Transcript Skolstvo na prostor Baranje

Osnovna škola u Dardi




Osnovni cilj :
Osvjetljavanje razvoja baranjskog školstva
kroz povijesni razvoj
Kako je sve počelo? Tko su prvi učitelji? Kakav
je bio nastavni plan i program?
Knjiga od kojih sam krenula i koja je bila
temelj mog istraživanja jest zbornik radova
‘Tri stoljeća Belja’, objavljena 1986. godine.,
knjige Stjepana Sršana i Davorina Taslidžića
tematski vezane uz Baranju, ‘Škole Belja’
Veljka Atanackovića



vladavina Karla Velikog ( 768.-814.)
djelovanje braće Ćirila i Metoda
dolaskom Mađara Baranja postaje sastavni
dio Ugarskog kraljevstva




Turci osvajaju ovo područje 1526. g.
vrlo malo škola za kršćansku djecu
djeca Turaka uče arapski jezik, pismo i
molitve kod hodže
škole se ne razvijaju zbog stalnih ratova



djelovanje franjevaca i
franjevačkih samostana
djelovanje kalvina u
vremenu od 1540. do
1560. godine na
području Luga ( Michael
Starin) i u Kneževim
Vinogradima
Članci suglasnosti
kršćanskih crkava ili
Kanoni iz Kneževih
Vinograda




Jedan od najstariji zapisa o školama u
Slavoniji Baranji iz 16. stoljeća, a vezani su
za mađarske reformirane škole.
Na Reformiranoj sinodi u Kneževim
Vinogradima 16. i 17. kolovoza 1576.regulira
se i položaj školskog učitelja.
U Zmajevcu se spominje škola u 16.stoljeću
koja je bila u rangu gimnazije.
U Lugu se već u 15. stoljeću spominje
franjevačka škola,.





1544. Mihael Starin osniva protestantsku
školu u Lugu.
U Karancu se 1616. spominje reformirana i
rimokatolička škola.
Nakon oslobađanja od Turaka veći dio škola i
reformatorskih župa propada
Konfesionalno školstvo se uređuje Carskim
patentom od 1. rujna 1859. godine.
Školstvo se uređuje i Zakonom o ustavnom
ustrojstvu ugarske evangeličke kršćanske
Crkve reformirane (helvetske)




Haršanjska bitka, 1687.g.→odlazak Turaka iz
Baranje
Eugen Savojski → Beljsko vlastelinstvo,
1699.g.
Fridrich Vetrani→ Darđansko vlastelinstvo,
1698.g.
teški uvjeti za život →nema razvoja školstva






Johan Felbiger “Opći školski
rad za normalne i trivijalne
elementarne škole”, 1744
Ratio educationis 1777.g.
država preuzima odgoj
sva djeca od 6 do 12 godina
obavezna su pohađati
elementarnu školu
nadzorna služba
plaće učitelja u gotovini i
naturi






programu: trivijalne, kvardijalne, normalne
Osnivaču: privatne, vjerske, državne
Vjerske: katoličke, pravoslavne,
reformatorske
Jezici: hrvatski, srpski, mađarski, njemački
predmeti: čitanje, pisanje, računanje s
obukom o poljodjelstvu
Katehedska poduka: poslijepodnevno čitanje
krunice i pjevanje, za vrijeme korizme
Godina
Mjesto
Učitelj
učenici
1729.
Darda
Matija
Wagner
320 katolika, 1/8 pšenice
ne zna se
broje djece
1729.
Topolje
Martin Vlašić Nema djece
Čeminac
Gašpar Feller 12
2 osmaka
žita, tjedno
1 krajcar od
učenika
Darda
Matija Vogri
11 kg žita
1738.
3 od 50
Uvjeti rada
godina
mjesto
učitelj
učenici
Uvjeti rada
1738.
Beli Manastir
Ivan Honstar
43
3 kg žita
Gajić
Sebastijan
Ekkert
10
Žito, 25
novčića
Zmajevac
Gašpar Pop
70 ukupno,
ne zna se
koliko ide u
školu
Žito, 50
novčića
Batina
Emerik Pady
12 od 119
žito, 2
forinte
godina
mjesto
učitelj
učenici
Uvjeti rada
1757.
Zmajevac
Josip
Schraub
?
Pšenicu,
kukuruz,
pintu vina 5,
novčića
Darda
Matija
Vagner
?
1 osmak
pšenice . Od
djece 11
novčića
Čeminac
Josip Deller
?
2 osmaka
pšenice, 11
novčića
Topolje
Matija
Nemeccics
Nema djece
za poduku
pola
osmaka
pšenice i 5
novčića
1782
Godina
mjesto
učitelj
učenici
Uvjeti rada
1782.
Batina
Đuro Simon
172 ne zna
se koliko ide
u školu
učiteljeva
kuća i škola
u dobrom
stanju
Zmajevac
Valentin
Knochl
25
Učiteljeva
kuća u
ruševnom
stanju
Bilje
Andrija
Pachert
112ne zna
se koliko ide
u školu
Vlastelinstvo
31 forinta,
općina 24
for, i 25
novčića
Darda
Matija Ruff
202 ne zna
se koliko ide
u školu
Ruševna
škola, osmak
pšenice, 7






U 18. stoljeću rade 24 škole u 34 beljska
naselja
škole u Čemincu, Zmajevcu, Dardi, Bilju,
Belom Manastiru bile su katoličke
pravoslavne su bile u Kneževim Vinogradima,
Branjini, Jagodnjaku, Kamencu
reformatorske su bile u Suzi, Zmajevcu,
Kopačevu, Lugu
učenici su tada učili čitati, pisati, računanje,
sadržaje iz područja unapređivanja
poljoprivrede i vjeronauk.
Učitelji su plaću dobivali u robi i novcu
ovisno o bogatstvu općine i njenih stanovnika



Zakon o narodnom obrazovanju objavljen je
1868.
obavezno obrazovanje za mušku i žensku
djecu od 6 do 12 godina u redovnim školama
te nedjeljnima školama od 12 do 15 godina.
škole mogu biti državne, privatne i vjerske.
 Ugarski
ministar kulture Jozsef Eötvös bio je glavni
inicijator donošenja prvog modernog zakona
o pučkom školstvu u Monarhiji.
Tim zakonom iz 1868.
država je preuzela nadzor i upravu nad
školstvom, a djelovanje konfesionalnih
škola bilo je dopušteno samo pod određenim
uvjetima.
predmeti: vladanje, marljivost, vjeronauk,
mađarski jezik (službeni jezik), račun,
geometrija, zemljopis, povijest, građanska
prava i dužnosti, prirodopis, tjelesno
vježbanje, lijepo pisanje, pjevanje, crtanje.
Škola u Mirkovcima, 1932.g.
godina
mjesto
učitelj
učenici
Uvjeti rada
1810.
Petlovac
Jakob Fux
Darda
Antun
Frumeld
78 dječaka
1,5,osmak
34 djevojčice žita,
kukuruza, 6
60 od 130,
krajcara
ljeti 42
1829
Darda
Gašpar
Trischler
Zimi 130 od Nova škola,
212
dvije sobe
Ljeti 75
1845
Beremend
Ivan
Marković
61 od 87
1845
Čeminac
Ivan
Trischler
128 od 131
1 osmak
pšenice, 30
krajcara
 Beljske
su škole najčešće imale kombinirana
odjeljenja i velik broj učenika.
 učitelji su najčešće čitali, izlagali, objašnjavali i
zadavali zadatke. Imali su primanja kao i ostali
službenici na pustarama.
 Vlastelinstvo je davalo djeci knjige besplatno na
upotrebu
 Nadzor vrši župnik i školski nadzornici
 Nehigijenski uvjeti rada →pomor pučkih učitelja






Školstvom je upravljalo Ministarstvo prosvjete.
Nastavni jezik u svim beljskim školama bio je
srpskohrvatski, Radile su tada četverogodišnje, a
nakon 30.-tih i šestogodišnje škole.
Kvalificiranih učitelja bilo je jako malo.
učili su se ovi predmeti: nauk o vjeri, srpskohrvatsko- slovenski jezik, zemljopis, historija,
račun s geometrijskom oblicima, priroda, crtanje,
ručni rad, pjevanje
isticanje bitnog, poznavanje činjenica
slavljeni rođendani kralja Aleksandra, Sv. Save i
Vidovdan



Zakon o narodnim školama od 5.12.1929. uvodi
obavezno osmogodišnje školovanje putem
narodnih škola i besplatne nastave - ovim višim
narodnim školama trebalo se osposobiti učenike za
poziv u poljoprivredi, zanatstvu i trgovini
u praktičnom životu ostaje četverogodišnja škola a
za djecu iz siromašnih krajeva čak ni to
osnovni cilj odgoja je bio ljubav prema domovini,
vjernost i odanost kralju i razvijanje jedinstva Srba,
Hrvata i Slovenaca




“Osnovna škola u Dardi grkokatoličke srpske
konfesije”. Sačuvani podaci su od 1916. do 1918. i
to imenici koji su napisani na mađarskom i
latinskom jeziku.
Nakon sloma AustroUgarske osniva se „Državna
osnovna škola u Dardi“ koja je djelovala od 1919.
do 1946.
Sačuvano gradivo čine upisnici učenika, dnevnici o
napredovanju i izostanku učenika.
Nastava se održavala u odjeljenjima odvojenim
prema nastavnim jezicima.



tadašnji mađarski školski sistem imao je
obavezno osmogodišnje školovanje.
Škole su bile prožete duhom
militarizma, a glavni predmet bio je
povijest.
u okupiranoj Baranji nastava je bila
organizirana u svim postojećim školama
(ukupno šest), osim u Zelenom Polju.
rad u školama obuhvaćao je osam
razreda na mađarskom nastavnom
jeziku.



za vrijeme okupacije škola u Dardi se nazivala
„Mađarska kraljevska osnovna narodna škola“ koja
je djelovala od 1941. do 1944. Obuhvaćala je škole
Topolik i Šatorište
vladanje, marljivost, nauk o moralu, vjeronauk,
upoznavanje naroda, mađarski jezik, zemljopis,
historija, račun i geometrija, građanska prava i
dužnosti, priroda, zdravlje, crtanje, ručni rad,
pjevanje, tjelesni odgoj
škola je trajala osam godina, imala je njemačko i
srpsko odjeljenje, pisalo se mađarskim i latinicom




neposredno nakon oslobađanje Baranje, u siječnju 1945. počinju s radom
osnovne škole u Mirkovcu i Brestovcu, a sljedeće školske godine djeluju
pet škola, ove spomenute, te škole u Kozjaku, Širinama i Kneževu.
prvi učitelji u Širinama – Petar i Josipa Stanković
prvi učitelji u Kozjaku – Lajoš Keri, Kedveš Ladislav (200 učenika)
od siječnja 1945. do 1946./1947. rađeno je po istom nastavnom
programu kao i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije tako da su učenici učili i
vjeronauk.
Širine, 1957./58.g.





u Saboru NRH 30.6.1946. prihvaćen je novi Zakon o
obaveznom sedmogodišnjem školovanju
predmeti u nižim razredima bili su hrvatski ili
srpski jezik, povijest, zemljopis, prirodne nauke,
crtanje, pjevanje, tjelesni odgoj, krasopis. U višim
razredima su dodani fizika, kemija, a ukinut je
krasopis. Vjeronauk više nije zastupljen i sveden je
na neobavezan predmet.
problemi: nedostatak nastavnih sredstava,
pomagala i udžbenika
kombinirana odjeljenja
verbalno-tekstualna nastavna metoda






Nastavni plan i program za osmogodišnje škole
(1950.)
Opći zakon o upravljanju školama:
školom upravlja Školski odbor
predmeti:hrvatski ili srpski jezik, priroda i
društvo, povijest, zemljopis, matematika, ručni
rad, domaćinstvo, crtanje, pjevanje, fizički odgoj,
društveno-moralni odgoj, slobodne aktivnosti,
neobavezni predmeti ( engleski, zborno pjevanje)
poticanje učenika na aktivnost, stvaralaštvo i
praktične radove
Šestogodišnje škole prerastaju u osmogodišnje



obavezno osnovno osmogodišnje školovanje
za djecu od 7 do 15 godina
uvođenje jedinstvene osmogodišnje škole u
svim sredinama
društveno upravljanje školama
U


Baranjskim školama:
pomanjkanje predmetnih nastavnika
prestanak rada određenog broja škola nakon
(1965.)


obilježeno je kvalitetnim promjenama u
školstvu.
novi predmeti: likovni, muzički, fizički
i tehnički odgoj (umjesto ručnog rada),
domaćinstvo, strani jezik (ruski, a poslije
njemački), upoznavanje prirode i društva,
historija-povijest, geografija, matematika
(umjesto računa), biologija, kemija, fizika.



Organizira se dopunska i produžna nastava za
slabije učenike
slobodne aktivnosti za stvaralački razvoj
učenika prema osobnim sklonostima (pjevački
zbor, tamburaški orkestar, literarna grupa).
Osnivaju se učenička društva i organizacije na
principu učeničkog samoupravljanja
(pionirska i omladinska organizacija, školske
zadruge, sportska društva, podmladak
Crvenog križa, izviđači).


Novim zakonom o osnovnoj školi 1959.
godine uvodi se jedinstveni tip osnovne
škole: centralna osnovna škola i područne
škole.
nova nastavna audio i vizualna sredstva.



Korelaciji, individualizaciji, aktivnog učenja,
položaja učenika i nastavnika u nastavnom i
izvannastavnom procesu.
Integracija predmeta u odgojno-obrazovna
područja; jezično –umjetničko ( hrvatski, likovni,
glazbeni), matematičko-prirodoslovnmo (
matematika, biologija, kemija, fizika) društveno
odgojno obrazovno područje ( povijest,
zemljopis) .
.



Obuhvaćena je integracija učenika s
poteškoćama u učenju, uvedeno je opisno
ocjenjivanje i praćenje
Uvodi se dopunska nastava za slabije i
dodatna za naprednije učenike
Proširuje se izbor slobodnih aktivnosti
(pjevački zbor, recitatorsku, literarnonovinarsku, cvjećarsku, foto grupu, sportsku
grupu)




u ovom razdoblju škola u Dardi dobiva ime „Osnovna
škola Sare Bertić“ i nastava se vodi na hrvatskom jeziku.
škola 1952. obuhvaća područje Kokin grada, Topolika,
Uglješa, Ćirine Ade, a 1960/61. priključene su područne
škole Ćirina Ada, Jagodnjak Rit, Kozjak, Mece, Topolik,
Uglješ.
1964. priključena je i OŠ Rade Končar iz Bilja koja ostaje
u sastavu Darde sve do 1972. godine.
sačuvani su imenici učenika i glavni imenik.
Kozjak, 1967./68.




1964. sagrađena je nova zgrada osnovne
škole u Dardi, ravnatelj Adam Grubor
1968. počinju izlaziti školske novine
“Praskozorja”
1969. rezultati vrednovanja i mjerenja znanja
stvrstavaju OŠ Sare Bertić u skupinu škola I.
kategorije, najbolja je među baranjskim
školama
1976. OŠ “Sara Bertić” proglašena jednom od
šestih uzornih škola u SR Hrvatskoj






1979. izgrađena je nova športska dvorana
1986. sagrađena je kuhinja
Nakon mine reintegracije obnavlja se
pročelje, dvorana, knjižnica donacijom
švedske vlade
Danas škola u Dardi ima 31 odjel s 640
učenika, 50 učitelja predmetne i razredne
nastave, nastava se vodi na hrvatskom jeziku
Područna škola u Meci ( 1-4. razreda)
Zapaženi rezultati na državnom najtejcanju iz
rukometa, nogometa, Crvenog križa.




Bogata tradicija osnovnog školstva
Specifičan povijesni razvoj→promjene unutar
školskog sustava
Cijevi: upoznavanje učenika s dostignućima
čovječanstva, osposobiti ih čitanjem, pisanje,
računanje, ali i propagiranje vladajućih ideja ,
odnarodnjavanje.
Problemi: nedostatak, stručnog kadra,
nedostatak nastavnih sredstava i pomagala,
rad u smjenama