Transcript prvo grupiranje cjelina podzemne vode

STRUČNA TRIBINA:
„USAGLAŠAVANJE CRNOGORSKOG ZAKONODAVSTVA O VODAMA
SA OKVIRNOM DIREKTIVOM EU (WFD:2000/60/EC)”
Podgorica, Hotel „Ramada” – sala „Lesendro”
13. decembar, 2013. godine
ODREĐIVANJE CJELINA PODZEMNE VODE I MONITORINGA
PREMA ZAHTJEVIMA OKVIRNE DIREKTIVE O VODAMA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Želimir Pekaš
HRVATSKE VODE
GEOLOŠKO OKRUŽENJE
DVA GLAVNA BAZENA:
-
PANONSKI BAZEN
- Prevladavaju klastične
naslage
-
DINARIDI
-
Krško područje
HYDROGEOLOŠKO OKRUŽENJE
DVA OSNOVNA SLIVA:
-
Sliv Dunava kao dio crnomorskog sliva
(oko 62 % kopnenog teritorija)
-
Jadranski sliv, (uglavnom krško područje)
HYDROGEOLOŠKO OKRUŽENJE
– PANONSKI BAZEN
KARAKTERISTIKE KRŠKIH VODONOSNIKA
•
Vodonosnici su uglavnom velikih dimenzija
•
Tipovi podzemnog toka: brzi vertikalni tok
kroz nesaturiranu zonu, brzi turbulentni tok
kroz mrežu podzemnih kanala i spori tokovi
kroz sifonalnu zonu u dubokom podzemlju
•
U zoni istjecanja izvori imaju veliku izdašnost
(velika razlika izdašnosti izvora tijekom kišnog
i sušnog razdoblja)
•
Veliki broj podmorskih istjecanja ( vrulja) kao
posljedica velike oscilacije razine mora (oko
100m) od zadnje oledbe
delineacija drenažnih bazena je
prvenstveno rađena na temelju
rezultata trasiranja podzemnih
tokova
PRVI POČECI IMPLEMENTACIJE ODV

POČETAK 2001. GOD. U OKVIRU ICPDR-a

PROBLEMI S RAZUMIJEVANJEM ODV
- definicija groundwater bodia (10 m3/dan)
- nedostatak podatak

Pristup: Inicijalna karakterizacija je napravljena na regionalnom

Delineacija horizontalnih granica
nivou





Hidrogeološke jedinice i strukture
Hidraulička svojstva
Podzemni tok
Interakcija površinskih i podzemnih voda – krško područje
Vertikalna delineacija


Gornja granica – pokrovne naslage su uključene u GW body
Donja granica – temperatura 200C, mineralizacija 1,000 mg/l
(termalni vodonosnici nisu uključeni u GW bodies zbog nedostatka
podataka)
INICIJALNA KARAKTERIZACIJA 2004-2006
Izdvajanje cjelina podzemne vode na području Hrvatske provedeno je korištenjem:
- Osnovne geološke karte RH 1:100.000,
- Hidrogeološke karte 1:200.000,
- Hidrogeološke karte 1:300.000,
- Vodnogospodarske odnove RH – dio podzemne vode,
- Hidropedološke karte 1:300.000 (radne karte M 1:50.000)
- brojnih objavljenih i neobjavljenih radova.
Osnova za izdvajanje cjelina na području Crnomorskog sliva načinjeno je analizom
sljedećih elemenata:
- geološka građa terena (listostratigrafske jedinice i strukturno-tektonski odnosi)
- poroznost (intergranularni, pukotinski, pukotinsko-kavernozni)
- geokemijski sastav (silikatni, karbonatni)
- hidrogeološke karakteristike (hidrogeološke jedinice prema propusnosti,
hidrauličkoj vodljivost i transmisivnost vodonosnika)
- smjerovi toka podzemnih voda – analizom trasiranja podzemnih voda u krškom dijelu
- izdašnosti izvora i zdenaca
- napajanje podzemnih voda
- odnosa s površinskim tokovima
INICIJALNA KARAKTERIZACIJA 2004-2006
Osnova za izdvajanje cjelina na području Jadranskog sliva načinjena je
analizom sljedećih elemenata:
- geološka građa terena (listostratigrafske jedinice i strukturno-tektonski
odnosi)
- poroznost (intergranularni, pukotinski, pukotinsko-kavernozni)
- geokemijski sastav (silikatni, karbonatni)
- hidrogeološke karakteristike
- geomorfološke pojave (špilje, jame, ponori, ponorne zone)
- smjerovi i brzine toka podzemnih voda – analiza trasiranja podzemnih
voda
- izdašnosti izvora i zdenaca
- napajanje podzemnih voda
- odnos s površinskim tokovima
Izdvojena je ukupno 461 cjelina podzemne vode
- Crnomorski sliv – 363 (49 na području krša)
- Jadranski sliv - 98
PRVO GRUPIRANJE CJELINA PODZEMNE VODE
Prema WFD, monitoring podzemnih voda
potrebno je uspostaviti u svakoj izdvojenoj cjelini
podzemne vode, što u konačnici iziskuje i velika
financijska sredstva
Prvo grupiranje na području Crnomorskog sliva
napravljeno je kao u UK (metodologija usvojena
na nacionalnom workshop-u hidrogeologa
Agencije za zaštitu okoliša (Environmental Agency
– EA) održanom 2003. godine.
Podjela vodonosnika u četiri tipa:
- osnovni vodonosnici – oni iz kojih se ostvaruje
značajno korištenje podzemne vode i oni koji imaju
značajnu ulogu u održavanju ekosustava
podzemne vode
- sekundarni vodonosnici – oni koji također
imaju važnu ulogu u opskrbi podzemnom vodom,
ali koji zbog svojih hidrogeoloških i hidrauličkih
svojstava lako mogu dovesti do pre-eksploatacije
- neproduktivni vodonosnici – uglavnom su
ograničeni na tercijarne i jurske gline koje općenito
ne mogu dati količine veće od 10 m3/dan
- značajan «drift» vodonosnik – područja s
podzemnom vodom u sklopu «drift» krovinskih
neproduktivnih slojeva
PRVO GRUPIRANJE CJELINA PODZEMNE VODE
U Jadranskom slivu izdvojena su tri tipa vodonosnika :
- osnovni vodonosnici - karbonatni vodonosnici visoke propusnosti iz kojih podzemna
voda istječe na izvorima velikih izdašnosti (većinom preko 10 l/s), koji ujedno predstavljaju i
glavne vodoopskrbne zahvate, ili na priobalnim izvorima i vruljama većih izdašnosti (npr.
izvor Kristal, Pantan, vrulja Dubci).
- sekundarni vodonosnici
a) karbonatni vodonosnici pukotinsko-kavernozne poroznosti iz kojih podzemna voda istječe
na izvorima izdašnosti uglavnom manjim od 10 l/s, odnosno istjecanje podzemne vode
događa se difuzno u more;
b) vodonosnici s razmjerno dubokim razinama podzemne vode koji do danas nisu
zahvaćeni. Za sada još uvijek postoje problemi tehnički i gospodarski otimalnog načina
eksploatacije podzemne vode u takvim vodonosnicima. U budućnosti bi mogli postati
zanimljivi izvori vodoopskrbe
otočki vodonosnici (Hvar, Vis, Korčula, ...) u kojima intenzivno crpljenje tijekom ljetnih sušnih
razdoblja izaziva mogućnost zaslanjenja.
- neproduktivne stijene - uglavnom su ograničeni na klastične i fliške naslage (izmjena
lapora, praha, glina, pijesaka, mjestimice karbonata, pješčenjaka, konglomerata i breča), te
kvartarne naslage niskih hidrauličkih svojstava i/ili malih debljina u krškim poljima koje
općenito ne mogu dati količine veće od nekoliko l/s.
ZAVRŠNA KARAKTERIZACIJA
ZA IZVJEŠTAJ PREMA ČLANKU 5 ODV
i planove upravljanja (River Basin Management Plans)
- završna karakterizacija je završena 2009. g.
- Prethodno izdvojene 461 cjeline podzemne
vode su odvojeno grupirane na području
Panonskog bazena i krškog područja
- Korištene su različite metodologije procjene
rizika za panon i krško područje.
Nakon grupiranja, broj cjelina
podzemne vode na području
Panonskog bazena se smanjio na
15
i 17 cjelina podzemne vode na
krškom području
UTVRĐIVANJE CJELINA PODZEMNE VODE
KOJE SU VEZANE ZA EKOSISTEME OVISNE O PODZEMNIM VODAMA
Cjeline podzemne vode koje su
vezane za okosisteme ovisne o
podzemnim vodama su izdvojene
na temelju:

Nacionalne ekološke mreže
(NATURA 2000), koja je
identificirala ekosisteme i
propisuje mjere zaštite u
područjima unutar ekološke
mreže

Vodenih ekosustava unutar kojih
podzemna voda tijekom cijele ili
samo jednog dijela godine utječe
na napajanje, odnosno pražnjenje
površinskih voda unutar
ekosustava,

Kopnenih ekosustava na čije
održanje bitno utječe razina
podzemne vode (npr. vlažni
travnjaci, šume).
RISK ASSESSMENT – KEMIJSKO STANJE VODA
– PODRUČJE PANONA
Procjena rizika je bazirana na:
-
Prirodnoj ranjivosti
vodonosnika
(modificirana SINTACS
metoda)
- Utvrđivanje pritisaka od
točkastih i raspršenih
izvora zagađenja
- Kakvoći podzemnih voda
RISK ASSESSMENT – KEMIJSKO STANJE VODA
– PODRUČJE KRŠA
Risk assessment
je baziran na:
- Prirodnoj ranjivosti
vodonosnika (prema
metodologiji projekta
COST 620)
- Utvrđivanje pritisaka od
točkastih i raspršenih
izvora zagađenja
- Kakvoći podzemnih
voda
RISK ASSESSMENT – KOLIČINSKO STANJE
– PANONSKI DIO
Procjena rizika za nepostizanje dobrog količinskog stanja je načinjena na temelju
utvrđivanja pritisaka od različitih oblika korištenja voda (zahvaćanja)
Analiza utjecaja zahvaćenih količina podzemne vode na količinsko stanje voda je načinjena
Na temelju sljedećih podataka:






Vremenskih serija podataka o razinama podzemne vode za razdoblje 1997 – 2008. god.
Vremenske serije podataka o vodostajima i protocima rijeka Drave i Save u razdoblju od
1997. do 2008. godine na 8 vodomjernih stanica na rijeci Dravi i 8 vodomjernih stanica
na rijeci Savi
Vremenske serije podataka o padalinama na 4 glavne meteorloške stanice (Varaždin,
Osijek, Zagreb – aerodrom, Sisak) i jedne kišomjerne stanice (Virovitica) u razdoblju od
1997. do 2008. godine, te u razdoblju od 1978-2008. godine
Eksploatacijskih količina podzemnih voda na pojedinim crpilištima (prema izdanim
koncesijama, Hrvatske vode, 2007)
Procijenjenom obnavljanju podzemnih voda (VOH, 2002)
Hidrogeološkim modelima vodonosnika istaloženih u Dravskom i Savskom bazenu
Cjelina podzemne vode u riziku, s obzirom na količinsko stanje, označava cjelinu unutar koje
se bilježi trend sniženja razine podzemne vode, nije zabilježen trend sniženja padalina, a
sniženje razina vode je posljedica velikih crpnih količina koje dosežu obnovljive zalihe
podzemnih voda.
ZAGREB GWB – U STANJU POTENCIJALNOG RIZIKA
- sniženje razine vode u Savi je posljedica erozije korita rijeke („ukopavanje” korita)
- sniženje razine podzemne vode je posljedica sniženja razine rijeke Save
- zahvaćanje velikih količina vode (5.5 m3/s) za javnu vodoopskrbu
RISK ASSESSMENT – KOLIČINSKO STANJE
– KRŠKO PODRUČJE
Risk assessments je načinjen na temelju analize:
- digitalne karte srednjih godišnjih oborina i temperature za
vremensko razdoblje 1961-1990
- opažanja istjecanja na izvorima (različita vremenska
razdoblja)
- količina zahvaćene vode za javnu vodoopskrbu
- brojnih hidroloških studija
Procjena je napravljena na temelju pojedinih kritičnih
godina, pri čemu je kolovoz uzet kao kritičan mjesec s
najvećim potrebama za vodom.
Na temelju prethodno navedenih
analiza i podataka iz projekata
planiranih navodnjavanja te
mogućnosti intruzija morske vode
u obalne vodonosnike izdvojene
su cjeline podzemne vode kao „u
riziku” ili „potencijalni rizik”.
MONITORING
Nakon delineacije i grupiranja cjelina podzemne vode zamijećeni su određeni
nedostatci u opažanjima podzemnih voda. Samo su rijetka grupirana vodna tijela
podzemne vode pokrivena odgovarajućom mrežom opažanja, a za pojedina
grupirana vodna tijela je ta pokrivenost vrlo slaba.
Sustav monitoringa kakvoće podzemnih voda se razlikuje na krškom i aluvijalnom
području.
Nadzorni monitoring kakvoće podzemnih voda - područja krša
- 48 postojećih postaja
- 52 dodatne postaje
Uz proširenje mreže, postojeći program mjerenja će se dopuniti:
- osnovni pokazatelji: otopljeni kisik, pH, elektriĉna vodljivost, nitrati i amonijak,
- dodatni pokazatelji: ukupni pesticidi, tvari koje se pojavljuju kao posljedica
prirodnih uvjeta i ljudske djelatnosti (arsen, kadmij, olovo,
živa, kloridi, sulfati) te umjetne tvari: trikloretilen i
tetrakloretilen,
- drugi pokazatelji bitni za utvrđivanje stanja voda: slobodni CO2, temperatura,
ortofosfati, mutnoća, ţeljezo, mangan i mineralna ulja.
MONITORING – područje krša
Nadzorni monitoring količinskog stanja podzemnih voda će obuhvatiti:
- standardna hidrološka praćenja na svim izvorima koji su uključeni u javni
vodoopskrbni sustav ili se koriste za neku drugu namjenu
- stalnu evidenciju eksploatacijskih količina voda
- hidrološka praćenja na svim drugim važnijim izvorima koji ne presušuju, a čija je
minimalna izdašnost veća od 50 l/s
- praćenja dinamike kolebanja razina podzemnih voda u piezometarskim
bušotinama u dijelovima krških vodonosnika perspektivnih dinamičkih i statičkih
rezervi podzemne vode, kao i u zaleđima značajnijih vodoopskrbnih izvorišta
Na područjima ekosustava ovisnih o podzemnim vodama nema opažačkih objekata i
oni će se definirati detaljnim istraživanjima.
Operativni monitoring će se organizirati u svim grupiranim vodnim tjelima podzemne
vode, koja su u riziku i vjerojatno u riziku.
MONITORING – Panonsko područje
U okviru nacionalne mreže (kontrolnog monitoringa), motrenje prirodne kakvoće
podzemnih voda u panonskom dijelu Hrvatske provodi se na 228 lokacija:
- 40 lokacija u slivu rijeke Drave,
- 37 lokacija u slivu rijeke Save (izuzev Zagreba)
- 151 lokaciji na zagrebačkom području.
Osim toga, praćenje kakvoća podzemne vode prati se i na većim crpilištima koja se
koriste za javnu vodoopskrbu.
Nacionalna opažačka mreža je pod ingerencijom Hrvatskih voda, dok je motrenje
na crpilištima obveza komunalnih poduzeća.
Analize uzoraka podzemne vode i iz jedne i iz druge opažačke mreže rade se u
ovlaštenim laboratorijima Zavoda za javno zdravstvo.
U nacionalnu mrežu će se uključiti crpne zdence i izvore koji se koriste za javnu
vodoopskrbu, a unutar jedne cjeline podzemne vode sudjeluju s više od 10 %
ukupnih eksploatacijskih količina
Daljnji razvitak nadzornog monitoringa kakvoće podzemne vode mora biti
uspostavljen na način da zadovolji zahtjeve Nitratne direktive i motrenja u zaštićenim
područjima, uključujući i zone sanitarne zaštite izvorišta za piće
MONITORING – Panonsko područje
Operativni monitoring, u cjelinama koje su u riziku s obzirom na određene pokazatelje,
potrebno je obvezno provoditi praćenja jedanput na mjesec sljedećih pokazatelja:
-nitrata (NO3-),
-pH-vrijednost,
-elektrolitičke vodljivosti (EC),
-zasićenosti kisikom,
-amonijev ion (NH4+),
-arsen (As),
-kadmij (Cd),
-olovo (Pb),
-živa (Hg),
-kloride (Cl-),
-sulfate (SO42-),
-trikloretilen i tetrakloretilen.
Jednom godišnje je potrebno učiniti kompletnu analizu (''C'' analiza) na odabranim
objektima.
MONITORING – Panonsko područje
Motrenje razina podzemnih voda u panonskom dijelu Hrvatske provodi se u
Okviru nacionalne mreže motrenja od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda
Hrvatske.
-
-
u dolini rijeke Drave motrenje se provodi na 434 piezometra,
u dolini rijeke Save na 460 piezometara od čega
u 60 piezometara za potrebe praćenja oscilacija razina podzemne vode na
području ekosustava Spačvanski bazen na kojemu su zastupljene šume i vlažni
travnjaci.
u dolini rijeke Kupe motrenje razina podzemnih voda provodi se na 65
piezometara
Većina piezometara izvedena je za potrebe projektiranja i praćenja rada hidroelektrana
planiranih i/ili izvedenih na ovim rijekama.
Postojeću opažačku mrežu potrebno je dopuniti na područjima gdje motrenja
razina i istjecanja podzemnih voda nema. Takva područja su prvenstveno vodonosnici
Međuzrnske poroznosti u dolini rijeke Save nizvodno od Siska.
U pridravskoj ravnici, na desnoj obali rijeke Drave nizvodno od Virovitice također
je potrebno dopuniti opažačku mrežu piezometrima koji zahvaćaju vodonosni sloj,
a ne krovinske naslage.
BUDUĆE AKTIVNOSTI

DALJNJA KARAKTERIZACIJA CJELINA PODZEMNE VODE POD RIZIKOM

DEFINIRANJE THRESHOLD VRIJEDNOSTI

DETALJNA ISTRAŽIVANJA EKOSUSTAVA OVISNIH O PODZEMNIM
VODAMA

SURADNJA SA SUSJEDNIM DRŽAVAMA NA HARMONIZACIJI
PREKOGRANIČNIH CJELINA PODZEMNE VODE
HVALA NA PAŽNJI