svoj rod" (Zucker i sur., 1995)
•
Beverly Fagot (1985): promatrala igru 3- i 4-godišnje djece
 dječaci ohrabruju maskulina i obeshrabruju feminina ponašanja kod drugih
dječaka (npr. igranje s igračkama za djevojčice): "Ti si lud, to je za
djevojčice!", "Sada si djevojčica.", "To je glupo. Dječaci se ne igraju s
lutkama."
 kod djevojčica nema konzistentnog utjecaja na druge djevojčice u pogledu
maskulinog i femininog ponašanja
 dječaci su odgovarali pritisku drugih dječaka (tj. slušali ih), a u velikom broju
slučajeva su ignorirali djevojčice i odgajateljice
•
Vršnjački pritisak (posebno pritisak od drugih dječaka) ima posebno snažan
utjecaj na dječake da se konformiraju društveno očekivanim rodnim
ulogama
Rodna segregacija djece
• Jedan od čimbenika koji bi mogao ojačati vršnjački utjecaj je rodna
segregacija u djetinjstvu => oko 3. godine se dječaci i djevojčice sve
više počinju družiti samo s pripadnicima svojeg roda (Maccoby, 1998).
• Kod djece školske dobi je rodna podjela vidljiva i u grupama za igru i
u odabiru prijatelja/ica (Hayden-Thompson, Rubin i Hymel, 1987)
• Rodna segregacija počinje u razdoblju kada djeca počinju točno
označavati rod/spol
 nekonzistentni dokazi o U-P vezi (Fagot, 1985, Fagot, Leinbach i
Hagan, 1989; Serbin, i sur., 1994)
• Zašto se djeca rodno segregiraju?
 zbog različitog stila igranja djevojčica i dječaka (LaFreniere,
Strayer i Gauthier, 1984) – dječaci se igraju grublje, više su grupno
orijentirani i kompetitivni
Utjecaj medija
• TV emisije => više muških nego ženskih likova, nekada i 3-4 puta
više (Signorelli, 1993)
• Analiza sadržaja 1337 reklama koje su prikazane u najgledanijim
terminima na tri američke TV mreže
 rodni stereotipi u reklamama nisu se puno promijeniti od 1980-ih do
kasnih 1990-ih (Ganahl, Prinsen i Netzley, 2003)
• Pregled 25 godina istraživanja rodnih stereotipa u TV reklamama
(SAD, Australija, Danska, Francuska, Hong Kong, Indonezija, Kenija,
Meksiko, Portugal) (Furnham i Mak, 1999).
 žene su češće prikazane u ulozi u kućanstvu/obitelji, a muškarci u
profesionalnim ulogama
 žene su najčešće bile u reklamama za proizvode za kućanstvo
(sredstva za čišćenje, hranu), a muškarci za proizvode za izvan kuće
(auti, sportska oprema, alat za izvan kuće)
 reklame iz zemalja s tradicionalnijom kulturom (npr. Hong Kong,
Indonezija) su imale više rodnih stereotipa nego iz zemalja s manje
tradicionalnom kulturom (npr. SAD, Danska)
Crtani filmovi
Crtani filmovi
• Analiza 175 epizoda 41 crtanog filma za malu djecu
(Thompson i Zerbinos, 1995)
 rodni stereotipi uobičajeni u crtanim filmovima
 muški likovi => pametniji, hrabriji, agresivniji, vođe
(spašavaju druge likove, pogotovo žene u nevolji)
 ženski likovi => osjećajniji, emocionalniji, topliji, zreliji,
romantičniji i manje tehnički kompetentni
 od 1980. => ženski likovi prikazani kao nezavisniji,
asertivniji, inteligentniji i kompetentniji nego prije
1980-ih
Efekti gledanja televizije
• Često gledanje TV-a kod djece povezano sa snažnijim rodnim
stereotipima djece (Eisenstock, 1984; McGhee i Frueh, 1980; Zuckerman,
Singer i Singer, 1980)
• Longitudinalna istraživanja => dugo gledanje TV-a potiče rodne
stereotipe, pogotovo kod djece koja nisu imala stereotipe (Morgan,
1982)
• Kanadsko kvazi-eksperimentalno istraživanje => usporedba
izraženosti rodnih stereotipa djece iz mjesta koje nije imalo TV
prijam do 1970.-ih i mjesta u kojem je otprije bilo TV (Kimball, 1986)
 djeca iz Notela imala slabije rodne stereotipe prije uvođenja TV
programa nego djeca iz komparativnog grada
 nakon nekoliko godina izloženosti TV-u rodni stereotipi među
djecom iz Notela porasli, pogotovo među dječacima
• Utjecaj crtanih filmova u kojima su žene prikazane u suprotnosti
stereotipima (Ochman, 1996; Thompson i Zerbinos, 1997)
 smanjeno rodno stereotipiranje kod male djece
 proširen raspon uloga koje se djeci čine prikladnima za pojedini
spol
Video spotovi
• Istraživanje o efektu izloženosti video spotovima (Ward,
Hansbrough i Walker, 2005)
 Učenici/e, koji su bili izloženi video spotovima u
kojima su naglašeni rodni stereotipi, izražavali su
tradicionalnije stavove o rodnim ulogama i seksualnim
odnosima nego oni koji su gledali spotove manje
stereotipnog sadržaja
Istraživanja s adolescentima/cama
• Što su rodne uloge adolescenata/ica u Hrvatskoj?
(Jugović i Kamenov, 2008)
 Koja se ponašanja očekuju od njih samih?
 Što roditelji, škola i vršnjaci/kinje očekuje od djevojaka, a što od
mladića (u hrvatskom društvu)? Što je nepoželjno za djevojke, a
što za mladiće?
 Kod kuće, u školi, slobodno vrijeme, izlasci, izgled, seksualnost?