Medjunarodni instrumenti za zastitu prava na zivotnu sredinu

Download Report

Transcript Medjunarodni instrumenti za zastitu prava na zivotnu sredinu

Međunarodni instrumenti za zaštitu
ljudskih prava u oblasti životne sredine
Marko Milenković MA, LLM
Institut društvenih nauka
Životna sredina i ljudska prava
2

Pristup pitanju zaštite životne sredine kao
problemu zaštite ljudskih prava

Definisanje prava na zdravu/adekvatnu
životnu sredinu – korisnost pristupa

Šta ovaj pristup konkretno da omogući u
pravnoj praksi – ostvarivanje zaštite životne
sredine
Sadržaj
I.
II.
III.
IV.
3
Nivoi zaštite životne sredine i prava na
zdravu životnu sredinu - kratak istorijski
osvrt
Pravo na zdravu/adekvatnu životnu sredinu
Globalni instrumenti za zaštitu životne
sredine
Evropski instrumenti
Pravo i politike zaštite životne sredine
na tri nivoa



4
Međunarodni
Evropski/regionalni
Nacionalni (uključujući regionalni i lokalni
unutar suverenih država)
I. Nivoi zaštite životne sredine i prava na zdravu
životnu sredinu - kratak istorijski osvrt
1.
2.
3.
4.
5
“Od konvencija o ribarenju do formiranja
Ujedinjenih Nacija”
Od 1945 do Stokholmske konferencija 1972
Od Stokholma do Rija 1972-1992
Rio konferencija (1992) i posle nje
(podela: Philipe Sands, Principles of International Environmental
Law, 2002.)
1. Od konvencija o ribarenju do formiranja
Ujedinjenih Nacija
6

1900. Konvencija o zaštiti divljih ptica i
životinja u Africi (prvi instrument zaštite eko
sistema kao celine)

Fur Seals Arbitration (Arbitraža o trgovini
fokinim krznom) - ekstrateritorijalno važenje
ekoloških normi jedne države1893
7

Trail smelter case (Slučaj topionice u
Trejlu) - prekogranično zagađenje1941

Obaveza da se ne uzrokuje (ekološka)
šteta teritoriji druge države - kasnije
postaje načelo međunarodnog ekološkog
prava
2. Od osnivanja Ujedinjenih nacija (1945) do
Stokholmske konferencije



8
Povelja Ujedinjenih Nacija ne sadrži
odredbe o očuvanju prirodnih resursa i
zaštiti životne sredine
Porast broja bilateralnih i multilateralnih
sporazuma o zaštiti životne sredine posle II
Svetskog rata
Uspon globalne svesti o ekološkim
problemima
Međunarodni paktovi 1966.



9
Međunarodni pakt o građanskim i političkim
pravima
Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim
i kulturnim pravima
OVI DOKUMENTI NE SADRŽE ODREDBE
O PRAVU NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU
Međunarodni pakt o ekonomskim i
socijalnim pravima



10
Pravo ljudi da slobodno teže svom
ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju
(član 1)
Pravo da se slobodno odlučuje o svojim
prirodnim bogatstvima i resursima
Unapređivanje svih aspekata industrijske i
higijene životne sredine
3. Od Stokholmske konferencije
1972 do Konferencije u Riju
11

1972 Konferencija o čovekom okruženju

Stokholmska deklaracija postavlja pojedina
osnovna načela

Formiranje UNEP

Princip 1 –adekvatna zaštita životne sredine
je ključna za dobrobit čoveka i uživanje
osnovnih ljudskih prava, uključujući pravo na
život
Ozonski omotač i klimatske promene




12
1985 Konvencija o zaštiti ozonskog omotača
1987 Montrealski protokol o supstancama
koje ugrožavaju ozonski omotač
Veliki uspeh prava zaštite životne sredine
Obavezno preduzimati mere radi zaštite
zdravlja i životne sredine (član 2)
4. 1992 Konferencija u Riju – trijumf modela
održivog razvoja i poraz Međunarodnog ekološkog
prava



13
Konferencija o životnoj sredini i razvoju
Puna promocija održivog razvoja
3 stuba održivog razvoja
-ekonomski razvoj
-društveni razvoj
-zaštita životne sredine
Rezultati Rija





14
Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju
Agenda 21
Neobavezujuća načela za šume
Okvirna konvencija Ujedinjenih Nacija o
klimatskim promenama (UNFCCC)
Konvencija o biološkoj raznovrsnosti (CBD)
Rio deklaracija o životnoj sredini i
razvoju

Princip 1
“Pravo na zdrav i produktivan život u harmoniji
sa prirodom”
15
Rio deklaracija o životnoj sredini i razvoju

Princip 10

Dostupnost informacija
Uključivanje u donošenje odluka
Efektivan pristup sudsoj zaštiti i upravnom
postupku, uključujući naknadu štete i
dostupnost pravnih lekova


16
Agenda 21
17

Informacije radi donošenja odluka

Inkorporacija održivog razvoja u
međunarodne dokumente o ljudskim pravima

Insistiranje na većoj ulozi država, ne
pojedinaca
Kritike Rija




18
Prilična razočaranost među ekološkim
pravnicima -,,Razvodnjene” odredbe
UNFCCC – bez dogovora o smanjenu
emisije gasova staklene bašte (sledi Kjoto
protokol)
Konvencija o biološkoj raznovrsnosti kao
primer ,,nemoćnog pravnog instumenta”
Nije postojala volja za usaglašavanjem
okvirnog međunarodnog dokumenta
II. Pravo na zdravu/adekvatnu
životnu sredinu
19

Pravo na zdravu/adekvatnu životnu sredinu
nije kodifikovano na međunarodnom nivou

Proceduralni aspekti prava - razvijenije

Materijalni aspekti prava – sredina adekvatna
očuvanju zdravlja i blagostanja?
Da li i na koji način je moguće kodofikovati ljudska
prava u oblasti zaštite životne sredine?
20

Nemogućnost postizanja konsenzusa u
pogledu standarda

Razlike u pravnim tradicijama

Da li je moguće definisati pravo na
zdravu/pristojnu životnu sredinu?
21

Šta sve čini pravo na zdravu životnu
sredinu? Šta je sadržaj? Koja su to
ovlašćenja? Koja ograničenja?

Pitanje vrednosti u svakom pojedinačnom
društvu
Da li je i na koji način zaštita životne
sredine pitanje ljudskih prava?
22

Pitanje zaštite života, zdravlja, imovine

Pitanje odgovornosti vlada ako postoji pravo
kao takvo
Dodatak postojećim pravima

Veza prana na zdravu/adekvatnu životnu
sredinu i drugih prava

Pravo na život
Pravo na zdravlje (i samo veoma
kompleksno)
Pravo na imovinu


23
Veza sa postojećim (prepoznatim i
priznatim) pravima kao osnova zaštite
24

U nedostatku definicije prava, zaštita se
ostvaruje kroz zaštitu drugih prava

Ovaj pristup je koristan ali ograničen pošto je
antropocentričan

Primeri međunarodni forumi i praksa ESLJP
Pravo na životnu sredinu kao
proceduralno pravo
25

Pristup informacijama

Učešće javnosti u donošenju odluka –
procena uticaja i strateška procena uticaja

Instrumenti za pravnu zaštitu pred sudovima
u upravnom, parničnom (i krivičnom
postupku)
Proceduralizacija ekološkog prava
26

Trend okretanja teorije i normativne prakse
uvođenju detaljnih standarda procedura u
oblasti zaštite životne sredine

Izgradnja instrumenata za zaštitu prava na
zdravu životnu sredinu na međunarodnom i
nacionalnom nivou
Proceduralizacija i Ustav RS
27

Ustav RS prilično počiva na ovoj koncepciji

Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i
na blagovremeno i potpuno
obaveštavanje o njenom stanju.

Ustav Srbije se ograničava na obaveštavanje
Izazov/problem definisanja prava
28

Definisanje prava samo po sebi nije
napredak ako nije sveobuhvatno i ako ne
vodi visokom nivou zaštite

Problem da se definišu materijalni aspekti

Proceduralne aspekte je mnogo lakše
definisati
III. GLOBALNI INSTRUMENTI ZA
ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE



29
Nepostojanje međunarodne konvencije o
zaštiti životne sredine (debata o potrebi
postojanja)
Mogućnosti da se usvoji Deklaracija ili
Protokol uz neku od postojećih konvencija
Nepostojanje međunarodne organizacije za
zaštitu životne sredine (debata o potrebi
postojanja)
Aktivnosti UNEP
30

Program Ujedinjenih nacija za životnu
sredinu je formirao ekspertsku grupu čiji je
zadatak bio da definiše Deklaraciju o
ljudskim pravima i životnoj sredini

Završena 2010 ali nikada objavljena
(neslaganja oko fundamentalnih pitanja u
vezi sa principima zaštite ljudskih prava)
Aktivnosti Komiteta Ujednjenih
nacija za ljudska prava
31

1994 prvi neuspeli pokušaj definisanja prava

Draft Declaration of Principles on Human
Rights and the Environment, ECOSOC,
Human Rights and the Environment, Final
Report (1994) UN Doc E/CN 4/Sub 2/1994/9
Nova inicijativa 2011
32

UN Human Rights Council (UN HRC) res.
16/11, ‘Human Rights and the Environment’,
24 Mar. 2011.

Ideja – formulisanje preporuka o obavezama
u vezi sa uživanjem ljudskih prava koja se
odnose na “bezbednu, čistu, zdravu i održivu
životnu sredinu”
Dodatak postojećem korpusu
prava
33

Da li je potrebno kreirati pravo na na
pristojnu životnu sredinu u međunarodnom
pravu ljudskih prava?

Problemi definicije i antropocentrizma
IV. EVROPSKI INSTRUMENTI
34
1.
Arhuska konvencija
2.
ESPOO konvencija
3.
Evropska konvencija o ljudskim pravima
4.
Evropska socijalna povelja
Arhuska konvencija
35

Striktno proceduralna

U velikoj meri predstavlja kodifikaciju
proceduralnih prava koja su već ranije bila
razvijena u nacionalnim jurisdikcijama

Član 9. obezbeđivanje pravne zaštite
Arhus convention compliance
committee

Član 15

Tumačenja Konvencije i davanje preporuka
Čine ga i eksperti nominovani od strane
nevladinih organizacija
Nije telo koje sankcioniše nesprovođenje
Konvencije


36
Veza Arhuske konvencije i EKLJP
37

Sva tri prava koja predviđa Arhuska
konvencija su integrisana u korpus
(evropskih) ljudskih prava kroz praksu suda u
Strazburu

Uži obim prava garantovan EKLJP (sudska
praksa) od Arhuske
EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM
PRAVIMA I OSNOVNIM SLOBODAMA
38

Ključni instrument za zaštitu ljudskih prava
na kontinentu

Katalog prava razvijem kroz protokole

(Relativno) efikaksan sistem sudske zaštite i
sprovođenja odluka
EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM
PRAVIMA I OSNOVNIM SLOBODAMA
39

Pravo na životnu sredinu nije definisano
konvencijom

Neuspeli predlozi da se pravo na
zadovoljavajuću (viable) životnu sredinu
uvede kroz protokol (poslednji pokušaj 2010)
Principi izvedeni iz EJKLJP






40
Pravo na život (član 2)
Poštovanje privatnog i porodičnog života (član 8)
Pravo na imovinu (protokol 1 član 1)
Pristup informacijama
Donošenje odluka u ekološkim stvarima i učešće
javnosti
Pristup pravdi u ekološkim stvarima
Pravo na život (član 2)



41
Obaveza države da spreči ugrožavanje
života koje je posledica opasne delatnosti ili
prirodnih nesreća
Obaveza da pravni okvir omogući
licenciranje, vršenje, kontrolu takvih
aktivnosti
Obevzbeđivanje adekvatne pravne zaštite
Poštovanje privatnog i porodičnog
života (član 8)

Faktori u vezi sa životnom sredinom moraju uticati
na privatni i porodični život ili na dom

Mora da postoji prelazak granice ometanja (meri se
prema svakom konkretnom slučaju)

Postojanje balansa između javong i privatnog
interesa
Zaštita živt sred. (naročito u kontekstu prostornog
planiranja) je legitimno ograničenje ovog prava

42
Pravo na imovinu (protokol 1 član 1)



43
Generalno gledano ne postoji pravo na
uživanje imovine u “prijatnoj okolini”
Mora se postići balans između različitih
interesa – važnost zaštite životne sredine
Obaveza države da obezbedi uživanje prava
može proisteći iz obaveze da se kontroliše
opasna aktivnost
Pravo da se dobije i podeli
informacija od značaja za živ. sre.
44

Član 10 – sloboda izražavanja

Restrikcije moraju biti propisane zakonom,
legitimne i proporcionalne

Ne postoji obaveza javnih vlasti da
prikupljaju informacije! (ali Arhus obaveze)
Pristup informacija u ekološkim
stvarima


45
Ipak, članovi 2 i 8 mogu u nekim slučajevima
nametati izvesnu obavezu javnim vlastima da
obezbede pravo pristupa informacijama u
vezi sa životnom sredinom
Postoji obaveza države da obezbedi
informaciju ukoliko su ugroženi pravo na
život ili na poprdični život/dom


46
Ukoliko država organizuje aktivnosti koje
mogu ugroziti zdravlje mora pružiti
mogućnosti da se dobiju sve relevantne
informacije
Ukoliko se izvode procene uticaja na životnu
sredinu ili zdravlje javnost ima pravo da bude
obaveštena o rezultatima
Donošenje odluka o ekološkim
stvarima i učešće javnosti


47
Kada odluka može uticati na interese
pojedinaca, mora se omogućiti da organima
predstave svoje pozicije
Kada se donose važne odluke u vezi sa
životnom sredinom i ekonomskim razvojem
potrebno je izvršiti procene i javnosti se mora
pružiti uvid u rezultate
Pristup pravdi


48
Pravo na pravično suđenje i pristup pravdi u
ekološkim stvarima (član 6) kada postoji
veza između građanskog prava koje se štiti i
ekološkog problema
Udruženjima pravo da štite člana ali ne uvek
i da pokreću slučajeve kada brane javni
interes
Evropska povelja o socijalnim
pravima

Pravo na zaštitu zdravlja i životna sredina u
zaključcima Socijalnog komiteta

Direktno ustanovljena veza između zdravlja i
zagađenja
Usvojene preporuke koje se odnose na
unapređenje zakonodavnog okvira,
edukacije..

49
Guerra vs. Italy (1998)
50

Aplikant je ukazao na povredu prava na
informisanje s obzirom da vlada nije pružila
informacije o opasnostima fabrike kao ni
procedurama za slučaj incidenta

NE POSTOJI sama po sebi dužnost vlade
da sakuplja, obrađuje i diseminira
informacije o stanju životne sredine na
osnovu člana 10


51
Ali javne vlasti ne mogu sprečavati da neko
dobije informaciju
Ipak, članovi 2 i 8 mogu u nekim slučajevima
nametati izvesnu obavezu javnim vlastima da
obezbede pravo pristupa informacijama u
vezi sa životnom sredinom – u konkretnom
slučaju povreda člana 8 pošto bi
informacije omogućile da oceni rizike za
sebe i porodicu ako nastave da žive pored
fabrike
Kako ostvariti primenu
garantovanih prava



52
Potvrđeni međunarodni ugovori su deo
pravnog poretka Republike Srbije (čl 16, 194)
Neposredna primena međunarodnih ugovora
(član 16)
Pozivanje na Ustav i akte međunarodnog
prava

HVALA
[email protected]
[email protected]
53