Transcript Materijal
Bankarski menadžment Upravljanje komercijalnim i investicionim bankama Dr Slobodan Lakić Teoretski osvrt na bankarsko kreditiranje Transmisioni mehanizam monetarne politike je kombinacija svih ekonomskih kanala preko kojih tokom vremena monetarna politika utiče na ekonomiju Odluke monetarne politike se prenose (transmituju) kroz ekonomiju na različite načine, a svi oni u krajnjem utiču na kretanje cijena i outputa Komercijalne banke igraju glavnu ulogu u prenošenju promjena zvaničnih kamatnih stopa na bankarske stope kreditiranja Cont. Prenošenje (pass-through) od promjena kamatne stope do bankarske stope kreditiranja zavisi od međuigre ponude i tražnje za kreditom i od strukture bankarskih tržišta Vjerovatan uticaj na efektivnost akcija MP preko njihovog uticaja na prenošenje bankarskih stopa kreditiranja imaće: konkurencija u industriji finansijskih usluga, odnos banka-klijent, sklonosti koje se odnose na ročnost kreditnih ugovora ili promjenljivost kamatnih stopa; ... Cont. ... premija rizika i administrativni troškovi efektivnih promjena kamatnih stopa Pored ovog kanala (kanal kamatne stope), prisutan je kanal bilansa stanja – pozicija bilansa stanja kreditiranog Akcije monetarne politike mogu da utiču na neto vrijednost kreditiranih na različite indirektne načine Ekspanzivna MP jača neto vrijednost povećanjem akcija, kuća, zemlje i drugih cijena aktive Cont. Takođe i porastom novčanog toka (keš flou) firmi prouzrokovanog padom nominalnih kamatnih stopa Ovaj kanal, poznat i kao finansijski akcelerator ili “širi” kreditni kanal, naglašava ulogu finansijske strukture kreditiranih u širenju finansijskih i realnih šokova Finansijka pozicija firme, koja se izvodi iz njenog bilansa stanja, vjerovatno će biti važan faktor kada je u pitanju mogućnost dobijanja spoljnog finansiranja Cont. Ovo se odražava na veličinu premije spoljnog finansiranja Naime, promjena neto vrijednosti kreditiranog ili kolateral mijenja premiju i ukupne uslove kredita Kanal bankarskog kreditiranja ili “uži” kreditni kanal zasnovan je na dva uslova Prvo, pretpostavlja da monetarno stezanje izvlači likvidnost iz bankarskog sistema Time se bankarske pasive smanjuju i banke moraju da prilagode ukupne aktive Cont. Uz datu nesavršenu zamjenjivost između kredita i drugih aktiva, doći će do pada ponude kredita Drugo, pretpostavlja se da će ovo uticati na kreditirane Uopšteno, domaćinstva i male firme neće imati pristup drugim oblicima kredita To znači da ne postoji savršena zamjenjivost za bankarske kredite na strani pasive određenih tipova kreditiranih Cont. Ipak, banke mogu emitovati recimo velike depozitne certifikate kako bi kompenzirale bilo koji pad depozita Mogu prodati i likvidne aktive umjesto smanjenja ponude kredita kako bi se ostvarilo smanjenje ukupne aktive Dakle, emisiona aktivnost banaka i držanje likvidnih aktiva djeluje kao zaštita (tampon) koja izoluje ponudu kredita od promjena MP Cont. Determinante bankarskog kreditiranja prikazane su na grafiku (1), koji obuhvata i pregled različitih kanala monetarne transmisije i odnos između kreditnih determinanti Grafik predstavlja pojednostavljen prikaz međupovezanosti glavnih determinanti ponude i tražnje za bankarskim kreditom Isključene su mnoge interakcije zbog jednostavnosti, poput spremnosti da se troši/investira i kreditira Cont. Ponuda bankarskog kreditiranja zavisi od sposobnosti i spremnosti banaka da kreditiraju, što je zauzvrat pod uticajem različitih kanala monetarne transmisije Bitni faktori su bankarske stope kreditiranja (kanal kamatne stope) i necjenovni kreditni uslovi i termini van kamatne stope (kanal bankarskog kreditiranja i bilansa stanja) Različiti prenosni kanali utiču na kreditne standarde za odobravanje kredita Cont. Različiti kanali monetarne transmisije utiču i na ne-kamatne kreditne uslove i termine Zauzvrat, finansijske potrebe potrošača i proizvođača, a time i tražnja za bankarskim kreditiranjem zavisi od sposobnosti i spremnosti za potrošnju i investiranje Tražnja bankarskog kreditiranja takođe zavisi od bankarske stope kreditiranja Politike i procedure kreditiranja Vrste kredita – veliki izbor kredita, velikom broju komitenata i za raznovrsne namjene Prema svrsi, dijele se (prema Rouzu) na: a) Hipotekarni krediti – koji su osigurani nekretninama, i obuhvataju: kratkoročne kredite za gradnju i razvoj zemlje; dugoročne za finansiranje kupovine kuća, stanova, zemlje itd. b) Krediti finansijskim institucijama – bankama, osiguravajućim društvima, finansijskim kompanijama i sl. Cont. c) Poljoprivredni krediti – za poljoprivredu i stočarstvo d) Poslovni i industrijski krediti – poslovnim subjektima za pokriće troškova poput kupovine inventara, plaćanja poreza, isplate plata e) Potrošački krediti – za finansiranje kupovine automobila, pokretnih kuća, uređaja i sl, i to datih direktno pojedincima ili indirektno kroz maloprodaju Cont. f) Mješoviti krediti – uključuju one kredite koji nisu gore klasifikovani, uključujući kredite za hartije od vrijednosti g) Potraživanja od finansijskog najma (lizinga), gdje banka kupuje opremu ili vozila i daje svojim korisnicima na lizing U SAD su najveći hipotekarni krediti (dvije petine), pa poslovni i industrijski (jedna četvrtina) Cont. Ćirović - podjela kredita privredi: a) Kratkoročni krediti za obrtna sredstva – za finansiranje povremenih obrtnih sredstava (povremene zalihe ili za pokriće potraživanja od kupaca) i dijela trajnih obrtnih sredstava (ako postoji kreditna sposobnost preduzeća); kreditne linije b) Investicioni – za finansiranje fiksnih aktiva i trajnog obrtnog kapitala, pri čemu se kod većih kredita uglavnom primjenjuju promjenljive kamatne stope Cont. c) Revolving krediti – srednjoročni, kada korisnik povlači svoja sredstva u skladu sa dinamikom potreba i otplaćuje u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima u okviru dogovorenog roka; mogućnost konverzije u investicioni kredit d) Krediti za finansijsko prestrukturiranje – za finansiranje kupovine preduzeća, sa naglaskom na LBO transakcije kojima se restrukturiraju slabije kompanije, uz mogućnost velikog profita za banke, ali i veći rizik Cont. e) Krediti maloj privredi – kreditiranje malih i srednjih preduzeća Ročna struktura kredita: kratkoročni (do 1 godine), srednjoročni (1 do 7) i dugoročni (preko 10 godina) Kod kratkoročnih postoji mogućnost prolongiranja kredita, pri čenu banka ima pravo da koriguje kamatnu stopu Krediti na duži rok imaju višu kamatnu stopu – premija za povećani kreditni rizik Cont. Faktori koji utiču na rast i raznovrsnost bankarskih kredita, tj. na oblikovanje individualnog bankarskog kreditnog portfolija su: a) Karakteristika (profil) tržišta kojeg banka opslužuje – centar grada ( poslovni krediti) ili prigradska područja (stambeni krediti, za automobile) Banke nisu potpuno zavisne od lokalnog područja kojeg opslužuju – mogu da kupe kredite (djelove) od drugih banaka Cont. Takođe mogu dijeliti kredite s drugim bankama (participacija) ili koristiti kreditne derivate za ublažavanje ekonomske nestabilnosti zbog trgovanja kreditima na određenom području; b) Veličina banke – veće banke uglavnom odobravaju kredite u velikim iznosima kompanijama; male banke odobravaju kredite u malim denominacijama (poput hipotekarnih i manjih poslovnih kredita); Cont. c) Sposobnost menadžmenta – iskustvo i stručnost utiče na miks kreditnog portfolija banke, što je slučaj i sa kreditnom politikom banke; d) Očekivani rezultati banke za svaki ponuđeni kredit i uporedna dobit na sve stavke u aktivi koje bi mogla da ostvari – procjena dobiti (očekivani povraćaj) i troškova (i rizika od gubitka), i to recimo uspostavljanjem troškovnog računovodstvenog sistema Cont. Pisana kreditna politika je jedan od najvažnijih načina da bi banka bila sigurna da su njeni krediti u skladu sa regulatornim standardima i da su profitabilni Njom se daju specifične smjernice, kreditnim službenicima i menadžmentu, za donošenje individualnih odluka o kreditima i oblikovanju opšteg kreditnog portfolija Pisana izjava o kreditnoj politici donosi niz prednosti banci: Cont. Ukazuje službenicima u kreditnom odjeljenju na postupke koje moraju da prate i na njihove odgovornosti Time se ide ka kreditnom portfoliju koji može da uspješno objedini višestruke ciljeve, i to: unapređivanje profitabilnosti, kontrola izloženosti riziku, ispunjavanje regulatornih zahtjeva Potrebno je dokumentovati odstupanje i razloge odstupanja od pisane kreditne politike Cont. Aspekti kreditnog zahtjeva – 6C Kreditna sposobnost zajmoprimca – može li ili ne može komitent da ispunjava kreditne obaveze: da otplati kredit o dospijeću, uz dovoljan raspon za greške ; kreditni referent 1. Karakter (Character) – odgovornost, istinitost, ozbiljnost svrhe i ozbiljna namjera povraćaja cjelokupnog novčanog iznosa koji se duguje, a ako ovo nije ispunjeno, kredit ne bi trebalo odobriti jer će sigurno postati problematičan za banku; Cont. 2. Sposobnost (Capacity) – referent mora da bude siguran da korisnik koji traži kredit ima ovlašćenje za podnošenje zahtjeva; pravni položaj za potpisivanje ugovora; propisno ovlašćenje upravnog odbora kompanije da može pregovarati o kreditu i potpisati ugovor; 3. Gotovina (Cash) – da li je zajmoprimac sposoban da proizvede dovoljno gotovine u obliku toka novca kako bi vratio kredit Cont. - Bankari prednost daju novčanom toku kao glavnom izvoru sredstava za otplatu kredita, jer prodaja aktive može oslabiti korisnika kredita - Jedna od definicija novčanog toka je: neto dobit + negotovinski troškovi + dodaci obaveza kupcima - dodaci zalihama i potraživanjima od kupaca Cont. 4. Kolateral (Collateral) – da li zajmoprimac posjeduje adekvatnu neto vrijednost ili dovoljno kvalitetnu imovinu: starost, položaj i stepen specijalizacije imovine zajmoprimca, tehnološka zastarjelost; 5. Uslovi (Conditions) – informacije o najnovijim trendovima u poslovanju zajmoprimca i kako promjene ekonomskih uslova mogu da utiču na kredit – vrijednost kredita može umanjiti opadanje prodaje ili prihoda ili visoke kamatne stope usljed inflacije Cont. 6. Kontrola (Control) – da li promjene zakona ili propisa mogu nepovoljno da utiču na zajmoprimca; ispunjavaju li kreditni zahtjevi standarde banke i regulatornih vlasti u pogledu kvaliteta kredita Cont. Kreditiranje stanovništva – potrošačko i hipotekarno 1. Potrošačko: za kupovinu automobila, kućnih aparata, namještaja, gotovinski krediti i sl. Sve više oslanjanje banaka na pojedince i domaćinstva kao ključne izvore bankarskih sredstava (depozita) Istraživanja pokazuju da je potrošački kredit često među najprofitabilnijim kreditima koje banka može odobriti Cont. Pojedine najveće banke na svijetu se preusmjeravaju sve više ka potrošačkom bankarstvu Problem je što ovi krediti mogu da budu među najskupljim i najrizičnijim proizvodima koje banka prodaje (bolest, gubitak posla) Iako je njihova cijena visoko postavljena znatno iznad troškova njihovog finansiranja izloženi su riziku kamatne stope, koje se obično ne mijenjaju tokom trajanja Cont. Naime, kamatne stope se kod većine poslovnih kredita mijenjaju, dok kod potrošačkih postoji visoka premija rizika koja je ugrađena u kreditnu stopu Potrošački krediti su ciklički osjetljivi – rastu u periodu ekspanzije kada vlada optimizam, a u periodu recesije postoji pesimistički pogled na budućnost Kamatna neelastičnost kod ovih kredita – potrošače više interesuje visina mjesečne uplate prema kreditnom ugovoru nego zaračunata kamatna stopa, iako je uparvo to glavni faktor koji utiče na visinu zahtijevanih otplata kredita Cont. Faktori u analiziranju zahtjeva za potrošačkim kreditima: a) Karakter zajmoprimca i njegova mogućnost otplate – moralna odgovornost otplate Moguće da kreditni referent provjerava kreditnu istoriju komitenta Bitna je i namjena – što se planira s kreditom, da li je namjena u skladu s kreditnom politikom banke i sl; Cont. b) Visina i stabilnost prihoda – potvrda o tačnosti visine prihoda, dužina zaposlenja, adresa stanovanja, broj socijalnog osiguranja; c) Dnevni prosjek depozitnog salda – banke imaju pravo prebijanja na ime depozita komitenata, kao zaštita od rizika pozajmljivanja sredstava potrošačima, uz problem obavještavanja komitena unaprijed, koji može povući sredstva; d) Dužina trajanja zaposlenja i stanovanja; Cont. e) Stvaranja piramide dugovanja – uzima se kredit od jedne institucije da bi isplatio drugu Pozitivni faktori za dobijanje bankarskog kredita su: stambeno vlasništvo (zemlja, zgrade); održavanje jakog (iznad prosjeka) depozitnog salda kod banke Referentu pomaže u držanju potencijalnih gubitaka na minimum to što su ovi krediti u malim iznosima i što su često osigurani utrživim kolateralom Cont. 2. Hipotekarno kreditiranje – hipotekarnim kreditima banke finansiraju kupovinu nekretnina: stanova, poslovnih zgrada, skladišta i sl, i ponekad zemljišta Mogu da budu: a) Kratkoročni građevinski krediti – otplaćuju se unutar nekoliko mjeseci i nedjelja nakon završetka građevinskog poduhvata; b) Dugoročni hipotekarni krediti – mogu da se protegnu do 25 ili 30 godina Cont. Ovo iz razloga da bi se osiguralo stalno finansiranje za kupovinu ili adaptaciju neke nekretnine S jedne strane, hipotekarni krediti su bili u prethodnom periodu jedno od najbrže rastućih područja bankarskog kreditiranja, dostižući u SAD 1/3 ukupne aktive bankarskog sistema S druge strane, spadaju u najrizičnije kredite, a u SAD su početkom 90-ih činili skoro pola problematične aktive banaka Cont. Prosječna veličina hipotekarnih kredita je obično mnogo veća od prosječne većine ostalih kredita Određeni hipotekarni krediti imaju tendenciju posjedovanja najdužeg dospijeća od svih bankarskih kredita Stanje i vrijednost nekretnine koja je predmet kredita gotovo je jednako važna kao i prihod zajmoprimca Posebno je važna kompetentna procjena nekretnine Cont. Prema načinu utvrđivanja kamatne stope u periodu otplate, hipotekartni krediti se mogu podijeliti na: kredite sa fiksnom, varijabilnom kamatnom stopom i kombinovanim modelom određivanja kamatne stope (kamatni hibrid) Formula za obračun jednakih mjesečnih otplatnih obaveza po hipotekarnom kreditu: MA = G (i(1+i)n)/((1+i)n-1) Cont. MA je mjesečna otplata, G je glavnica, i je jednostavna mjesečna kamatna stopa, n je broj mjeseci do kraja otplate Varijabilna kamatna stopa je najefikasnija zaštita od inflacionih kolebanja Postoji i treća mogućnost da se ugovori fiksna kamatna stopa za određeni vremenski period Nakon toga se ponovo ugovara ili kao fiksna ili varijabilna na bazi odgovarajućih repera Cont. Kod hipotekarnog kredita postoji mogućnost prijevremene otplate cjelokupnog iznosa neotplaćenog dijela glavnice bez uključivanja kaznenih penala Prijevremena otplata je u situacijama kupovine novog objekta uz pomoć dodatnog kreditiranja ustupanjem starog, oslobađanje od stambene hipoteke radi započinjanja biznisa uz pomoć hipotekarnog komercijalnog kredita, preseljenja u drugi grad, prodaje kolaterala iz špekulativnih razloga (niža je cijena obj.) Cont. Referentne kamatne stope: EURIBOR (Euro Interbank Offered Rate) je dnevna referentna stopa zasnovana na kamatnim stopama po kojima banke nude da pozajmljuju nepokrivena sredstva drugim bankama na euro tržištu novca na veliko (ili međubankarskom) To je stopa po kojoj se međubankarski oročeni depoziti u eurima unutar euro zone nude od strane jedne prvoklasne banke drugoj prvoklasnoj banci Cont. EONIA (Euro Overnight Index Average) je efektivna prekonoćna stopa koja se izračunava kao ponderisani prosjek prekonoćnih nepokrivenih kreditnih transakcija na međubankarskom tržištu, inicirana u euro zoni od strane panel banaka Euribor i Eonia su nivelatori za tržišta novca i kapitala u euro zoni Cont. LIBOR (London Interbank Offered Rate) je dnevna referentna stopa zasnovana na kamatnim stopama po kojima banke nude da pozajmljuju nepokrivena sredstva drugim bankama na tržištu novca na veliko (ili međubankarskom) LIBOR stope su u širokoj upotrebi kao referentne stope za finansijske instrumente poput svopova kamatne stope, sindiciranih zajmova, FRA, FRN, valuta (pogotovo US$), pojedinih fjučers ugovora Cont. SONIA (Sterling Overnight Index Average) je uvedena 1997, a u pitanju je prvi prekonoćni indeks u Londonu Predstavlja ponderisanu prosječnu stopu sa četiri decimale za sve nepokrivene sterlinške prekonoćne gotovinske transakcije koje obavljaju Londonu članice firme WMBA između ponoći i 4.15 po podne sa svim kontrapartima sa minimalnim iznosom trgovanja od 25 miliona funti Cont. Cont. Cont. Sekjuritizacija kredita Sekjuritizacija je proces pretvaranja tradicionalno nelikvidnih finansijskih aktiva u utržive hartije od vrijednosti Jedna od prvih formi sekjuritizacije aktiva su hipoteke pokrivene hartijama koje su postale popularne u SAD sedamdesetih Pulovi hipotekarnih zajmova su pakovani a prinosi od kamatnih plaćanja zajmoprimaca iskorišćeni su da obezbijede kamatni dohodak nosiocima hartija Cont. Sekjuritizacija kreira sekundarno tržište za hipotekarne zajmove i takođe omogućava banci sa dobrom franšizom klijenta da stvori mnogo više zajmova nego što bi kapital inače podržao Osim hip. kredita, osnovu za sekjuritizaciju kredita predstavljaju još i krediti za nabavku automobila, kreditne kartice, studentski krediti, potrošački krediti, krediti za nabavku opreme za preduzetnike Cont. U inicijalnoj fazi sekjuritizacije banka odobrava zajma, uz finansijski aranžman kojim neka druga finansijska institucija prihvata da emituje obveznice na bazi pula zajmova grupe banaka, ali i dalje ostaje kao serviser zajma U drugoj fazi se vrši strukturiranje novokreiranih obveznica u kojoj se reprogramiraju strukturne karakteristike obveznica u odnosu na originalne karakteristike zajma, pri čemu se prilagođavaju rizik i prinos investitoru Cont. U trećoj fazi se poboljšava kvalitet obveznica u odnosu na kvalitet zajmova, i to garancijama grupe finansijskih institucija čime se smanjuje kreditni rizik U sljedećoj fazi se vrši promet sekjuritizovanog kredita primarnom prodajom emitovanih obveznica ili na sekundarnom tržištu, uz uključivanje institucionalnih investitora koji mogu da drže ili prodaju obveznice prije rokova dospijeća Cont. Servisiranje dugova po inicijalnim bankarskim zajmovima, kao posljednja faza, podrazumijeva da je svaka banka kao inicijator odgovorna za naplatu kamata i glavnice zajmova Prednosti sekjuritizacije kredita su brojne, a najvažnije su: povećana likvidnost banaka, stvaranje prostora za veće prihode (profitabilnost), izvjesno smanjenje kreditnog rizika, a rizik kamatne stope se prenosi na investitora u hartije Investiciono bankarstvo Robert Kan je dao četiri definicije investicionog bankarstva, počev od najšire koja uključuje sve aktivnosti koje pružaju investicione banke, od preuzimanja i plasiranja hartija od vrijednosti kompanija na domaćem i međunarodnom tržištu hartija od vrijednosti, do pružanja svih finansijskih usluga, kao što su osiguranje i usluge posredovanja kod kupoprodaje nekretnina Cont. Maršal definiše investiciono bankarstvo kao sve što investicioni bankari rade, dijeleći funkcionalna područja investicionog bankarstva na aktivnosti koje stvaraju prihod (primarno i sekundarno tržište, trgovanje, restrukturiranje kompanija, finansijski inženjering i druge aktivnosti) i aktivnosti podrške (kliring, istraživanje, interno finansiranje, informacione usluge) Cont. Pojedine investicione banke su okrenute značajnim tržištima i klijentima (Goldman Sachs, Salomon Bothers, Merril Lynch), neke pružaju sve finansijske usluge, treće su okrenute određenoj grupi investitora i manjim kompanijama, druge pružaju usluge regionalnim kompanijama, i konačno one koje su specijalizovane za jednu aktivnost i nekoliko sporednih Cont. Na primarnom tržištu hartija investicione banke djeluju kao posrednici između emitenata (kompanija, vlada i sl.) i investitora, ostvarujući tri povezane funkcije u ovom procesu: a) pokretanje emisije – razvoj i registracija emisije HOV; b) preuzimanje emisije – otkup cijele emisije HOV emitenta od strane konzorcijuma banaka; c) plasiranje emisije – finalna prodaja HOV Cont. Na sekundarnom tržištu ove banke imaju manje značajnu ulogu (transfer vlasništva finansijskih instrumenata) u odnosu na primarno gdje se alocira kapital i kreiraju finansijski instrumenti Ovdje investicione banke brokerskodilerskim operacijama omogućavaju veću likvidnost finansijskih instrumenata Dileri trguju hartijama od vrijednosti, nastupajući u svoje ime i za svoj račun, a prihod ostvaruju na razlici u cijeni Cont. Dileri kao principali snose rizik moguće promjene cijena HOV (cjenovni) Brokeri posreduju u trgovanju HOV i nastupaju u svoje i me i za račun klijneata (komisionari), ili u ime i za račun klijenata (agenti) Za usluge naplaćuju proviziju i ne snose cjenovni rizik Prodaja kod ovih banaka obuhvata brokersko-dilerske aktivnosti, a trgovina špekulacije i arbitražu Cont. Špekulacija je investiranje u HOV sa ciljem ostzvarivanja prihoda na bazi anticipiranih promjena nivoa cijena i drugih promjena koje mogu imati uticaj na njihov nivo Arbitraža je simultana kupovina i prodaja istih ili sličnih HOV radi ostvarenja prihoda na razlici u njihovoj cijeni Arbitraža može biti bez rizika (čista), minimalan rizik (perceptivna) i uz rizik (vezana za M&A) Cont. Kod restrukturiranja kompanija, investicione banke su uključene u proces M&A u cilju ostvarivanja provizija po ugovorima iz poslova M&A, intenziviranja poslovnih odnosa sa klijentima, proširivanje bankarske ponude i sticanje novih poslovnih klijenata Uključene su bile i u proces LBO davanjem zajma investitorima koji učestvuju u LBO dok se ne obezbijedi trajniji izbvor finansiranja Cont. U finansijskom inženjeringu investiciona banka procesom kompozicije i dekompozicije jednog finansijskog instrumenta, kreira jedan ili više različitih finansijskih instrumenata Ostale aktivnosti: a) invest. banke upravljaju aktivom, tj. aktivne su u oblasti osnivanja i upravljanja investicionim fondovima i pružanju savjetodavnih usluga investitorima u vezi sa investicionim fondovima; Cont. b) davanje savjeta, preporuka ili mišljenja klijentima, ostvarujući proviziju; c) trgovačko bankarstvo je investiranje u akcije ili druge HOV kompanija – rizični kapital iz fondova invest. banke; d) istraživanje kojim se pomaže identifikovanje potencijalne target kompanije kod M&A ili davanje preporuka za prodaju, držanje ili kupovinu HOV itd; e) kliring – proces transfera gotovine i HOV između kupca i prodavca HOV (klir. kuće)