Transcript Klaster kao instrument regionalnog gospodarskog razvoja

KLASTER
kao instrument
regionalnog gospodarskog razvoja
Lokalna i regionalna iskustva
Ivana Jurić, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje
Opatija, 22/11/2012
KLASTER /
Michael Porter
The Competitive Advantage of Nations (1990)
“Geografski vezana koncentracija tvrtki koje su slične, povezane ili se međusobno nadopunjavaju, sa
aktivnim kanalima poslovnih transakcija, komunikacije i dijaloga, a dijele specijaliziranu infrastrukturu,
tržište rada i usluge, te koje su suočene sa zajedničkim tržišnim prilikama i prijetnjama.”
- regionalne i lokalne aglomeracije industrijske specijalizacije
(Silicijska dolina jedan od prvih primjera)
Popularnost pristupa i vrlo jak utjecaj:
Porterov model klastera kao instrument za jačanje i promociju nacionalne, regionalne i lokalne
konkurentnosti, inovacija i rasta prihvaćen od strane kreatora politika i donositelja odluka Svjetske banke, OECD-a, EU-a (Lisabonska strategija, Strategija Europa 2020), nacionalnih i regionalnih
tijela uprave...
U zadnjih par desetljeća izražen trend velikog broja industrija da formiraju specijalizirane koncentracije
u određenim područjima.
Različita praksa na razini EU-a:
- razlike u shvaćanju klastera - primjer talijanskih industrijskih distrikta
- bottom-up vs. top-down pristup
- prirodni proces vs. vođeni proces
Povećanje količine informacija o klasterima nije proporcionalno povećanju razumijevanja svrhe i
logike korištenja klastera kao modela razvoja određenog geografskog područja.
Pitanja s kojima se najčešće susrećemo:
-Što je klaster?
-Pravni oblik?
-Kako nastaju klasteri?
-Kako formalizirati različite oblike suradnje između članica:
zajednička nabava, prodaja, istraživanje i razvoj...
S razvojne razine:
- Kako definirati klaster i identificirati postojeće klastere?
- Koje su prednosti klastera kao oblika poslovne suradnje?
- Ograničenja klastera kao modela razvoja?
- Da li klasteri unapređuju razinu inovacija i konkurentnosti
u regiji? Na koji način se to događa na terenu i kako?
- Kako kreirati javnu politiku prema klasterima?
Na regionalnoj razini? Na nacionalnoj razini? Horizontalno i/ili vertikalno?
Kokoš ili jaje? Povezani efekti?
Različita praksa u prethodnom razdoblju: promocija logike funkcioniranja klastera na području istočne
Slavonije u periodu 2003-2005 od strane Regije Friuli Venezia Giulia kroz model industrijskih distrikta koji
nastaju prirodnim putem, te se formiraju kroz vremenski tijek od 20-40 godina (model sjeverne Italije).
U međuvremenu je KLASTER prepoznat kao kvalitetan model razvoja konkurentnosti hrvatskog i EU
gospodarstva, te poticanja i promocije inovacija – EUROPA2020: Europska strategija za pametan, održiv i
uključiv rast.
REGIONALNI RAZVOJ KROZ POTICANJE RAZVOJA KLASTERA
Planiranje gospodarskog razvoja kroz sustavno poticanje određenih djelatnosti u pojedinom području
= Korištenje konkurentskih prednosti područja (lokacijskih, ljudskih, prirodnih resursa...)
Vertikalna i horizontalna integracija sustava: razvoj i jačanje lanca vrijednosti, stvaranje dodatne
vrijednosti / “ZAJEDNO SMO JAČI, BRŽI, PAMETNIJI”
Uloga razvojnih dionika: PLANIRANJE I KOORDINACIJA RAZVOJA
koordinacija razvoja klastera u okviru gospodarske politike na nacionalnoj i na regionalnoj razini
- razvoj klastera zahtjeva KONCENTRACIJU napora, inicijativa, financija, politika!
- rast konkurentnosti kroz izgradnju regionalnih inovacijskih sustava
korištenje logike klasterskog pristupa kao osnove za regionalni razvoj područja
Osnova:
mapiranje resursa i potencijala, te planiranje i poticanje razvoja koncentracija pojedinih industrija na za
to najprikladnijem području u suradnji s lokalnih i regionalnim dionicima razvoja i industrijom.
CILJ: održivi razvoj regije kroz jačanje konkurentnosti , brigu o lokalnoj zajednici i okolišu.
ISKUSTVA DRUGIH ZEMALJA I REGIJA
ŠPANJOLSKA
Većina efektivnih napora usmjerenih prema razvijanju klastera na razini regija;
uspješnost varira od regije od regije, ovisno o stupnju angažiranosti javnih tijela.
BASKIJA
- Vlada Baskije je kao jedinica regionalne samouprave odgovorna za ekonomski razvoj i
politiku istraživanja i inovacija
- Osnivanje 12 „nacionalnih” klastera kao platforma za jačanje konkurentnosti cijele
regije: strategija „pametne specijalizacije”
- 6 istraživačkih centara za izvrsnost, 7 centara za zajednička
istraživanja, mreža tehnoloških centara i parkova, i klasteri
- Evolucija pristupa razvoju
-
80te: „Learning how to cooperate”
90te: „Learning how to cooperate and compete”
2000-2010: „Learning how to compete and innovate”
http://www.basqueclusters.com/
REZULTAT: BDP po glavi stanovnika 136% EU-27 prosjeka
Italija
Karta klastera u Italiji
(bez turizma)
Prehrambena industrija
Papir
Mehanika
Metalurgija
Nakit
Koža i cipele
Guma i plastika
Namještaj i oprema za domaćinstvo
Tekstil i odjeća
Ovo ne uključuje turizam…
Klaster Slavonska Jabuka
ITALIJA
-Tradicija suradnje: zadruge (poljoprivredne, socijalne, i dr.), strukovne udruge, udruge
proizvođača, savezi, konzorciji…
-Velik broj malih i srednjih poduzeća karakterističan za zemlju
-Spontani razvoj klastera, najčešće u radno intenzivnim industrijama i okviru obiteljskih poduzeća
-„Industrijski distrikt” kao oblik klastera koji je prepoznat od vlasti / podržavanje razvoja putem
zakona
-Danas često naslonjeni na velika poduzeća (primjer proizvodnje pršuta San Daniele)
-Najduže iskustvo u razvoju klastera na svijetu: sjeverna italija
-Uloga države, regionalne samouprave – ključna u promišljanju prostora i razvoja područja
Primjer iz industrije jabuka: Melinda, Italija
Provincija Bolzano, Poljoprivredni institut San Michele
HRVATSKA – neka iskustva dosada
•Klasteri se vežu uz razvoj malog i srednjeg poduzetništva
•Horizontalna strategija koja se ne odnosi niti na jedan specifičan sektor
•Stihijski pristup na županijskoj razini, bez definirane strategije i vizije razvoja
•Najveći i najvažniji rezultata dosadašnjih napora/ulaganja – povećanje svijesti i do određene razine
povećanje znanja o klasterima
•HIO – top-down pristup, sektorska usmjerenja, pitanje „lokalnog vlasništva” same ideje i koncepta
(članova, znanstvene zajednice, lokalne i regionalne samouprave)
•Županijske razvojne strategije i razvoj klastera – terminologija da, ali prava vizija razvoja područja
kroz model - ne.
Dosadašnji problemi:
•nedostatak financijskih sredstava
•nedostatak stručnih kadrova i privatnih poduzetnika koji raspolažu potrebnim iskustvom i poslovnom
kulturom (posebno u smislu spremnosti za rizik, sklonosti za timski rad, suradnju i udruživanje)
•Klaster manageri – problem pronalaženja i plaćanja „pravih” osoba / poduzetnost, entuzijazam,
profesionalnost, karakteristike dobrog moderatora
•nepovjerenje
•otvorenost znanstvene zajednice? tržišno promišljanje?
•nerazvijena zajedničku klasterska infrastruktura (npr. dizajn centri, laboratoriji, logistički centri, itd.)
•Razumijevanje lokalne i regionalne vlasti
Konkretni učinci vezani za formiranje klastera u EU, za regije i države, mogli bi se sažeti kroz
nekoliko prednosti:
(1)Značajan rast industrijske proizvodnje;
(2)Započelo je pozitivno restrukturiranje industrije;
(3)potaknut je razvoj poduzetništva i MSPa;
(4)porast konkurentnosti industrije i gospodarstva u cjelini;
(5)povećan izvoz;
(6)omogućeno je oživljavanje tradicionalno nerazvijenih regija;
(7)stvorene su mogućnosti integracije sa drugim klasterima.
NEKE OD INICIJATIVA NA REGIONALNOJ RAZINI
Regionalni cluster pčelarstva ROJ
Klaster poljomehanizacije d.o.o.
Klaster parketa
Udruga ICT tvrtki Slavonije i Baranje
Grafički cluster BIOS
Eco-rural net
Oecopoesis
Cluster proizvođača i prerađivača šljive Slavonka
Udruga Klaster Slavonska jabuka
Drvni klaster
Vukovarsko-srijemske županije
Udruga Klaster slavonska lavanda
Cluster Posavina povrće
Klaster energetske efikasnosti
Vinski klaster Srijem
Osijek Software City
Primjer projektnog pristupa razvoju klastera
udruga klaster slavonska jabuka
PUTOVANJE JEDNE JABUKE
APPLE.NET:
Networking and Marketing towards the Economic Development
APPLE.NET 2:
Networking, Marketing and Quality Management towards the Economic Development
ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE:
- najveći broj novozasađenih jabuka u RH na području OBŽ-a, velik broj različitih sorti,
rascjepkanost zemljišnih parcela, slaba suradnja između samih proizvođača, loši odnosi sa
otkupljivačima, slaba suradnja sa znanstvenim institucijama, nedovoljna razina podrške od
strane stručnih službi, trgovački lobi, neobrazovanost, primarna razina proizvodnje, itd.
STVARNA POTREBA ZA RAZVOJEM SEKTORA!
CILJANE SKUPINE:
-proizvođači jabuka, prerađivači, otkupljivači, poduzeća koja sudjeluju u lancu vrijednosti
proizvodnje i prodaje jabuke i proizvoda na bazi jabuke
AKTIVNOSTI usmjerene na:
-udruživanje sudionika u lancu vrijednosti
-stvaranje dodatne vrijednosti
-jačanje konkurentnosti lokalnih proizvođača
PARTNERI:
- stručni partneri s područja OBŽ-a vezani uz sektor voćarstva, prekogranični partner, stručna
podruška pri pripremi projektne dokumentacije
Od dobre ideje do dobrog projekta
SAŽETAK PROJEKTNE IDEJE:
Opći cilj projekta je pružanje podrške razvoju poljoprivredne ekonomije u regiji kroz utjecaj
na znanja uključenih korisnika, na infrastrukturu regije, te na organizaciju i racionalizaciju
proizvodnje kroz formu klastera.
Glavne aktivnosti:
a. Tehnička pomoć razvojnim institucijama i proizvođačima koji će se udružiti u klaster. Fokus
tehničke pomoći je promocija i certifikacija lokalnih proizvoda – dugoročni cilj je jačanje
poljoprivredno-prehrambenog sektora regije. Prijenos znanja o zaštiti i registraciji autohtonih i
tradicionalnih proizvoda pri institucijama EU.
b. Investiranje u manji pogon za preradu voća (dio neophodne infrastrukture na razini regije).
c. Stvaranje klastera proizvodnje jabuka.
d. Stvaranje robne marke “SLAVONSKA JABUKA” (vizualni identitet, marketing plan, promotivni
materijali)
e. Promocija projekta i ostvarenih rezultata: internet stranica Klastera, press konferencije,...
f. Jačanje izložbe “Jabučini dani” u Đakovu – prerastanje iz nacionalne u međunarodnu
izložbu.
ZAŠTO KLASTER?
* Problem povijesnog naslijeđa vezanog za zadrugarstvo kao oblik
udruživanja u poljoprivredi
* Usklađenost sa nacionalnim i EU strateškim dokumentima
* Ulazak RH u EU:
jedinstveno tržište i novi sustav potpora u poljoprivredi
* Novi oblici udruživanja u poljoprivrednom sektoru EU-a:
Producers’ Organisations, Common Market Organisations
* Klaster je metoda sa dokazanom uspješnošću
* Temeljne postavke:
integracija sustava – jačanje lanca vrijednosti
suradnja između znanstvenog i poduzetničkog sektora
APPLE.NET:
NETWORKING AND MARKETING TOWARDS THE ECONOMIC DEVELOPMENT
CARDS 2004 CBC
EASTERN BORDERS
Nositelj projekta: Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za
poljoprivredu i gospodarstvo
Partneri:
Suradnici:
Vrijeme trajanja
projekta:
Autonomna pokrajina Vojvodina – Sekretarijat za
privredu, Regija Veneto, Hrvatska agencija za hranu,
Informest
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu,
Udruga voćara “VOĆAR” Đakovština, Udruga voćara i
vinogradara Našice
22 mjesec, 28.06.2007. – 28.04.2009.
Ukupna vrijednost projekta: 165.761,51 €, odnosno 1.210.055,00 kn
Sufinanciranje CARDS 2004: 144.278,82 €, odnosno 1.053.235,00 kn
Cilj projekta je pružanje podrške razvoju poljoprivredne ekonomije u regiji
kroz utjecaj na vještine uključenih korisnika, na infrastrukturu regije, te na
organizaciju i racionalizaciju proizvodnje kroz formu klastera.
APPLE.NET:
NETWORKING AND MARKETING TOWARDS THE ECONOMIC DEVELOPMENT
KLJUČNA AKTIVNOST
WP5:
CARDS 2004 CBC
EASTERN BORDERS
Osnivanje poljoprivrednog klastera i stvaranje robne
marke
Trajanje: Od 13. do 22.mjeseca
Ciljevi
•
Povećanje lokalne proizvodnje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
•
Povećanje svjesnosti poljoprivrednika o potrebi zajedničkih poslovnih projekata i marketing
strategija (npr. certificiranje proizvoda) kao sredstva za razvoj gospodarske konkurentnosti
•
Povećanje mogućnosti ulaska lokalnih proizvoda na EU tržište
•
Priprema proizvođača za PO (Producers’ organisations) i CMO (Common market organizations) oblik funkcioniranja
na tržištu EU-a
Rezultati
•
Osnovana Udruga Klaster Slavonska jabuka (03/2008) – danas 102 člana: proizvođači, distributeri,
dobavljači repro materijala, banka, znanstvene i stručne institucije
•
1.
2.
3.
4.
Stvorena tržišna robna marka / visoko kvalitetna jabuka s prepoznatljivim znakom i imenom praćena:
Pravilnikom o proizvodnji, korištenju i nadzoru robne marke
Pravilnik definira: kvalitetu, sortiment, način proizvodnje, karakteristike
proizvoda, područje proizvodnje, način skladištenja,
ambalažiranje, označavanje proizvoda.
Definiranjem naziva i vizualnog identiteta
Zaštitom robne marke i Pravilnika o proizvodnji
Izradom marketing plana, web stranice, promotivnog materijala, promocijom
Klastera i robne marke na sajmovima, te u medijima
RAZVOJ KLASTERA SLAVONSKA JABUKA
............................................................................................................
Hrvatska inicijativa za konkurentnost
Slavonska jabuka
Prerađivači: sok, sušena
jabuka, kolači,...
Javne institucije:
(OBŽ, Grad Osijek, HAH, RRA,
Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva,Ministarstvo gospodarstva,…)
Obrazovanje i stručne službe:
(Institut za poljoprivredu Osijek,
Poljopr.fakultet, Zavod za tlo,
Preh.-teh.fak,. Ekon.fak., HZPSS..)
Sajam poljoprivrede
Klaster
Veleprodaja,
stručnjaci
Marketinškimaloprodaja
Dobavljači inputa
Nacionalno Vijeće za
Konkurentnost
Proizvođači jabuka
ODRŽIVOST IDEJE, DALJNJI RAZVOJ I PRIJENOS
MODELA RAZVOJA
APPLE.NET 2:
Networking, Marketing and Quality Management towards the Economic Development
Osobna iskaznica projekta
APPLE.NET 2:
UMREŽAVANJEM, MARKETINGOM I STANDARDIZACIJOM KVALITETE
PREMA EKONOMSKOM RAZVOJU
IPA CBC CRO SR
NATJEČAJ: IPA Prekogranična suradnja, Hrvatska – Srbija
Nositelj projekta: Poljoprivredni institut Osijek (HR)
Poljoprivredni fakultet Novi Sad (SR)
Partneri:
Suradnici:
Udruga Klaster Slavonska jabuka, RRA Slavonije i Baranje(HR)
Razvojna agencija Alma Mons (SR)
Hrvatska poljoprivredna komora (HZPPS),
Osječko-baranjska županija (HR)
Vrijeme trajanja
projekta:
24 mjeseca
Vrijednost projekta: 213.531,87 € (HR), 222.402,71 € (SR)
Sufinanciranje IPA CBC: 181.502,09 € (HR), 189.020,06 € (SR)
Cilj projekta je povećanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora kroz jačanje
tehnologije u proizvodnji voća i povećanje kvalitete proizvoda, uz jačanje
prekogranične i regionalne suradnje između poslovnih, znanstvenih, istraživačkih i
stručnih subjekata.
JABUKA.NET 2:
UMREŽAVANJEM, MARKETINGOM I STANDARDIZACIJOM KVALITETE
PREMA EKONOMSKOM RAZVOJU
IPA CBC CRO SR
AKTIVNOSTI
WP1:
WP2:
WP3:
WP4:
WP5:
WP6:
Management i organizacija.
Prijenos znanja i jačanje kapaciteta: edukacija = povećanje produktivnosti
Stvaranje poljoprivrednog klastera i robne marke za vojvođansku
(fruškogorsku) jabuku.
Standardizacija proizvodnje i GLOBALGAP certifikacija = značajno povećanje
kvalitete i količina = povećanje konkurentnosti
Jačanje marketinškog kapaciteta proizvođača.
Prikaz rezultata.
Dokle smo stigli?
•povećana razina znanja u proizvodnji = povećan udio I.klase u proizvodnji = povećana
razina konkurentnosti članova
•Stvorena jaka veza sa znanstvenom i stručnom zajednicom - Poljoprivredni institut
Osijek / osigurana stručna pomoć kroz projekt
•Osnovane 4 zadruge unutar klastera = povećana razina organizacije proizvodnje i
plasmana
•Ojačana suradnja u lancu vrijednosti (dobavljači opreme članovi, prerađivači) =
povećana tehnološka razina; povećan udio prerađenih proizvoda
•Izgrađena web-platforma za GLOBAL GAP standardizaciju – software tvrtka u suradnji
s Poljoprivrednim institutom Osijek = novi proizvod na tržištu
•Pokrenuta komunikacija između članova
•Jačanje konkurentnosti smanjenjem troškova (65% rabata kod nekih dobavljača)
•Osjećaj „lokalnog” vlasništva
•“čišćenje članstva”, zainteresiranost otkupljivača i ključnih igrača za plasman jabuka
•Komunikacija s prekograničnim partnera, mogućnost otvaranja ruskog tržišta
•Zajednički plasman proizvoda kroz robnu marku: ne, dok ne završi proces
standardizacije
KLASTER SLAVONSKA JABUKA
.......................................................................................
KLASTER SLAVONSKA JABUKA – PROBLEM INFRASTRUKTURE
SKLADIŠTENJE
• ULO hladnjača: Ministarstvo poljoprivrede, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek
KLASTER SLAVONSKA JABUKA – IZAZOVI
• Standardizacija proizvodnje i povećanje udjela I.klase
•
•
•
•
Zajednički razvoj novih proizvoda: prerada
Zajednički nastup na tržištu: osnivanje zadruge
Zajednički razvoj infrastrukturnih kapaciteta – kapitalne investicije
EU – Producers’ organisation / Proizvođačka organizacija
ZAKLJUČNE MISLI
•Promjena načina razmišljanja – PROJEKTI! Ne zgrade ili oprema bez strategije
korištenje iste. Mogućnost korištenja fondova EU – za projekte! Pristup: dizanje
konkurentnosti na regionalnoj, ne individualnoj razini.
•„Pametna specijalizacija” – samo „buzz word” ili dubinski pristup?
•Razvoj i jačanje jedinstvenih snaga regije – ne treba svaka regija postati Silicijska dolina
(FVG projekt - vino)
•Uloga javnih institucija u kreiranju obrazovnih programa potrebnih za razvoj različitih
industrijskih sektora
•Porezne olakšice
•Sektorski usmjereno privlačenje stranih investicija – poticaji za projekte
No, prije svega - razumijevanje logike pristupa razvoju određenog područja kroz
klaster: realizacija strategija i planova gospodarskog razvoja putem klastera
Suradnja nacionalne, regionalne i lokalne razine i u strateškom promišljanju i u
testiranju izvodljivosti strategije, plana, projekta… KOMUNIKACIJA SA INDUSTRIJOM!
EVALUACIJA I MONITORING
Hvala na pažnji!
?
Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o.
za međunarodnu i regionalnu suradnju
Radićeva 4
31000 OSIJEK
HRVATSKA
Tel.00385(0)31 221 840
Fax00385(0)31 221 841
[email protected]
www.slavonija.hr