Transcript Klaster male brodogradnje

KLASTER MALE
BRODOGRADNJE
„OD USHITA DO
NEIZVJESNOSTI”
VI. Međunarodni kongres
ČLUSTERS 22-23.studeni 2012.
Boris Vukušić
Osnivanje klastera 2007.





Od 2002. godine
promovirao sam ideju
udruživanja malih
brodograditelja po principu
klastera
2.lipnja 2005.osnovano je
Udruženje male
brodogradnje HGK
2006.god. Uz tajnika
udruženja g.Maria Pollu
počinjem sa animiranjem
potencijalnih članova kroz
informativne sastanke
-započeta suradnja sa
USAID
Održana sjednica UMB-Hgk
sa stručnim predavanjima o
klasterima
Osnivanje klastera :




HIO promovira TopDown inicijativu
Klaster male
brodogradnje je osnovan
28.09.2007. u Rijeci a sa
sjedištem u Zagrebu
Osnivanju je pristupilo 20
najznačajnijih tvrtki male
brodogradnje te
MINGO,HGK i HIO
Klaster je osnovan kao
top-down klaster
FUNKCIONIRANJE :
-na prijedlog predsjednika UMB premijeru
RH uz prezentaciju razvoja male
brodogradnje i njenih mogućnosti (izrada
cca 1000 plovila godišnje,izvoz 30 mil.
USD, Vlada RH donosi odluku o
uvrštavanju KMB među 6 strateških
izvoznih klastera RH
- Klaster dobija inicijalna sredstva za rad 2
mil.kuna a kasnije još cca 1,5mil kuna
kroz poticaje
Aktivnosti
VIZIJA I CILJEVI KLASTERA
 Stvaranje
sinergije domaćih proizvođača
malih plovila i proizvođača opreme kako
bi Hrvatska mala brodogradnja postala
međunarodno prepoznatljiva i
konkurentna
 Rast broja članova Klastera radi gradnje
poslovne snage
 Porast proizvodnje –broj plovila, prihod
 Povećanje izvoza
Povećanje udjela
ugradnje domaće
komponente na brodu
 Zajednički marketing,
posebno inozemna
orijentacija
 Stvaranje robne marke
 Zajednička nabavka
sirovina i materijala
 Edukacija
 Zajedničko nastupanje
prema tržištima kapitala i
izvorima financiranja

Uloga klastera

Ostvarivanje
konkurentske
prednosti
 Istraživanje i razvoj
 Poticanje
inovativnosti
 Učenje i izobrazba
radi podizanja
opće razine znanja
 Usvajanje
menadžerskih znanja
 Usvajanje
novih
tehnologija
 Promoviranje
specijalizacije
 Rast kvalitete
proizvedenih
plovila
 Predstavljanje
Klastera na sajmu
BOOT Duseldorf
 istraživanje tržišta
Europskih zemalja
 Izrada
vizualnog identiteta Klastera
 Izrada registra proizvođačkih kapaciteta
Klastera
 Osmišljavanje robne marke
 Osmišljavanje zajedničkog projekta
 Standardizacija i ovlašćivanje prema
ISO, CE i HRB
POSTIGNUTO DO 2011.
 Registracija
kod nadležnog suda
 Izrađena web stranica
 Uspostavljen ured –sjedište u Zagrebu
na Brodarskom institutu
 Izrađen vizualni identitet
 Izdan katalog klastera
 Nastup na sajmovima Boot 2008 i 2009
 Ostvareni prvi prihodi u trgovini
 PROBLEMI SA
UPRAVLJANJEM
U
4 godine promjenjena 4 direktora
 Svaki od direktora je imao potpuno
drugačiju viziju rada
 Niti jedan direktor nije prošao edukaciju
za klaster menadžera
 Svaki od direktora po napuštanju
klastera ostvario uspješnu poslovnu
karijeru
 Nadzorni
odbor suodgovoran za
donošenje krivih odluka
 Komunikacija između nadzornog odbora
i direktora često nije bila na potrebnom
nivou suglasja
 Komunikacija sa osnivačima klastera
nije bila na nivou i to u oba smjera
 Nije uopće shvaćena ideja klastera
posebice činjenica da se radi o
strateškom izvoznom klasteru RH
 Svaki direktor je morao ispočetka
obilaziti osnivače što je trošak
 Plaće
direktora su previsoke za početak
poslovanja bez ostvarivanja dohotka
nego se oslanjajući na sredstva
dobivena iz proračuna
 95% rada uprave klastera se orjentirao
na unutarnju problematiku i domaće
tržište a ne na osnovni cilj izlaska na
međunarodna tržišta
 Niti jedan menadžer nije imao dovoljno
vremena da provede zadane ciljeve do
kraja
POSLOVNA
PROBLEMATIKA
Klaster menadžeri su na krivi način
predstavljali klaster. Klaster nije udruga
koja predstavlja pojedine članove već je
jedinstveno tijelo u kojem pojedinci kroz
klaster gube individualnost.
Katalog klastera je zapravo katalog
pojedinih proizvođaća
Benefiti toga pojedinci ne ostvaruju
preko klastera već samostalno bez
koristi za klaster
 Klaster
menadžeri nisu uspostavili
sustav kvalitete
 Nisu uspostavili zajedničku nabavu,
 Nisu ostvarili zajednički rad na jednom ili
više projekata
 Nisu sagledali međunarodna tržišta niti
trgovačku mrežu
 Lobiranje su usmjerili na domaće
državne institucije a međunarodne
neznatno i nekvalitetno
 Po
pitanju inovativnosti nije učinjeno
ništa
 Po pitanju stjecanja znanja nije učinjeno
ništa
 Po pitanju konkurentnosti učinjeno je
vrlo malo
 Nisu
usvojene nove tehnologije, nije
osmišljena robna marka,niti promovirana
specijalnost niti povečana kvaliteta
 Klaster
manageri nisu vodili računa o
financijskom poslovanju zbog neznanja i
ne pračenja financijskog knjigovodstva
pa je klaster morao platiti porez na
ušteđena sredstva dobivena kao poticaj
za poslovanje (što smatram
nerazumnim potezom Min.financija)
 Uprava klastera je otpustila tajnicu što je
dovelo do loše operacionalizacije i
komunikacije
 Nadzorni
odbor i direktor su dali velika
sredstva jednom članu NO uz loše
provjerenu garanciju (prenapuhana
procjena nekretnine dovoljno za
kaznenu odgovornost)
 Mnogi članovi nisu upoznati kada je
nabavljeno službeno vozilo niti kako i
kome je prodano
 Dio članova klastera po mom mišljenju
namjerno je opstruiralo rad klastera iz
vlastitog interesa tj. primitivizma
 Mnogi klaster nisu mogli ili htjeli prihvatit
kao zajednički put u prosperitet
 Nekoliko
članica klastera nije podmirilo
izlagačke troškove prema klasteru koji ih
je privremeno financirao što je dovelo do
blokade računa
 Prihod kastera je veći od rashoda ali ga
ne može naplatiti zbog nekorektnosti
članova klastera tako da je klaster u pat
poziciji
 Sam statut društva je bilo u startu
kvalitetnije sastaviti sa pravilima
ponašanja,primanja i izbacivanja
članova
ZAVRŠNA RIJEČ
 Moram
naglasiti da su podjednaku ulogu
u ovako lošem statusu klastera MB
prouzrokovale globalna i lokalna recesija
te posebice Posebni porez na plovila koji
su zaustavili narudžbe plovila
 KMB treba pod hitno proći fazu
nadležnog organa za reviziju poslovanja
 Izmjeniti statut i izbaciti neodgovorne
članove
 Uprava mora shvatiti da se ne radi o
državnom već privatnom poduzeću
 Državne
institucije kao suosnivači se
trebaju više uključiti kao kontrolni,
savjetodavni i potporni subjekti klastera
 Sudske sporove treba riješiti mirenjima,
nagodbama i cesijama te osigurati
sredstva za rad
 Najvažnije je provesti zacrtane planove i
strategiju rada klastera i osnovne ciljeve
a to su orjentacija prema izvozu
zajedničkim radom na inovativnim i
energetski naprednim projektima
Potrebno je okupiti manje tvrtki članica ali
kvalitetnijih, iskrenijih i spremnih na
zajedničku borbu za postizanje
zajedničkih uspjeha.kvalitet ne kvantitet
Potrebno je imati menadžment stimuliran
prema ostvarenim rezultatima i prihodima
klastera
NA PRVOM MJESTU MORAJU BITI
POŠTENJE, POVJERENJE,
OBITELJSKA KOMUNIKACIJA, CILJ I
VJERA U USPJEH TE STRPLJIVOST
CILJ OVOG IZLAGANJA JE UKAZATI NA
POGREŠKE KOJE ĆE NEKOGA
RAZLJUTITI A NEKOME POMOĆI, MENI
JE OVO DRUG BITNIJE, STOGA VAM
ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI I ŽELIM VAM
PUNO SREĆE I MEĐUSOBNE
SURADNJE.
Boris Vukušić