Transcript Nenad_Zakosek_Parlament i zastupnici

Prof. dr. Nenad Zakošek
Fakultet političkih
znanosti
Sveučilišta u Zagrebu
Parlament
i zastupnici
Predavanje 22. listopada 2010.
Politička akademija
Novo društvo
Povijesno podrijetlo parlamenta
• Parlamenti se razvijaju iz kraljevskih savjetodavnih vijeća, koja se u
kasnom srednjem vijeku strukturiraju kao staleška vijeća, podijeljena
na visoko (svjetovno i duhovno) plemstvo i niže plemstvo i građanstvo
• Zastupnici u staleškim vijećima sudjeluju ili na temelju nasljednog
prava, ili kao izaslanici svojih ruralnih okruga i gradova s imperativnim
mandatom
• Najvažnija ingerencija staleških predstavništava u odnosu na kralja je
odobravanje poreza
• Povijesni uzori:
– Rimski Senat: nastao u doba monarhije kao kraljevo vijeće obiteljskih poglavara,
za vrijeme Republike postaje uz narodnu skupštinu (comitia curiata) najviše
zakonodavno tijelo, koje bira političke dužnosnike; senatore na njihovu dužnost
imenuje censor
– aristokratska vijeća gradskih republika, poput Velikog i Malog vijeća te Vijeća
umoljenih Dubrovačke Republike
– Englesko kraljevsko vijeće (Curia regis, 1066-1215): kraljevo savjetodavno tijelo
sastavljeno od visokog plemstva, u koje kralj kasnije imenuje i predstavnike nižeg
plemstva → Parliament of England, sastavljen od nasljednoga visokog plemstva
(House of Lords) te izabranih predstavnika nižeg plemstva i građana (House of
Commons)
Valovi parlamentariziranja političkih
poredaka u Europi
Povijesno razdoblje / predmet sukoba
Primjeri
1. Parlamentariziranje staleških sustava
Glavni problem: ograničenje kraljevih
ovlasti, kraljev veto
Engleska nakon 1688.
2. Revolucionarni režimi
Glavni problem: Kompatibilnost
ministarskog položaja i mandata, kraljev
veto
Francuska 1789.-1792.
Španjolska nakon 1808.
3. Režimi restauracijske epohe
Glavni problem: Dvostruka odgovornost
vlade kruni i parlamentu
Francuska nakon 1814. i 1830.
Belgija nakon 1831.
4. Revolucionarni režimi 1848.
Glavni problem: Ovlasti predsjednika,
predsjednički veto, dvodomni sustav
Francuska (2. Republika)
Njemačka (Revolucionarni Ustav iz
Frankfurta)
Povijesno razdoblje / predmet sukoba
Primjeri
5. Parlamentariziranje starih
konstitucionalniih režima
Glavni problem: Nametanje parlamentarnih
instrumenata protiv egzekutive (odbijanje
proračuna, smjena ministara i vlade,
formiranje vlade u skladu s izbornim
rezultatima)
Pijemont/ Italija nakon 1860.
Nizozemska 1868.
Norveška 1884.
Danska 1901.
Švedska, Finska 1917.
Njemačka 1918.
6. Parlamentariziranje demokratskim
ustavotvorstvom nakon 1. Svjetskog rata
Glavni problem: Kompetencije predsjednika
u polupredsjedničkim sustavima, stabilnost
vlade
Weimarska republika u Njemačkoj
Austrija
Finska
Čehoslovačka
Španjolska republika 1931.-1939.
7. Parlamentariziranje demokratskim
ustavotvorstvom nakon 2. Svjetskog rata
Glavni problem: „racionaliziranje
parlamentarizma“
Francuska 1946./47., 1958.
Italija 1946./47.
SR Njemačka 1948./49.
8. Parlamentariziranje rušenjem diktatura
sedamdesetih godina 20. stoljeća
Glavni problem: „Racionaliziranje
parlamentarizma“
Portugal 1974.
Grčka 1974./75.
Španjolska 1976.
9. Parlamentariziranje rušenjem
komunističkih diktatura nakon 1989.
Glavni problem: Parlamentarizam ili
polupredsjednički sustav
Istočna Europa 1989./90.
Odnos egzekutive i legislative u
političkim porecima: povijesni razvoj
Staleški
sustav
Apsolutna
monarhija
Parlamentarni
sustav
Legitimacija
monarha
izborna monarhija ili
suglasnost staleža u
nasljednoj monarhiji
ideologiziranje
Divine Rights of the
Kings
načelo Dei gratia
parlament priznaje
monarha i regulira
nasljeđivanje
Položaj
predstavnika
teorijski primat staleža,
pravo na otpor
izvedeni položaj
predstavnika
parlament = sjedište
narodne suverenosti
Ustavno
pozitivno, običajno i
uređenje režima prirodno pravo
ograničuju kralja
monarh legibus
solutus
narod i parlament kao
pouvoir constituant
Položaj
ministara
pojedinačni savjetnici
monarha
povremeni
ministarski položaji
kabinet solidarno
odgovara parlamentu
Predsjedanje
vladom
-
-
premijer/ predsjednik
vlade
Zakonodavna
inicijativa
monarh, peticije staleža
monarh, peticije
staleža
parlament i vlada
Staleški
sustav
Apsolutna
monarhija
Parlamentarni sustav
Veto na zakone
koje donosi
legislativa
-
-
nema veta osim u slučaju
dvojbi oko ustavnosti
zakona
Sazivanje
predstavnika
monarh,
samokonstituiranje u
kriznim situacijama
monarh
samokonstituiranje
parlamenta
Pravo na
usvajanje
proračuna
staleži usvajaju
proračun
ograničeno pravo na
usvajanje proračuna
u kriznim vremenima
parlament usvaja proračun,
vlada priprema prijedlog
Imenovanje
ministara
-
monarh
monarh de jure (osim u
Švedskoj: predsjednik
Riksdaga), de facto vođa
parl. većine
Kompatibilnost
ministarske
službe i parl.
mandata
ne
ne
u načelu da, ali niz iznimaka
(npr. Francuska, Švicarska,
Švedska, Slovačka,
Slovenija, Hrvatska)
Glasovanje o
nepovjerenju
-
-
da
Raspuštanje
parlamenta od
strane monarha
de jure ne, de facto
da
da
de jure da, na prijedlog
premijera (osim u
Norveškoj)
Načela organizacije i rada
parlamenta
Institucionalna načela koja su se ustalila tijekom povijesnog
razvoja
političkog predstavništva iz staleške u opću građansku
instituciju:
• jednakost svih zastupnika (nema unutarnje hijerarhije)
• institucija slobodnog mandata
• institucionalna zaštita zastupnika od izvršne vlasti:
zastupnički imunitet (sudski progon samo uz odobrenje
parlamenta), nekažnjivost za iskaze u obavljanju zastupničke
funkcije
• autonomno odlučivanje o unutarnjem ustrojstvu, pravilima
rada i zasjedanju parlamenta (parlamentarni poslovnik)
• proceduralna pravila zaštite političke manjine (opozicije) u
parlamentu – majoritarni ili konsenzualni sustav: udio
opozicije u predsjedništvu parlamenta, opozicijski veto na
poslovnik, odredbe o kvalificiranoj većini, velik broj plenarnih
zasjedanja, udio opozicije u odborima, pravo na uvid u
vladine akte, pravo pozivanja svjedoka
Glavne značajke parlamentarizma
• skupština postaje parlament (= predstavničko tijelo koje
formira vladu)
• dva dijela izvršne vlasti: vlada i državni poglavar
• državni poglavar (predsjednik) imenuje mandatara za
predsjednika vlade
• predsjednik vlade predlaže ministre
• vlada (kabinet) je kolektivno tijelo
• ministri mogu biti zastupnici u parlamentu
• vlada je politički odgovorna parlamentu
• predsjednik vlade može državnom poglavaru predložiti
raspuštanje parlamenta
• vlada je samo posredno odgovorna biračkom tijelu
• parlament je žarište vlasti u političkom sustavu
Funkcije parlamenta
Glavne funkcije parlamenata:
• predstavljanje društva
• zakonodavstvo
• usvajanje proračuna
• formiranje vlade
• nadzor nad radom vlade
• deliberacija
• regrutacija političke elite
Ustavne ovlasti Hrvatskog sabora (čl. 80)
Hrvatski sabor:
– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
– donosi zakone,
– donosi državni proračun,
– odlučuje o ratu i miru,
– donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora,
– donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike
Hrvatske,
– odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
– raspisuje referendum,
– obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i
zakonom,
– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti
odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
– daje amnestiju za kaznena djela,
– obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.
Raspuštanje Sabora
Hrvatski sabor se može raspustiti ovim postupcima:
• odlukom većine svih zastupnika (tj. apsolutnom
većinom), samoraspuštanje (prema čl. 77. Ustava RH)
• odlukom Predsjednika Republike, na prijedlog Vlade i uz
supotpis predsjednika Vlade i nakon savjetovanja s
predsjednicima zastupničkih klubova parlamentarnih
stranaka u slučaju da Sabor izglasa nepovjerenje Vladi ili
da u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese
državni proračun (prema čl. 103. Ustava RH)
Elementi parlamentarne
strukture
• Parlamentarni domovi (prvi i drugi dom,
donji i gornji dom)
• Parlamentarni odbori
• Parlamentarne stranke (klubovi
zastupnika, parlamentarne frakcije)
Bikameralizam:
uloga gornjih domova
Razlozi postojanja gornjih domova u nekim političkim sustavima:
• federalizam: potreba za jednakim zastupanjem svih federalnih
jedinica neovisno o broju birača
• odmak od intenzivnih političkih sukoba i svakidašnjeg političkog
pogona (gornji domovi imaju duži mandat)
• tradicija: ostatak staleškog predstavništva (Velika Britanija)
Rasprostranjenost bikameralizma u demokratskim sustavima: oko
½ svih skupština; donji domovi u pravilu imaju primat (asimetrični
bikameralizam)
Načini izbora članova gornjih domova:
• neposredni izbori u teritorijalnim jedinicama
• posredni izbori (zastupnička tijela federalnih jedinica)
• funkcionalno predstavništvo (posredan izbor u društvenim
organizacijama)
• nasljeđivanje
• imenovanje (vlada, predsjednik države)
Simetrija ili asimetrija gornjih domova
Simetrija
Lagana
asimetrija
Jaka asimetrija
Belgija
Italija
Švicarska
SAD
Australija
Njemačka
Japan
Francuska
Irska
Kanada
Nizozemska
Austrija
Velika Britanija
[Izvor: Klaus von Beyme, Die parlamentarische Demokratie, 3. izd., Westdeutscher Verlag,
Opladen, 1999., str. 198]
Dvodomni sustavi u zapadnim demokracijama
Zemlja
Donji dom
broj članova, trajanje
mandata
Nationalrat
183, 4 g.
Gornji dom
broj članova, način izbora članova, trajanje mandata
Belgija
Chambre des Représentants
150, 4 g.
Francuska
Assemblée nationale
577, 5 g.
Dail Eireann
166, 5 g.
Sénat
71, neposredni izbori (40), posredni izbori (21) i kooptacija (10), 4
g.
Sénat
321, posredni izbori (departmani), 9 g. (1/3 se mijenja svake 3 g.)
Seanad Eireann
60, korporativni izbori (49) i imenovanje od strane premijera (11), 5
g.
Senato
315, neposredni izbori (25 g.), 5 g.
Austrija
Irska
Bundesrat
64, posredni izbori (pokrajinski parlamenti), 5 ili 6 g.
Italija
Camera dei deputati
630, 5 g.
Nizozemska
Tweede Kamer
150, 4 g.
Bundestag
598 + prekomjerni mandati,
4 g.
Congreso de los Diputados
350, 4 g.
Eerste Kamer
75, posredni izbori (pokrajinska vijeća), 6 g.
Bundesrat
69 Imenovanje (pokrajinske vlade), varijabilno
Švicarska
Nationalrat
200, 4 g.
Velika Britanija
House of Commons
659, 5 g.
SAD
House of Representatives
435, 2 g.
Ständerat
46, neposredni izbori u kantonima (2 zastupnika) i polukantonima
(1 zastupnik), 4 g.
House of Lords
723, nasljeđivanje (606), po položaju (27) i imenovanje (90),
doživotno ili do odlaska s dužnosti
Senate
neposredni izbori u saveznim državama (po 2 sena tora), 6 g.
Njemačka
Španjolska
Senado
256, neposredni izbori (208) i imenovanje (48 iz pokrajinskih
skupština), 4 g.
Sastav i funkcije domova
Američkog Kongresa
Način izbora
Dobna granica
Trajanje
mandata
Broj članova
Glavne ovlasti
Politički fokus
House of Representatives
Senate
u jednomandatnim okruzima
u saveznoj državi (do 1913.
delegirani od strane skupštine
savezne države)
25 godina
30 godina
2 godine
6 godina (1/3 svake 2 godine)
435
100
zakonodavstvo
usvajanje proračuna
pokretanje impeachmenta
zakonodavstvo
potvrda predsjedničkih
imenovanja
ratifikacija međunarod. ugovora
provedba impeachmenta
lokalni/funkcionalni
nacionalni
Dvodomni parlamenti u Istočnoj Europi
Država
Prvi dom
(broj
zastupnika)
Trajanje
mandata
(godina)
Drugi dom
(broj zastupnika)
Trajanje i vrsta
mandata
(godina)
Istodobnost
mandata
Poljska
Sejm
(460)
4
Senat
(100)
4 (izbor)
DA
Češka
Zastupnički dom
(200)
4
Senat
(81)
6 (izbor 1/3 svake 2
NE
Državna
skupština
(90)
4
Državni savjet
(40)
5 (izbor u korporativnim
Hrvatska
(1993.2001.)
Zastupnički dom
(127-152)
4
Županijski dom
(68)
4 (63 izabrana
Rumunjska
Zastupnički dom
(345)
4
Senat
(140)
4 (izbor)
DA
Rusija
Državna duma
(450)
4
Savjet federacije
(178)
Varijabilno (po 1
NE
Zastupnički dom
(110)
4
Savjet Republike
(64)
4 (regionalni
Slovenija
Bjelorusija
godine)
NE
jedinicama)
NE
regionalna predstavnika
+ 5 imenovano od
predsjednika)
predstavnik regionalne
egzekutive i legislative)
predstavnici + 8
imenovano od
predsjednika)
NE
Ovlasti Županijskog doma (1993-2001)
• predlaže zakone i raspisivanje referendum
• raspravlja i daje mišljenje o pitanjima (zakonima) iz djelokruga
Zastupničkog doma
• daje prethodno mišljenje o prijedlogu promjene Ustava i organskih
zakona
• raspolaže suspenzivnim vetom: u roku od 15 dana po izglasavanju
zakona u Zastupničkom domu može ga vratiti na ponovno
odlučivanje (odluka se donosi većinom glasova svih zastupnika)
• nadzire rad Vlade: zastupnička pitanja, može osnivati istražna
povjerenstva
• predlaže članove i predsjednika Državnog sudbenog vijeća
• Odlučuje o zahtjevu za zaštitu sudaca protiv odluke DSV-a o
razrješenju s dužnosti
• predlaže članove Ustavnog suda
Plenarni rad parlamenta i
parlamentarni odbori
Izvorna ideja parlamentarizma: primat plenarnog rada i
parlamentarne debate (talking parliament); primjer: britanski
parlament (tek 1979. uspostavlja stalne parlamentarne odbore)
Razvojna tendencija parlamentarnog rada: opadanje značenja
plenarne debate, strože reguliranje rasprave , hijerarhija
govornika, raste specijalizacija zastupnika i sve veče značenje
rada u odborima; primjer: Kongres SAD (working parliament)
Funkcije parlamentarnih odbora:
• aktiviranje “običnih” zastupnika (back benchers)
• utvrđivanje tehničkih i proceduralnih detalja u zakonodavnom
procesu
• savladavanje kompleksne materije, organizacija ekspertize
• institucionalizacija utjecaja organiziranih društvenih interesa
(SAD)
Parlamentarni odbori u zapadnoeuropskim demokracijama
Zemlja
Broj odbora/
pododbora
Izbor članova
odbora
Zakonodavna
inicijativa
Pravo uvida u
akte
Austrija
10
klubovi
zastupnika
da
da
Belgija
15/14
parlament
ne
da
Danska
23
parlament
razmjerno
ne
ne
Finska
14
parlament
da (samo neki)
da
Francuska
6/6
parlament
razmjerno
ne
da
Italija
14/12
-
ne
ne
Nizozemska
30/19
predsjednik parlamenta
razmjerno
ne
ne
Norveška
13
klubovi zastupnika,
parlament
ne
ne
Njemačka
22
klubovi zastupnika
razmjerno
ne
ne
Portugal
19
klubovi zastupnika,
predsjednik parlamenta
ne
ne
Španjolska
13
predsjedništvo
parlamenta
ne
da
Švedska
16
parlament
da
da
selekcijski odbor
ne
ne
Velika Britanija
14/17
Odbori u parlamentima Istočne Europe
Država
Broj parlamentarnih odbora
Estonija
10
Latvija
16
Litva
13
Poljska
28
Češka
13
Slovačka
-
Mađarska
19
Slovenija
27
Hrvatska
29 + 1 (MIP)
Rusija
Bjelorusija
23
-
Ukrajina
22
Rumunjska
16
Bugarska
20
Albanija
13
Makedonija
19
Plenarna zasjedanja zapadnoeuropskih
parlamenata
Zemlja
Broj dana plenarnih
zasjedanja u godini
Austrija
39
Belgija
79
Danska
111
Finska
131
Francuska
149
Grčka
224
Irska
84
Italija
137
Luksemburg
77
Nizozemska
82
Njemačka
62
Portugal
108
Španjolska
88
Švedska
123
Velika Britanija
167
Hrvatska (4. saziv)
85
Hrvatska (5. saziv)
77
[
Ostala radna tijela Hrvatskog sabora
• Nacionalni odbor kao radno tijelo za praćenje programa
o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji:
15 zastupnika + 4 vanjska člana
• Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa:
4 zastupnika + 3 vanjska člana
• Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih
agencija:
6 članova iz reda uglednih javnih djelatnika
• Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije
suzbijanja korupcije:
5 zastupnika + 6 vanjskih članova
Izaslanstva Sabora u međunarodnim
parlamentarnim institucijama
• Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe:
10 zastupnika
• Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za
europsku sigurnost i suradnju
6 zastupnika
• Izvršni odbor Nacionalne grupe pri Interparlamenarnoj uniji
7 zastupnika
• Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a
3 zastupnika
• Izaslanstvo u Skupštini Zapadnoeuropske unije
10 zastupnika
• Ukupno: 36 mjesta u izaslanstvima
Sjednice nekih odbora u 4. sazivu Hrvatskog sabora
134
140
120
100
87
88
89
83
80
68
60
50
34
40
29
25
20
0
Ustav,
Zakonodavstvo
poslovnik i
politički sustav
Unutarnja
politika i
nacionalna
sigurnost
Financije i
državni
proračun
Gospodarstvo, Obrazovanje, Ljudska prava
razvoj i obnova
znanost i
i prava
kultura
nacionalnih
manjina
Broj sjednica
Europske
inegracije
Useljeništvo Ravnopravnost
spolova
Klubovi zastupnika u Saboru
Rad zastupničkih klubova definiran je odredbama
Poslovnika Hrvatskoga sabora prema kojima klub
zastupnika u Saboru mogu osnovati:
• politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika,
• dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno
najmanje tri zastupnika,
• najmanje tri nezavisna zastupnika,
• zastupnici iz reda nacionalnih manjina.
Zastupnik može biti član samo jednog kluba, a
zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i
član kluba stranke kojoj pripada, uz njezin
pristanak.
Shematski prikaz zakonodavnog
postupka
PRVO ČITANJE
Rasprava
Glasovanje
→ Odborima
ODBORI
Iscrpan pregled
Glasovanje
→ U plenum
DRUGO ČITANJE
Rasprava
Glasovanje
TREĆE ČITANJE
Rasprava
Glasovanje
→ Drugom domu
PRVI DOM
Prihvaća ili odbacuje
izmjene
KONAČNA VERZIJA
ZAKONA
Potpisom šefa države
postaje zakon
DRUGI DOM
Ponavlja prethodni proces
Prvom domu ili zajedničkom odboru
oba doma (s izmjenama)
ZAJEDNIČKI ODBOR
Usklađuje dvije verzije
Glasovanje
Zakonodavna inicijativa u
nekim zapadnim parlamentima
Država
Prijedlozi Vlade Usvojeni
N
N
%
Prijedlozi
zastupnika
Usvojeni
N
%
N
Austrija
74
71
96
40
20
50
Danska
171
151
88
89
5
6
Finska
259
253
98
238
3
1
Francuska
93
77
83
125
7
0,6
Grčka
128
98
77
19
0
0
Italija
418
214
51
1005
93
9
Njemačka
80
79
99
28
16
57
Španjolska
80
65
81
55
26
47
V. Britanija
57
53
93
100
10
10
Zakonodavna aktivnost Sabora u
4. sazivu
Uloga redovne i hitne procedure
prilikom usvajanja zakona
[Izvor: http://www.sabor.hr ]
Formiranje vlade u
parlamentarnom sustavu
• Koja će stranka ili stranke formirati vladu?
• Tko će biti premijer?
• Kakva će biti opća orijentacija vladinih
politika?
• Koje stranke ili unutarstranačke frakcije
će dobiti koje ministarske resore?
• Koje će osobe dobiti koje resore?
Postupak formiranja vlade u zapadnoeuropskim
demokracijama
Država
Trajanje
(dana)
Formalni
nominator
Konzultacije o mandataru
Utjecaj nominatora
na imenovanje
mandatara
Austrija
39
predsjednik
prethodni premijer
DA
Belgija
78
monarh
prethodni premijer, stranački vođe,
interesne grupe, predsjednik
parlamenta
DA
Danska
15
monarh
prethodni premijer, stranački vođe
NE
Finska
55
predsjednik
vođe parlamentarnih stranaka
DA
Francuska
22
predsjednik
-
DA
Grčka
8
predsjednik
-
NE
Irska
23
predsjednik
-
NE
Italija
52
predsjednik
stranački vođe, vođe parlamentarnih
stranaka, interesne grupe
DA
Nizozemska
76
monarh
stranački vođe
DA
Norveška
30
monarh
prethodni premijer
NE
Njemačka
39
predsjednik
-
NE
Portugal
51
predsjednik
stranački vođe
DA
Španjolska
33
monarh
stranački vođe
DA
Švedska
24
predsjednik
parlamenta
vođe parlamentarnih stranaka
NE
Velika
Britanija
4
monarh
-
NE
Potvrda formiranja vlade u strankama i parlamentu
Država
Potvrda koalicijskog dogovora
Glasanje o investituri
Austrija
stranačka vodstva
NE
Belgija
stranačka vodstva,
stranačke konvencije
relativna većina za
Danska
parlamentarne stranke
NE
Finska
stranačka vodstva
parlamentarne stranke
NE
Francuska
NE
NE
Grčka
-
apsolutna većina protiv
(relativna većina za)
Irska
stranačka vodstva
relativna većina za
Italija
NE
relativna većina za
Nizozemska
parlamentarne stranke
relativna većina za
Norveška
stranačka vodstva
NE
Njemačka
stranačka vodstva
parlamentarne stranke
apsolutna većina protiv
(relativna većina za)
Portugal
stranačka vodstva
apsolutna većina za
Španjolska
-
apsolutna većina protiv
(relativna većina za)
Švedska
stranačka vodstva
parlamentarne stranke
apsolutna većina za
Velika Britanija
-
NE
Tipovi vlada u sustavima s čestim koalicijskim
vladama u Zapadnoj Europi u 2. polovici 20. st.
Država
Većinska
jednostranačka
vlada
Prevelika
koalicijska
vlada
Minimalna
pobjednička
koalicijska
vlada
Manjinska
vlada
Ukupno
Austrija
4
2
6
1
13
Belgija
1
4
15
2
22
Danska
-
-
2
18
20
Finska
-
17
5
10
32
Island
-
2
10
2
14
Irska
4
-
3
5
12
Italija
-
18
3
14
35
Nizozemska
-
8
6
3
17
Norveška
4
-
3
8
15
Njemačka
-
2
10
-
12
Švedska
1
-
5
10
16
Ukupno
14
54
77
73
218
Trajanje vlada u zapadnim demokracijama
(2. polovica 20. stoljeća)
Država
Prosječno trajanje vlada
(u mjesecima)
Broj vlada
Australija
27
22,4
Austrija
19
32,6
Belgija
32
17,7
Danska
30
20,0
Finska
42
13,5
Francuska
47
12,3
Grčka
41
11,6
Irska
21
30,2
Italija
48
12,1
Japan
38
15,9
Kanada
20
29,9
Nizozemska
20
30,1
Norveška
24
25,0
Njemačka
18
31,8
Portugal
15
14,2
Španjolska
7
31,5
Švedska
24
25,7
Velika Britanija
19
31,5
Hrvatske Vlade
Predsjednik Vlade
Mandatno
razdoblje
Razlozi okončanja Tip vlade
mandata
Stjepan Mesić
30.5.1990.24.8.1990.
24.8.1990.17.7.1991.
17.7.1991.12.8.1992.
Odluka
Predsjednika
Odluka
Predsjednika
Izbori
12.8.1992.3.4.1993.
3.4.1993.7.11.1995.
7.11.1995.27.1.2000.
27.1.2000.30.7.2002.
30.7.2002.23.12.2003.
23.12.2003.12. 1. 2008.
12. 1. 2008.6. 7. 2009.
6. 7. 2009.-
Odluka
Predsjednika
Izbori
Josip Manolić
Franjo Gregurić
Hrvoje Šarinić
Nikica Valentić
Zlatko Mateša
Ivica Račan I
Ivica Račan II
Ivo Sanader I
Ivo Sanader II
Jadranka Kosor
Prosječno trajanje
vlada
Ostavka
Jednostranačka
vlada
Jednostranačka
vlada
Koalicija svih
parlamentarnih
stranaka
Jednostranačka
vlada
Jednostranačka
vlada
Jednostranačka
vlada
Koalicijska vlada
Izbori
Koalicijska vlada
Izbori
Izbori
Trajanje
(mjeseci)
2,8
10,8
13
7,7
31,3
50,7
30
16,8
Manjinska koalicijska
vlada
Ostavka premijera Koalicijska vlada
48,5
-
15,5
Koalicijska vlada
18
22,3
Nadzorna funkcija Hrvatskog
sabora
Hrvatski sabor raspolaže sljedećim instrumentima nadzora
nad radom izvršne vlasti i uprave (prema Poslovniku):
• usmena zastupnička pitanja: ograničena na dvije minute
za vrijeme “Aktualnog prijepodneva” na početku svake
sjednice Sabora, upućuju se članovima Vlade i drugim
predstavnicima izvršne vlasti
• pismena zastupnička pitanja: predsjednik Sabora
prosljeđuje ih Vladi, koja na njih mora odgovoriti u pisanom
obliku u roku od 30 dana
• interpelacija: najmanje 10% zastupnika upućuje ju Vladi u
pisanom obliku, Vlada mora odgovoriti u pisanom obliku u
roku od 8 dana, mora se uvrstiti u sljedeću sjednicu
Sabora, obvezatno se provodi rasprava, može se
zahtijevati glasovanje o povjerenju
• istražno povjerenstvo: predsjedava predstavnik opozicije,
pravo uvida u dokumente Vlade, obveza građana i državnih
dužnosnika da svjedoče pred povjerenstvom (uređena su
posebnim Zakonom o istražnim povjerenstvima
Istražna povjerenstva Sabora
1.
2.
Istražno povjerenstvo radi utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za robne
zalihe i drugih državnih tijela u svezi s izvozom pšenice i kukuruza i opravdanosti
uvoza pšeničnog brašna, 25. 10. 1996.
Istražno povjerenstvo za ispitivanje okolnosti nastanka plana Lisica, utvrđivanje
njegovih autora i motiva, 22. 12. 1998.
3.
Istražno povjerenstvo radi utvrđivanja okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela SR
Hrvatske za oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske dana 30. svibnja
1990., 2. 4. 1999.
4.
Istražno povjerenstvo za ispitivanje činjenica u svezi s prodajom poduzeća Večernji list,
d.d., Zagreb, 29. 3. 2000.
5.
Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi s izdanim državnim jamstvima
kreditorima privatnog društva Brodogradilište Viktor Lenac d.d., sada u stečaju, 1. 10.
2004.
6.
Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi zaključenih ugovora između
državnih tijela i tvrtki u vlasništvu ili djelomičnom vlasništvu dužnosnika, 4. 2. 2005.
7.
Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi nabave 39 vojnih kamiona od
strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske u prosincu 2004. godine, 20. 2. 2009.
8.
Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom Ine, 23. 4. 2010.
Zaštita zastupničkog mandata:
povlastica i imunitet
Dvije dimenzije zastupničkog imuniteta:
• zastupnička povlastica (parliamentary
privilege): zaštita od pravnih radnji/kaznenog
progona zbog izjava koje iznose tijekom
obnašanja zastupničke dužnosti; prije svega
zaštita slobode govora od tužbi i progona za
klevetu i uvredu
• zastupnički imunitet (parliamentary immunity):
zaštita od građanske i kaznene odgovornosti –
uključujući i zaštitu od uhićenja – za djela
počinjena izvan obnašanja zastupničke dužnosti
– uhićenje i odgovornost mogući su samo uz
odobrenje parlamenta
Uređenje zastupničkog imuniteta u
hrvatskom Ustavu (čl. 75 Ustava)
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren
ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom
saboru.
Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti
kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.
Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora
samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana
kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se
slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši
slobode ili da
se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na
imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time što
njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor
Kombatibilnost zastupničkog
mandata i ministarske funkcije
Kombinacija
ministar/ zastupnik
Obvezatna
Dopuštena
Nije dopuštena
Regrutacija
ministara iz redova
zastupnika:
visoka
Velika Britanija
Irska
Belgija
Danska
Njemačka
Italija
Grčka
Španjolska
Luksemburg
Švicarska
Regrutacija
ministara iz redova
zastupnika:
umjerena
Finska
Austrija
Francuska
Norveška
Nizozemska
Švedska
Portugal
Inkompatibilnost zastupničke dužnosti prema čl. 9 Zakona o
izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 69/2003.)
•
sudac Ustavnog suda Republike
• predstojnik Ureda Predsjednika
Hrvatske
Republike
• sudac
• predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu
sigurnost
• državni odvjetnik zamjenik državnog
odvjetnika
• veleposlanik
• pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog
• generalni konzul
pravobranitelja
• župan ili podžupan
• predsjednik ili potpredsjednik Vlade
• gradonačelnik ili zamjenik
Republike Hrvatske, ministar ili drugi
gradonačelnika Grada Zagreba
član Vlade Republike Hrvatske,
• djelatna vojna osoba, službenik i
zamjenik ministra, pomoćnik ministra
namještenik u Oružanim snagama
• ravnatelj državne upravne organizacije, • član uprave trgovačkog društva,
zamjenik i pomoćnik ravnatelja državne
ustanove i izvanproračunskog fonda u
upravne organizacije
pretežitom državnom vlasništvu
• tajnik Vlade Republike Hrvatske, tajnik
• čelnik pravne osobe koja je Saboru
ministarstva, predstojnik ureda i
obvezna po zakonu podnositi izvješće
ravnatelj agencije Vlade Republike
Hrvatske
Inkompatibilnost prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih
dužnosti (NN 163/2003.), čl. 11, Izmjene i dopune Zakona (NN 94/2004.):
• više od 0,5% dionica trgovačkog društva: upravljačka prava prelaze na povjerenika
koji nije u srodstvu/braku sa zastupnikom
• član uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva (iznimka: trgovačka društva u
državnom vlasništvu, a od posebnog državnog interesa, ali bez prava na naknadu)
Zastupnička uloga
Dva temeljna oprečna shvaćanja zastupničke uloge:
• povjerenik, trustee = birači povjeravaju zadaću zastupanja općih
interesa zastupniku, koji slobodno odlučuje
• izaslanik, delegate = birači izabiru zastupnika da zastupa njihove
interese, u odlučivanju je vezan interesima svoga izbornog tijela
Danas prevladava teorija slobodnog mandata, iako su realno
zastupnici u većini parlamenata ograničeni smjernicama svoje
stranke
→
• predstavnik stranačke politike, politico (H.Eulau/J.C. Wahlke,
The Politics of Representation, Sage, 1978.) = birači izabiru stranke
čiji su programi u najvećoj mjeri sukladni njihovim interesima, a
zastupnici provode taj program, u odlučivanju zastupnik je vezan
naputcima stranačkog vodstva u parlamentu
Tipične uloge običnih članova Donjeg
doma britanskog parlamenta
• odvjetnici politika:
žele utjecati na nacionalnu politiku
• aspiranti na ministarske položaje:
parlament kao odskočna daska za
ministarsku karijeru
• predstavnici izbornih okruga: vide se u
ulozi izaslanika svoje izborne jedinice
• parlamentarci: rade na ugledu institucije
Profesionalna struktura članova
donjih domova 1990.-1992.
40
35
35
30
26
26
25
25
%
22
20
20
19
18
16
15
15
13
11
11
11
10
10
11
11
10
10
10
8
7
6
6
5
3
1
1
0
Australija
Kanada
Pravnici
Službenici u upravi
Francuska
Političari
Poslovna zanimanja
SAD
Nastavnici
Velika Britanija
Radnici
Udio žena u parlamentima u svijetu
Izvor:Participation of Women in Political Life
http://www.ipu.org/PDF/publications/womenplus5_en.pdf
donji dom
gornji dom
50,0%
0%
40,
45,0%
40,0%
35,0%
5%
26,
30,0%
25,0%
8% 19,5%
18,
7%
15,
6%
13,
20,0%
15,0%
%
8,2
10,0%
0%
19,
0% 16,1%
16,
5%
16,
0%
12,
%
6,2
5,0%
0,0%
američke
države
arapske
države
azijske
države
europske
države
nordijske
države
pacifičke
države
afričke
subsaharske
države