Transcript Zidovi u Dardi

ŽIDOVI U
DARDI
UVOD
• Židovi u Dardi u našoj nedavnoj
prošlosti činili su prepoznatljivu
manjinu.
• Danas ih više nema……
•
•
•
•
•
•
•
Gdje su nestali?
U holokaustu?
U migracijama?
Kada su došli na područje Baranje?
Kojim jezikom su govorili?
Čime su se bavili?
Koliko ih je bilo?
• Odakle su došli?
• Sve su to pitanja na koje knjige ni
povijesna znanosti još nisu odgovorila.
• Židovi su danas zaboravljeni kao da ih
nikad nije bilo.
• Podsjetnik na njih danas je samo židovsko
groblje.
• Razrušeno i zapušteno.
• Upravo iz tih razloga, motivirani
znatiželjom, odlučili smo se na ovo
istraživanje.
• Ovo su naši rezultati……
Antičko razdoblje na području
Baranje
• Početkom I. stoljeća Rimljani su osvojili
krajeve sjeverno od Drave sve do Dunava,
koji je postao granica njihovog Carstva.
• Time je završilo dugotrajno razdoblje
prapovijesti ovih krajeva i oni bivaju
uklopljeni u krug antičke civilizacije
• Kroz čitavu Baranju vodila je strateški i trgovački
vrlo važna cesta koja je povezivala Mursu s
Asguincumom.
• Pronađen je i natpis koji govori o postojanju
sinagoge na području Murse. Natpis je iz 3.
stoljeća poslije Krista.
• Zbog tih činjenica možemo pretpostavljati da su
i Židovi boravili na prostoru Baranje jer je ovdje
bila živa trgovina između Osijeka i Budimpešte.
Srednjovjekovna Baranja
• Nakon pada Rimskog Carstva ovim
prostorima prvo prolaze Huni, a nakon njih
stižu Avari i Franci.
• Nakon smrti Karla Velikog 814. godine za
prevlast u Baranji bore se Germani i
Slaveni.
• Tako se stanje nastavljalo sve do dolaska
ugarskih plemena pod vodstvom Arpada.
• Podatke o Židovima na prostoru Baranje u
srednjem vijeku nismo pronašli kao ni
sastav stanovništva za vrijeme turskog
gospodstva od vremena Mohačke bitke.
Židovi na području Darđanskog
vlastelinstva
• Nakon oslobađanja Baranje od Turaka i
mira u Srijemskim Karlovcima 1698.
godine područje hrvatske Baranje
podijeljeno je na dva vlastelinstva.
• Beljsko vlastelinstvo koje je pripalo
velikom pobjedniku kod Sente Eugenu
Savojskom i Darđansko vlastelinstvo koje
je pripalo Bečkoj Komori.
• Na područje Darđanskog vlastelinstva
prema Popisu kotarskih načelnika, koji
sadrži i popis stanovništva, 1785.g u Dardi
se nalazi devet židovskih obitelji.
• Te židovske obitelji koje nemaju stalno
boravište. Većina ih se bavi trgovinom i
obrtom.Dva stanuju na vlastelinskom
placu, a drugi u seljačkim kućama Nemaju
rabina niti stvarnu sinagogu, već se
sastaju u jednoj sobi. Od njih ni jedan nije
kirurg niti liječnik. Svi su siromašni.
• U istom izvoru navodi se da se židovski trgovci
ne usuđuju prodavati štetnu robu jer bi ih
smatrali krijumčarima i da najviše trguju po
Bosni i Slavoniji.
• Osim Darde u Darđansko vlastelinstvo, koje je
pripadalo obitelji Esterhazy, pripadalo je i selo
Kozarac u kojoj nalazimo popis dva Židova koji
se bave trgovinom. U Kozarcu nema rabina i
sinagoge.
• U selu Karanac postoji jedna židovska obitelj
koja se bavi trgovinom i nema stalno
prebivalište.
• Židovi se na prostoru Baranje bave trgovinom i
obrtom te odlaze na sajmove na kojima prodaju
svoju robu. Židovi prvenstveno trguju
poljoprivrednim proizvodima i rabljenim stvarima
jer im je jedino trgovina tih proizvoda bila
omogućena.
• Njihov broj stalno povećava od prve polovice
19. stoljeća kada započinje proces
modernizacije u hrvatskim zemljama, pa Židovi u
tom napretku postepeno stječu građanska prava
i sve bolje žive.
• Osobito je za Židove bilo nepovoljno što nisu
mogli posjedovati ni nekretnine ni zemlju.
• Kanonske vizitacije po Baranji iz godine 1810.
govore nam da u Dardi Židovi imaju vlastitu
sinagogu, rabina i školu te da ih ima 135 duša.
• Već 1829 godine sljedeći kanonski popis govore
kako u gradiću Darda Židovi imaju vlastitu
sinagogu i rabina, kao i školu te ih ima 231
duša.
• Možemo zaključiti da su u Dardi bili povoljni
uvjeti za doseljenje Židova kada su u 19 godina
skoro pa udvostručili svoj broj u Dardi.
•
Punu građansku ravnopravnost Židovi postižu 1873.
godine što otvara nove perspektive i potiče dramatične
promjene.
• U generaciji koja je doselila u Hrvatsku bili su uglavnom
trgovci koji su pokućarili ili otvarali trgovine po selima i
malim gradovima. U sljedećoj generaciji, stekavši
određeni imetak, mnogi se doseljavaju u Zagreb.
• Druga i treća generacija doseljenika krenule su u
akademska zvanja i etablirale se u prestižnim
zanimanjima. Najviše idu u liječnike i odvjetnike, ali se
pronalaze i kao graditelji, arhitekti, umjetnici. Trgovačka
djelatnost u mnogih prelazi u veletrgovačku i bankarsku,
a od obrtnika postaju pravi industrijalci.
• Prema statističkom popisu iz 1881., na Beljskom
je vlastelinstvu bilo 42 762 stanovnika,
• Sljedeći podatak o broju Židova na prostoru
Baranje govori nam da u Pečuškoj dijecezi
godine 1900. pripadalo 99 katoličkih župa, 23
pravoslavne zajednice pripadale su budimskoj
episkopiji, 81 kalvinska zajednica i sedam
židovskih bogoštovnih općina
Popis stanovništva po narodnosti i
vjeroispovijesti iz 1881.g.
Mađari
Nijemci
Hrvati
Srbi
Židovi
22%
38%
29%
10%
1%
Katolici
Protestanti Pravoslavci
Židovi
69,30%
19,67%
1%
10%
Baranja između dva rata
• Poslije raspada Austro-Ugarske Monarhije južni dio
Baranje ulazi u sastav Kraljevine SHS. Stvaranjem
Banovina Baranja je ušla u sastav Dunavske Banovine
sa sjedištem u Novom Sadu.
• Etničko se ustrojstvo južne Baranje poslije 1918. godine
prilično promijenilo; dio se Mađara iselio i prešao u
Mađarsku,iseljavaju se Nijemci, a smišljenom politikom
Srbije naseljeni su pravoslavci, u prvom redu srpski
dobrovoljci, solunaši.
• Nekad uzorno Beljsko dobro pomalo zaostaje u
gospodarstvu jer nema domaćinskog odnosa ni pravog
gospodarenja.
Popis stanovništva iz 1921.g.
narodnost
vjeroispovijest
Mađari Hrvati
Srbi
Nijemci ostali
33,5%
20%
13,6%
32,1%
katolici
pravoslav
ci
mojsijevci
71,2%
13,6%
0,7%
0,7%
Židovi u Dardi tijekom II.
svjetskog rata
• Njemačka napada Jugoslaviju 6. travnja 1941.
godine, a 10.4.1941. osnovana je Nezavisna
Država Hrvatska. NDH je izgubila Baranju , koju
su okupirali Mađari.
• Počinju vrijediti svi mađarski zakoni i svi su
propisi prošireni na Baranju.
• Do ostavke vlade Bardossya Laszla 8. ožujka
1942. godine Židovi su bili uhićivani, zlostavljani,
proganjani. Sinagoge, židovske kulturne
ustanove, pa čak i židovska groblja sustavno su
uništavani.
• Vlada Kallaya Miklosa poooštrila je
zakonske propise u vezi sa Židovima.
• Mnogi su slani u vojne logore po različitim
mjestima radi izgradnje aerodroma i drugih
vojnih objekata.
• Zakonski tretman Židova za Kallayeve
vlade bio je puno blaži od onoga koji je
provodio Ante Pavelić u NDH. Velik je broj
Židova bježao iz NDH u Mađarsku ili
Italiju.
• Nakon Njemačke okupacije Mađarske 19.
ožujka 1944. vladu je oformirao Stojay
Doma s pristalicama i članovima
pronjemačke i profašističke stranke
„Obnova“.
• Položaj Židova se pogoršavao iz dana u
dan. Provođena su masovna uhićenja i
uništavanja Židova. Od tada provodi se
masovna deportacija svih Židova iz
Mađarske u logor Auschwitz.
• 1944. formirao se sabirni logor u Dardi i pri tome su
uhvaćeni i odvedeni u Auschwitz ovi Židovi:
• Aranka Berger, kućanica oko 60 godina starosti - 26.
travnja 1944. doveden u Sabirni logor Darda, 28. svibnja
upućena u Auschwitz
• Ljudevit Begrer, odvjetnik oko 67 godina starosti - isto
• Abrahan Kesller, dijete oko 4 godine starosti - 26.
travnja 1944. doveden u Sabirni logor Darda, 28. svibnja
upućen u Auschwitz
• Jolanda Kesller, kućanica, oko 65 godina starosti - isto
• Ilonka Kesller, kućanica, oko 70 godina starosti - isto
• Lazar Kesller, učitelj, oko 70 godina starosti - isto
• Nela Verthajm, kućanica, oko 38 godina starosti – isto
• Obitelj Janketovics stradala je ranije 1942.
godine u sabirnom logoru Banjici u Srbiji.
• Adolf Janketovics, trgovac oko 30 godina
starosti - stradao na Banjici 19. studenoga
1942.
• Ida Janeketovica, dijete, oko 4 godine
starosti - isto
• Lela Janeketovics, kućanica, oko 24
godina starosti - isto
• U Auschwitzu je vršena selekcija. Malobrojni
sposobni muškarci od 15 do 45 godina na jednu
stranu, a žene s djecom, trudnice, žene,
muškarci iznad 50 godina slani su ravno u
plinsku komoru izravno s željezničkog
kolodvora.
• 15. listopada 1944. godine regent Miklos Horty
objavio je kapitulaciju Mađarske pred
saveznicima. To je izazvalo puč Ferenca
Szalasija i njegove Stranke strelastih križeva.
Nastavljeno je donošenje novih protužidovskih
propisa na temelju kojih su pohapšeni preostali
nearijevci i odvedeni u logore
• Prema nekim procjenama živote je
izgubilo u njemačkim i drugim inozemnim
logorima 6 800 do 7 700 Židova sa
područja NDH i oko 19 000 u logorima u
Hrvatskoj od toga je bilo oko 6 000 Židova
iz Hrvatske i 7 000 iz BiH.
Židovsko groblje
• Židovsko groblje
danas je zapušteno,
no ipak se mogu
otkriti imena i
prezimena ljudi koji su
živjeli na području
Darde kao i neki
osnovni podaci.
• Ovo je nadgrobni
spomenik liječnika
Grubera Lajoša
• Nadgrobni spomenici
Regine Rosenbaum.
• Nadgrobni spomenik
Keszusa Gabora
Zaključak
• Baranju je najlakše opisati riječima: na
vratima naroda, na granici svjetova.
• Mnogi narodi su prošli ovim područjem.
Mnogih od njih više nema. Jedan od tih
naroda su i Židovi.
• O njima danas govori samo njihovo
groblje u Dardi. Tihi spomenici nedavne
prošlosti.
• Židovi se najvjerojatnije naseljavaju na području
Darde već u antičko vrijeme
• Do 16. stoljeća u Baranji su česti prodori i
smjene stanovništva; ilirska plemena i Rimljane
smjenjuje Huni, Avari, Slaveni i na kraju Mađari.
• U 13. stoljeću, kao posljedica provale Tatara na
ovaj prostor, zabilježena su velika pustošenja i
uništenje najvećeg broja naselja.
• Prema popisima stanovništva iz 1785.g. na
prostoru Darde živi devet židovskih obitelji koji
se bave trgovinom rabljenih stvari i
poljoprivrednih proizvoda. Židovi u tom razdoblju
imaju ograničena građanska prava tako sa su
redom bili siromašni.
• Već sljedeći popis stanovništva iz 1810. govore
nam kako imamo 135 Židova. Židovi sad već
imaju sinagogu, rabina i školu. Još uvijek se
prvenstveno bave trgovinom i obrtom.
• No već sljedeće generacije odabiru školovanje u
osječkoj gimnaziji, a zatim i daljnje školovanje
na fakultetima u Zagrebu, Pečuhu i Budimu. Ovi
Židovi većinom govore mađarski ili njemački te
su organizirani u različita židovska društva i
društva kulturno- prosvjetnog tipa.
•
Vrhunac naseljavanja Židova svakako je
prva polovica 19. stoljeća. Snažno doseljavanje
stanovništva iz Austrije, Njemačke, Bosne i
Srbije znatno su povećale broj stanovnika.
• Usporavanje rasta stanovništva počinje u drugoj
polovici 19. stoljeća kao rezultat gospodarske
krize i haranja kolere.
• Pad broja stanovnika Baranje nastavlja se i u
prvoj polovici 20. stoljeća. Razlozi su svakako
slabija gospodarska razvijenost, pripadnost
Baranje Dunavskoj banovini, velik broj poginulih
u Prvom svjetskom ratu, bolji uvjeti života u
većim gradovima.
• U tom razdoblju Židovi migriraju prema
sjeverozapadu Hrvatske, prema Zagrebu gdje je
veća mogućnost zapošljavanja i visokog
obrazovanja.
• Drugi svjetski rat i holokaust još su više uništile
židovsku zajednicu na prostoru Baranje. Velika
većina njih završila je 1944.g. u Auschwitzu, a
samo mali broj uspio se sakriti i zatim se trajno
nastaniti u Izraelu.
• Prema popisu stanovništva iz 2001. godine
Židova u Dardi nema, a u Osječko-baranjskoj
županiji ima ih 26.
• Same brojke govore dovoljno jasno o tragičnoj
sudbini Židova, ali ne samo Židova već i svih
ostalih naroda koji su postali nepoželjni u
jednom trenutku naše povijesti.