Transcript Judaizam

JUDAIZAM (Židovstvo)
 Pojam, Objava, središnje teme
i povijesna pozadina Judaizma
 Židovski nauk, bogoslužje,
vjernički život Židova i
Židovi danas
Pojam
 hebrejski pojam Jehudi izvorno je označavao stanovnike
plemena Jude, a kasnije i stanovnike Južnog kraljevstva
 početak židovskog naroda opisan je u 11. poglavlju knjige
Postanka (rodoslovlje od Šema do Abrahama)
 Hebreji su bili nomadi, živjeli su u šatorima, a vodili su ih
plemenske starješine
 štovali su ba’ala pogansko božanstvo na Bliskom Istoku;
pripisivali su mu božanske i ljudske osobine;
drugo ime mu je Haddad
(bog groma, munje, kiše i plodnosti)
Božja objava i sklapanje Saveza
 Postanak 12-50 (povijest patrijarha – Abrahama, Izaka i Jakova)
 Jahve se objavio Abramu iz Harana (Post 12,1-3) i sklopio s njim
Savez (Post 15)
Ezav
 Abraham + Sara = Izak
(12 sinova = 12 plemena)
+ Hagara = Jišmael (praotacJakov
arapskih naroda)
 potomci patrijarha Jakova (Izraela) su živjeli u Egiptu, od 1650.
do 1230. g. pr. Krista; porobio ih je faraon Ramzes II.; izbavlja ih
Mojsije i sklapa
 Sinajski savez (Dekalog)
 4 središnje teme Staroga zavjeta: izabranje
Savez
Zakon
izlazak
Hebreji
Povijesna pozadina:
suci, kraljevi i proroci





suci su bili vođe koji su branili Izraelce od poganskih naroda; djelovali su
u razdoblju od 1200. do 1040. godine prije Krista
prvi izraelski kralj bio je Šaul; izabran je ždrijebom; pripadao je
Benjaminovom plemenu; borio se protiv Filistejaca i Amonaca; bio je
shizofren, a život je okončao suicidom
kraljevstvo je preuzeo David; pripadao je Judinom plemenu; oslobađa
Jeruzalem od Jebusejaca; ujedinjuje izraelska plemena
naslijedio ga je sin, kralj Salomon; tijekom njegove vladavine dolazi do
razjedinjenja izraelskih plemena i nastaju dva kraljevstva: Sjeverno (s
glavnim gradom Samarijom, koje propada 721. g. pr. Kr.) i Južno (s
glavnim gradom Jeruzalemom)
starozavjetni proroci – pisci djeluju od VIII. do IV. stoljeća pr. Kr.
Židovi – religijska i etnička zajednica
 Judaizam kao religija započinje krajem Judejskog kraljevstva
(586. g. pr. Kr.), s vremenom babilonskog ropstva, kada kralj
Nabukodonozor II. razara Jeruzalem, a Izraelce odvodi u 50godišnje ropstvo
 u to vrijeme djeluje prorok Jeremija
 perzijski kralj Kir II. osvaja Babylon, a Izraelcima dopušta
povratak iz progonstva te izgradnju hrama u Jeruzalemu;većina
ih ostaje na području Mezopotamije
 Židovima se nazivaju od povratka iz babilonskog ropstva
 u razdoblju tzv. drugog Hrama (450. do 70. g. pr. Kr.) javljaju se
židovske vjerske skupine: eseni i farizeji
 otkrivena je velika biblioteka u Qumranu (Mrtvo more)
Mojsijevo petoknjižje (Pentateuh)
 pisano je u razdoblju od 586. do 450. g. pr. Kr.
 obuhvaća sljedeće biblijske knjige:
Postanak (biblijska prapovijest i povijest patrijarha)
Izlazak: razdoblje egipatskog ropstva i Sinajski savez Biblijski muzej, Amsterdam
Levitski zakonik (brojni propisi i uređenje svećeništva)
Brojevi (popis stanovništva)
Ponovljeni zakon (retrospektiva – ponavljanje sadržaja)
 sadrži 613 zapovijedi (248 u obliku moraš i 365 ne smiješ)
 u razdoblju formiranja Pentateuha Izrael doživljava religijsku
obnovu (Ezra – svećenički kodeks; Nehemija – obdržavanje
vjerskih propisa), ali i potpada pod utjecaj grčke kulture
(Aleksandar Veliki 330. g. pr. Kr. osvaja Srednji Istok);
 makabejskim ustankom 160. g. dolazi do kratkog osamostaljenja
Izvatci iz Tore








Svaku životinju koja ima papke, ali razdvojene,
i koja preživa, možete jesti (Lev 11,3)
Ne usijecajte na sebi kakvih biljega (Lev 19, 28 a)
Sedmi je dan subota, dan potpunog odmora i svetog zbora (Lev 23, 3)
Naredi Izraelcima da iz tabora odstrane svakoga gubavca, svakoga koji
ima izljev i svakoga koji se onečisti mrtvim tijelom (Br 5, 1-2a)
Kad koji čovjek...počini kakav grijeh na štetu čovjeka...neka prizna
počinjeni grijeh, nadoknadi štetu...i doda tome petinu... (Br 5, 5-7)
Na završetku sedme godine opraštaj dugove (Pnz 15, 1)
Kakav god bio prekršaj, neka presuda počiva na iskazu dvojice ili trojice
svjedoka (Pnz 19, 15)
Kad tko uzme ženu... A potom na njoj otkrije što ružno... Neka joj napiše
otpusno pismo, uruči joj ga i potjera je iz svoje kuće (Pnz 24, 1)
Rabinistički judaizam: Mišna i Talmud
 hebr. rabbin = židovski vjerski učitelj; predvoditelj bogoslužja;
duhovni vođa židovske vjerske zajednice
 Mišna (hebr. učenje, ponavljanje) je nastala oko 200. g.
 to je zbirka usmenih vjerskih propisa pisanih filozofskim
zakonskim kodeksom (molitva, blagdani, obiteljski i građanski
život, moral, hramski propisi, obredna čistoća)
 sadrži i civilno zakonodavstvo (političke strukture, upravljanje...)
 Talmud Yerushalmi (hebr. pouka) je nastao oko 400. g.
 sadrži komentare i tumačenja Mišne te zbirku pravnih propisa i
tumačenja Tore
 nakon toga slijedi formiranje Kanona i razvoj biblijske egzegeze
Mišna i Talmud
Židovski nauk
 Židovi vjeruju u Jahvu – jednog, svemogućeg, Boga, stvoritelja
neba i zemlje; godine broje od 3760. pr. Krista
 molitva Šema Israel sadržava bit židovske vjere
Čuj, Izraele ! Jahve je Bog naš, Jahve je jedan !
Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom
i svim umom svojim (Pnz 6, 4-5); moli se ujutro i navečer
 srednjevjekovni židovski filozof Moses Maimonides (XII. st.)
sadržaj (ispovijest) židovske vjere formulirao je u 13 članaka
Bog postoji, jedinstven je, bestjelesan i vječan;
govori po prorocima, vratit će se, kaznit će grešnike,
poslat obećanog Mesiju i izbaviti čovjeka od smrti;
Objava je sadržana u Tori.
Bogoslužje







bogoslužje se odvija u sinagogi (kuća molitve, mjesto sabiranja)
postojanje prve sinagoge potvrđeno je za vrijeme egipatskog kralja
Ptolmeja III., 321. godine pr. Kr.
unutrašnjost sinagoge ukrašena je Torah škrinjom,
a nalazi se u udubini zida na istočnoj strani sinagoge
ispod ormara u kojemu se čuva Tora nalazi se postolje za predvoditelja
molitve, a u sredini je povišena propovijedaonica
ponedjeljkom i četvrtkom iznosi se Sedef Tora, ispisana rukom
palestinske sinagoge građene su u grčko-rimskom stilu, a europske
odražavaju stilove postojeće arhitekture
sve europske sinagoge okrenute su prema Istoku
(prema mjestu nekadašnjeg Hrama u Jeruzalemu)
Vjernički život Židova
 Židov je onaj tko je rođen od majke židovke
ili je to postao obraćenjem (prozelit)
 dječaci se osmi dan po rođenju obrezuju (cirkumcizija penisa),
kao znak primanja u Savez koji je Bog sklopio s Abrahamom
 mole tri puta dnevno – ujutro, u podne i navečer
 temeljna forma molitve kod Židova je barakah – blagoslov i
slavljenje Boga
 molitva zahtjeva posebno odijevanje (pokrivanje glave, a ujutro i
nošenje molitvenog ogrtača); muškarci stariji od 13 godina
stavljaju i molitveni remem – tefilin (osim na šabat i blagdane)
 s navršenih trinaest godina dječaci postaju punopravni članovi
Zajednice (hebr. bar Mizwah = sin Zakona) i obvezni su se
pridržavati zapovijedi; kod Reformiranih i djevojke s 12 godina
Vjernički život Židova
Šabat (subota)
 utemeljenje šabata je u Božjoj zapovijedi
Sjeti se da svetkuješ dan subotnji. Šest dana radi i obavljaj svoj posao.
A sedmoga dana je subota, počinak posvećen Jahvi... Tada nikakva
posla nemoj raditi... (Izl 20, 8-11; Pnz 5,14-16)
 šabat započinje u petak navečer, nakon zalaska sunca ili 45 min
prije noći; domaćica tada pali svijeće i izgovara blagoslov
 po povratku iz sinagoge domaćin posvećuje subotu i izgovara
blagoslov nad kruhom i vinom
 na šabat se blaguju tri (obilnija) obroka
 šabat prestaje u subotu navečer uz blagoslov razlikovanja
 šabat zahtjeva potpuno mirovanje i
 poštovanje 39 zabrana određenih za taj dan
 povreda počinka na šabat spada u kategoriju teških grijeha
Židovski kalendar, svetkovine i blagdani
 židovski kalendar se temelji na Mjesecu i sadrži 354 dana
 nazivi za mjesece izvedeni su iz babilonskih pojmova
 blagdani: hodočasnički (Sukot, Pesah, Šavuot), ozbiljni (Roš haŠanah, Jom kipur) i radosni (Hanuka, Purim)
Židovski blagdani
 Roš ha-Šanah ili Nova godina je obljetnica stvaranja svijeta i
podsjećanje na Božji sud; 10 dana se mole, kaju i poste
 Jom kipur ili Dan pomirenja je najsvetiji dan u židovskoj godini,
označen postom i kajanjem zbog obnove Saveza s Bogom
 Sukot ili Blagdan sjenica traje sedam dana, a podsjeća na
vrijeme boravka u pustinji
 Hanuka ili svečanost svjetla traje sedam dana, a podsjeća na
pobjedu Jude Makabejca nad Sirijcima.
 Purim ili Ždrijeb je blagdan izbavljenja iz Hamana (Estera)
 Pesah ili Prolaz Gospodnji je glavni židovski blagdan, kojim
obilježavaju izbavljenje iz egipatskog ropstva
 Šavuot ili Pedesetnica, blagdan žetve, kada se prisjećaju
sklapanja Sinajskog Saveza
Religijska posvećenja
 židovstvo daje vrlo jasne naputke o svim područjima života
 zadovoljenje potreba treba se vršiti u skladu sa zapovijedima i
tradicionalnim obredima
 sukladno pravilima prehrane (hebr. košer = dopuštena)
zabranjeno je jesti kopnene životinje koje nemaju razdvojene
papke (npr. svinja, deva) i ne preživaju te vodene životinje bez
ljuske i peraja (primjerice rakovi i školjke)
 životinje trebaju biti obredno zaklane, brzim, dubokim rezom, uz
što manje patnje i na način da iz njih bude ispuštena sva krv
 u istom obroku je zabranjeno miješanje mliječnih i mesnih
proizvoda / hrane
I još neke osobitosti…
 židovi poštuju život i prirodu
 prema židovskom vjerovanju čovjek je vođen s dva suprotna
nagona: jecer ha-ra i jecer ha-tov (dobro i zlo)
 bogati trebaju dati dio materijalnih dobara siromašnima (hebr.
cedaka = činiti pravu stvar)
 brak je sveti savez; mladoženja prije vjenčanja potpisuje bračni
dokument - ketuba; razvodu prethodi pokušaj pomirenja, a ako
do nje ne dođe, židovski vjerski sud izdaje ispravu o rastavi - get
 sprovod mora biti jednostavan, ukop se treba održati u roku od
24 sata, a žalovanje traje sedam dana
 mala razderotina na odjeći čini znak žalosti
 kadiš je molitva za pokojne roditelje
Židovi danas
 danas u svijetu ima oko 18 milijuna Židova, u 112 zemalja
 u Europi ih je oko 1,5 milijun, najviše u Francuskoj i Engleskoj
 u Hrvatsku dolaze u vrijeme antike, a postoje dokazi o njihovu
prebivanju u rimskim kolonijama Mursa i Salona
 u XVI. stoljeću su protjerani iz kontinentalne Hrvatske, a ponovo
se vraćaju u XVIII. st., nakon Patenta o toleranciji, Josipa II.
 austrijskim Ustavom iz 1948. dobivaju građansku ravnopravnost
 tijekom II. svjetskog rata stradava ih oko 80% (holokaust, šoa)
 polovica od preživjelih odlazi u Izrael
 prema podacima popisa stanovništva iz 1991.
u Hrvatskoj ih je trenutno nešto više od 600.
Neki židovski pokreti i denominacije
 židovski pokreti: aškenazi i sefardi
Aškenazi (njih oko 15 milijuna) pripadaju srednje i
istočnoeuropskoj kulturi; govore jidišom (mješavina germanskog,
slavenskog, hebrejskog i aramejskog jezika) i imaju osobit obred
Sefardi su proizašli iz zapadno i južnoeuropske kulture, a ime su
dobili po nepoznatoj zemlji, za koju se nagađa da bi mogla biti
Iberijski poluotok; govore arhaični kastilijanski s elementima
hebrejskog; njeguju vlastite običaje
 židovske denominacije: ortodoksni i liberalno-reformirani Židovi
za ortodoksne Židove Tora je doslovni dokument Božje Objave, a
Talmud sadrži neizostavni ceremonijalni zakon
liberalno-reformirani Židovi odbijaju obvezatnost ceremonijalnog
zakona, napustili su vjerovanje o uskrsnuću, ponovnoj izgradnji
Hrama i više ne očekuju Mesiju
Literatura
Beaver i sur. (1987), Religije svijeta – mala enciklopedija, Zagreb: KS i GZH.
Biblija – Stari zavjet (1991), Zagreb: KS.
Bizzi, G. (2005), Le religioni nel mondo, Firenze: Giunti.
Ivančić, T. (1998), Religija i religije, Zagreb: KBF Sveučilišta u Zagrebu.
Neusner, J. (2006), Judaism, u: Encyclopedia Britannica of World Religions,
585-622.
Pajer, F. (2003), Gli ebrei, u: Religione, Torino: SEI, 57-75.
Staguhn, G. (2004), Kratka povijest svjetskih religija, Zagreb: Mozaik knjiga.
Žunec, O. (1998), U potrazi za istinom – religije svijeta, Zagreb: Profil.