Transcript Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od secerne bolesti 57

Seminarski rad
TEMA:
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLSENIKA
OBOLJELIH OD ŠEĆERNE BOLESTI
( DIABETES MELITUS )
Uvod
2
 Šećerna bolest je kroničan poremećaj metabolizma
(ugljikohidrata, masti, bjelančevina, minerla i
tekućina) zbog apsolutnog ili relativnog manjka
inzulina koji izlučuje gušterača.
 Šećerna bolest (diabetes) je stanje pri kojem
organizam ne može da koristi unesenu hranu na
pravi način.
 Diabeinein (grčki) znači protjecati, jer osnovni znak
bolesti da bolesti da organizam ne sadržava tekućinu,
bolesnik mnogo pije imnogo izlučuje tekučine
mokraćom.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Uvod
3
 Melitus znači sladak kao med, što se odnosi na
mokraću kojom se izlučuje šećer iz organizma.
Veliki dio unesene hrane se razgrađuje u šećer
poznat pod nazivom glukoza , koji organizam koristi
za dobijanje energije.
 Čimbenici rizika koji uzrokuju diabetes jesu genetska
predispozicija,
bolesti
gušterače,
pretitost,
alkoholizam, citroza jetre, virusne bolesti, trudnoća,
fizičke i društvene traume, ljekovi (diuretici,
kortikosteroidi, kontracepcijeske pilule).
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Uvod
4
 Novija istraživanja pokazuju da imunološki sistem
antitjelima
može
uništiti
Langerhansovih otočića koji
pridukciju inzulina.
vlastite
stanice
su zaduženi za
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Početni simptomi šećerne bolesti
5
 Šećer (glukoza) se u mokraću (urinu) javlja kada nivo
glukoze u krvi dostigne 10mmol/l
 Pojačano
mokrenje (polurija) nastaje pošto
organizam pokušava da eliminiše suvišni šećer. Uz
šećer se gubi i tjelesna tečnost.
 Zamor, slabost i gubitak tjelesne težine se javljaju
zato što organizam nije u mogućnosti da koristi ili
skladišti glukozu.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Početni simptomi šećerne bolesti
6
 Apetit
se pojačava (Polifagija) što je pokušaj
organizma da obezbjedi više hrane za energiju.
 Ostali simptomi mogu uključivati: infekcije, sporo
zarastenje rana, svrab, oduzetost, bol ili trenje ruku
ili nogu, slabljenje vida.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka
7
Jednokratno određivanje glukoze (šećera) u krvi GUK
ili ŠUK
 Bolesniku se uzima vesnka krv (5ml) ili kapilarna krv
(jedna kap) za brzu orjentaciju razine GUK –a.
 Normalna vrijednost GUK –a je od 4,4 do 6,7
mmol/l, a nakon jela do 10,0 mmol/l.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka
8
Testovi za brzu orjentaciju razine GUK –a
 Za brzo određivanje GUK –a koristi se jednostavna
metoda enzimskih test traka. Postupak je
jednostavan i brz.
 Nakon denzifekcije jagodice prsta, prst se ubode
iglom ili lancetom, najbolje na manje osjetljivom
djelu jagodice sa strane, blizu vrška prsta. Istisne se
prva kap krvi i obriše vaticom, a sljedeća se kap
istisne na test traku.
 Krvna kapljica se ukloni drugom vaticom s test trake.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka
9
 Promjena boje na test trakici uspoređuje se sa
bojama na skalama kutijice glukohemotesta,
označenoj u vrijesnodtima mmol –a.
 Novije metode omogućavaju da se test traka nakon
uzimanja kapljice krvi odmah umetnu u aparat za
mjerenje GUK –a (glukometar) koji će pokazati
razinu GUK –a.
 Danas
postoje aparati koji su idealni za
samokontrolu GUK –a, bolesnika u kućnim
uvjetima, a dužnost medicinske sestre je da poduči
bolesnika o uporabi tog aparata i njegove obitelji.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka
10
 U bolničkim uvjetima nalaz GUK –a treba upisati u
temperaturnu listu ili zasebnu, tzv. Dijabetičnu
bolesnikovu listu.
 Postoji još niz testova kojima se određuje količina
GUK –a u krvi.
 Naziv glikemija označava označava koncetraciju
glukoze u krvi,
 Povišeni šećer zove u krvi zove se hiperglikemija, a
snižena razina šećera u krvi hipoglikemija.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Laboratorijske pretrage urina
11
 U mokraći dijabetičara nalazi šećera, a katkad
i
acetona, tj. ketonskih tijela pozitivni su, a kod
zdravih osoba negativni su.
 Šećer se počinje izlučivati tek kad njegova razina u
krvi dostigne 9 do 10 mmol/l.
 Količina šećera u urinu se provjerava pomoću test
traka.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Primjena lijekova i ostali terapijski postupci
12
 Osnovna podjela dijabetičara u primjeni terapije
svodi se na dvije grupe bolesnika, i to: ovisnih o
inzulinu (5-10%) i neovisnih o inzulinu (90-95%)
 U sve vrste lječenja mora se uključiti dijetalna
prehrana, reduciranje prekomjerne ili održavanje
iste tjelesne mase, fizička aktivnost i samokontrolu
bolesti.
 Bolesnici ovisni o inzulinu boluju od dijabetesa tipa
1.
 U tih bolesnika gušterača ne može izlučivati vlastiti
inzulin u krvotok.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Primjena lijekova i ostali terapijski postupci
13
 Taj oblik dijabetesa većinom imaju mlađi ljudi, pa i
djeca.
 Bolesnici neovisni o inzulinima boluju od dijabetesa
tipa 2.
 U tih bolesnika gušterača djelomično izlučuje
inzulin, ali ne dovoljno.
 Najčešće se susreće kod starijih ljudi.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu
14
 Kod lakših slučajeva diabetesa lječenje se provodi
peroralnim antibioticima, ljekovi koji snizuju
koločinu šećera u krvi (Meldian, Euglukom i
Diabinese).
 Ti lijekovi mogu izazvati i neželjene popratne pojave,
poput hipoglikemije (sestra treba prepoznati znakove
i o njima izvjestiti liječnika), nepodnošljivost
alkohola (crvenilo, mučnina), kožni osip i probavne
smetnje.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu
15
 Lijek
treba dati bolesniku prema
odredbi, 15 do minuta prije obroka.
liječnikovoj
 Početak djelovanja lijeka je 30 minuta do 1 sat nakon
uzimanja.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu
16
 Terapija inzulinom osnova je lječenja osoba oboljelih
od diabetesa tipa 1, odnosno osoba koje u gušterači
nemaju stanica sposobnih za produkciju inzulina.
 Inzulinsku
terapiju mogu uzimati i osobe sa
diabetesom tipa 2, kod kojih je terapija dijetom i
tabletama bila bezuspješna.
 Inzulin je bjelančevina i ne može se uzimati
peroralno jer bi je probavni sokovi uništili.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu
17
 Učinkovitost inzulina postiže se aprenteralnom
aplikacijom, najčešće pod kožu ili u mišić, gdje se
postupno resorbira kroz kapilare, ili izravno u venu
(posebni pripravci), i u krvi snižuju razinu glukoze.
Bolesnici na inzulinskoj terapiji inzulin
uzimaju doživotno.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Vrste standardnih inzulina
18
 Prema porijeklu inzulin se djeli na prirodni i sintetski.
 Prirodni se dobija iz gušterače svinje ili goveda.


To je: SPP inzulin ( iz svinjske gušterače,potpuno pročišćen),
i GPP inzulin ( iz goveđe gušterače, potpuno pročišćen )
 Sintetski inzulin se dobija genetskom sintezom pomoću
bakterija i gljivica.
Ova vrsta inzulina se primjenjuje kod bolesnika koji
reagiraju alergijom na prirodan inzulin i osobe koje se
prvi put liječe inzulinom.
 Inzulin se tvornički dvojako pokazuje, kao kristalna i
mutna otopina.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Kristalne (bistre) otopine inzulina
19
 Otopine brzog, ali kratkog djelovanja (početak
djelovanja je pola sata nakon primjene, a
djelovanje traje 6 do 7 sati, sintetski i do 8
sati).
 Aplikacija
je
moguća
sabkutano,
rijeđe
interamuskularno , a intravenskim uglavnom u
hitnim intervencijama uz liječničku nazočnost.
 Takvi inzulini imaju nastavak RAP (eng.rapid = vrlo
brz), što označava brzinu djelovanja.
 Npr. INSULRAP SPP ; INSULRAP GPP ; HOMORAP
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Mutne otopine inzulina
20
 To su otopine kasnijeg i produženog djelovanja
(početak djelovanja je jedan sat nakon
primjene, a djelovanje traje 16 do 18 sati, a
sintetski do 22 sata).
 Aplikacija je subkutna, nikako ne intravenska, što
medicinska sestra svakako mora znati.
Davanje mutnog inzulina u venu uzrokovat će
smrt bolesnika!
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Mutne otopine inzulina
21
 Takvi inzulini imaju nastavak LONG (eng.long =
dug), što
djelovanja.
 Npr.
označava
INSULONG
HOMOLONG
brzinu
SPP
;
trajanja
INSULONG
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
njegovog
GPP
;
Dužina djelovanja inzulina
22
 Prema dužini djelovanja, inzulini se djele na:



Kratkodjelujuće inzuline (kristalne)
Srednjodjelujuće inzuline (mutne)
Dugodjelujuće inzuline (ULTRATARD)

SINTESTKI HUMANI INZULIN KOJI POČINJE DJELOVATI 3
SATA NAKON PRIMJENE, A DJELOVANJE MU JE OD 22 DO 28
SATI.
Ne smiju se zajedno mješati otopine
priprodnih i humanih inzulina.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Doziranje inzulina
23
 Doziranje
inzulina koje bolesnik treba primiti
liječnik ispisuje na temperaturnoj listi u intranacio
malim jedinicama ( i.j. ).
 Svi su inzulini tvornički pakovani u bočicama
(lagenama) od 10ml. U 10ml inzulina ima 400i.j.
Inzulina, a u 1ml inzulina ima i.j. inzulina. Stoga pri
pripremi inzulina propisanu dozu, manju od 40 i.j.
treba podijeliti sa brojem 4, pa reultatu ispred broja
dodati nulu i decimalnu tačku, kako bi se odredilo
koliko ml ljeka treba uvući u štrcaljku.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Doziranje inzulina
24
 Ako je propisana doza 40 i.j. ili više nakon dijeljenja s brojem
4 rezultatu se stavlja decimalna tačka posle prvog broja.
 NPR. ordmirano je:
12 i.j. IRSPP + 16 i.j. ILSPP
Proračunavamo: 12:4=(3) odnosno 0,3ml inzulina
16:4=(4) odnosno 0,4ml ILSPP
 U štrcaljku valja uvući:
0,3 ml IRSPP
+ 0,4 ml ILSPP
pa će u štrcaljku biti konbinacija inzulina u sveukupno dozi
= 0,7 ml IRSPP + ILSPP
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Doziranje inzulina
25
 Pri
proračunavanju doza inzulina treba biti
koncertriran, svjestan, ne žuriti i biti siguran u
postupak, jer i najmanja pogreška, pogrešna doza
može bolesniku izazvati opasne posljedice npr.
SMRT.
 Inzulinse pohranjuje u vratima hladnjaka ( od +2 do
+8 °C ), jer pri izlaganju temperatiru većoj od +32 ili
nižoj od 0 °C može se zgrušiti.
 Prije upotrebe inzulina treba provjeriti
valjanost njegove upotrebe.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Primjena inzulina
26
 Inzulin se daje tačno u dozi i na način kako je upisao
liječnik na bolesnikovoj tempraturnoj listi.
 Liječnik dozu određuje svaki dan.
 Medicinska sestra mora znati da je zabranjeno
davanje inzulina bez svakodnevne napisane doze
inzulina na temperaturnoj listi.
 U bolničkim uvjetima inzulin se daje 80 minuta prije
obroka.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Primjena inzulina
27
 Treba znati da na apsorciju inzulina djeluju i drugi
čimbenici, pa će apsorcija biti ubrzana pri:




Tjelesnoj aktivnosti;
Izlaganje vrućini;
Kupanje u vrućoj kupki;
Manjoj dozi inzulina.
 A biti će usporena pri:
 Izlaganju hladnoći;
 Pušenju;
 Većoj dozi inzulina.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Primjena inzulina
28
 Inzulin se najbrže apsorbira na području trbuha,
sporije na nadlaktici, a najsporije na natkoljenici.
 Preporučuje se da se svaka inekcija inzulina
aplicira na drugom mjestu tj. da se u isto mjesto ne
ubada u vremenskom razmaku kraćem od 30 dana.
Tako će se izbjeći moguće posljedice.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Pribor za davanje inzulina
29
 Inzulin se unosi tzv. Inzulinskom štrcaljkom od 1ml
na kojim radi lakšeg doziranja za bolesnika mogu biti
označene doze i u interacija jedinicama.
 Ako nemammo ovakvih štrcaljki rabe se i od 2ml, na
kojoj je napravita raspodjela.
 Inzulinska štrcaljka je veličine 1 ili 2ml.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Pribor za davanje inzulina
30
 Za davanje inzulina se koriste inzulinski injektori,
štrcaljke u obluki olovaka koje sasdrže uložke s
inzulinom, pa se mogu koristiti za davanje više puta
u toku 24 sata.
 Jednostavno je za upotrebu, u nju se umeću uložci s
inzulinom, koji se po pražnjenju lahko mijenjaju
novima.
 Isto tako lahko se mjenjaju silikonske igle za gotovo
bezbolan ubod, a mogu se koristiti više puta iako je
preporuka trajnosti do tri dana.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Pribor za davanje inzulina
31
 Na olovci su označene doze inzulina koje se lahko
podešavaju.
 Medicinska sestra treba bolesnika podučiti kako će
rukovati injektorom, zamjeniti uložak i iglu, te
samostalno aplicirati inzulin.
 Inzulinski injektor (olovka) namjenjena je uporabi za
jednu osobu, i za svaku vrstu inzulina je jedan
injektor (olovku).
 Još jedna je mogućnost apliciranja inzulina, i to
pomoću INZULINSKIH PUMPICA.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Pribor za davanje inzulina
32
 Njihovom
upotrebom se sprečava svakodnevno
ubadanje iglom, a igla sa tatetenom se mijenja za
svako nekoliko dana.
 Ovo je metoda prirodnog oslobađanja inzulina ali je
veoma skupa.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Komplikacije i neželjene pojave uzimanja inzulina
33
 Inzulin
u rijetkim slučajevima
komplikacije i neželjne pojave:

može
izazvati
LOKALNO SE MOŽE POJAVITI:
upala na mjestu injciranja, zbog nepridržavanja pravila asepse
 preosljetljvost na inzulin pojavom crvenila na mjestu aplikacija
 atrofija
potkožnog masnog tkiva ma mjestu injciranja
(lipodistrofija)


OPĆE KOMPLIKACIJ SU:
Pojave inzulinske hipoglikemije nastale zbog pogreške u doziranju
ljeka, što može izazvati hipoglikemijsku komu.
 Prolazne smetnje vida

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Komplikacije i neželjene pojave uzimanja inzulina
34

Opće alargije na inzulin su rijetke, a može se pojaviti kod osobe
koja prekinu uzimati inzulin, pa nakon duljeg vremena opet
počnu koristiti.

Kod nekih bolesnika se javljaju koliek u želucu i crijevima, a u
drugih dolazi do gušenja zbog edema glatisa.

Medicinska sestra treba dobro poznavati te komplikacije,
prepoznati ih i o primjćenom izvjrsiti liječnika.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa
35
 Dijabetes pogoršava sve patološke procese već prisutne u
organizmu.
 U dijabetičara je ubrzan proces ateroskleroze s
promjenama na krvnim žilama srca, bubrezima, mozgu,
živcima i očima.
 Dijabetes ima važnu ulogu u pojavi ateroskleroze u tih
bolesnika, visoka razina kolesterola u krvi, hipertenzija
pretilost i pušenje.
 Medicinska sestra treba da poznaje kasne oblike
komplikacije dijabetesa, jer je njihova pojava usko
vezana za provođenje zdravstvene njege takvih bolesnika.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa
36
 Kasne komplikacije dijabetesa su:
1.
MAKROANGIOPATIJE – koje nastaju zbog arterosklerotskih
promjena na arterijama, najčešće pod kliničkom slikom.
Koronarne bolesti (angma pektoris)
 Cerebrovaskularne bolesti (CVI-celeb-insulte)
 Periferne vaskularne bolesti (dijabetičko step.igong)

 Zbog oštečenja periferne cirkulacije bolesti oboljelih
od dijabetesa često imaju problema sa trncima,
grčevima i osjećajem hladnoće.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa
37
 Lošom higijenom, tjesnom obućom ili ozljedama
stopala, utire se put infekciji i mogućem nastanku
dubokih vidova nekrozoma, i gangreni, koje su
posljdecice sepse, anputacije stopala ili noge.
MIKROANGIOPATIJE – nastaju zbog poremećaja
metabolizma i oštećena kapilarnog sistema, pa pojedinačno
nastaju:
2.

Planitopatija tj. oštećenje mrežnice oka, uz slabljenje vida te
zamućuje leća i pojavu mrena, krvarenja na retmi, oštećenje
očnih živaca, pa i sljepoće.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa
38

Nefropatija tj. oštećenje bubrega zbog oštećenja krvnih žila, razlog
su bubrežne insufijencije i arterijske hipertenzije dijabetičara.

Neuropatija je oštećenje živaca, a javlja se u dijabetičara zbog
promjene na kapilarima živčanih ovojnica, poremećaji
ekstremiteta, utrnulost, drvenilo, bolovi itd. Zbog bolesnikove
neosljetljivosti može doći do bezbolnih ozljeda, opasnih fraktura,
ranavanju, opekotinama itd.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa
39
 Medicinska sestra mora dobro poznavati akutne
komplikacije dijabetesa i prepoznati ih kao
alarmantno stanje i o njima izvjestiti liječnika.
 Akutne komplikacije dijabetesa i pogreška u lječenju
dijabetesa manifestuje se kao:

Hiperglikemijske kome i kome ( Dijabetička ketocidoza,
Hipero-suolornost)

Hipoglikemijska pretkoma i koma ( Inzulinska koma kao
posljedica prevelike doze inzulina)
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa
40
Medicinska sestra treba prepoznati simptome i
znakove jednog i drugog stanja, ne smije pogriješiti u
razlikovanju, jer o tome ovisi zbrinjavanje bolesnika i
spašavanje njegovog života.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetička KETO-ACIDOZA)
41
 Prepoznajemo je po slijedećim simptomima i znakovima:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Zadah po acetonu
Bolesnik je dehidriran i žedan
Koža je suha, topla, crvena bez znoja
Usne raspucale i suhe
Oči upale
Umor, malaksavost i pospanost
Tlak snižen
Anoreksija
Grčevita bol u trbuhu
Mučnina i povraćanje
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetička KETO-ACIDOZA)
42
 Hiperglikemijska koma nastupa polagano, tijekom
više sati.
 Stanje potvrđuje:
 Visoka glikemija (viša od mnol/L)
 Ketonemija
 Glikozurija
 ketonurija
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome
43
Hipoglikemijska pretkoma i koma (inzulinska koma)
 Prepoznajemo je poslijedećem simptomima i znakovima:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Koža blijeda i vlažna
Hladno znojenje
Osjećaj gladi
Smetnje govora
Trnjenje u ustima i prstima
Glavobolja i vrtoglavica
Teturanje u hodu kao da je bolesnik pijan
Grčevi mišića
Itd.
Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne
bolesti
Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome
44
 Hipoglikemijska koma nastupa naglo.
 Stanje potvrđuje:
 Nalaz hipoglikemije (niži od 2,5 mnol/l)
 Nema ketonemije
 Nema ketourije
 Nema glukozurija
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Prehrana bolesnika oboljelih od šećerne bolesti
45
 Kada se govori o prehrani dijabetičara, treba naglsiti
njezinu preventivnu ulogu.
 Naime, šećerna bolest je češće u adipoznih osoba, a
suzbija se uravnoteženom prehranom.
 Loše prehrambene navike u obitelji, pa čak i u većim
zajednicama, uveliko pogoduju čimbenicima za
dijabetes i hiper kolesteroeniju koja je vezana za
dijabetes, te aterosklerozu, spec. komplikaciju
bolesti.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Prehrana bolesnika oboljelih od šećerne bolesti
46
 Preventiva se temelji na konzumiranju tzv. zdrave
hrane, i to: žitarica, riže, tjestenine u odabiru
ugljikohidrata: voća i povrća s vlaknastim tvarima
koje potiču peristaltiku crijeva, smanjuju kolesterol i
usporuju porast GUK –a nakon jela; umjerenim
unosom bjelančevina mesa, peradi, ribe, mlijeka i
mlječnih proizvoda.
 U pravilnu prehranu, važno je kontroliranje i
održavanje, odnosno postizanje idealne tjelesne
mase, te redovito provođenje tjelesnih aktivnosti.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Dijetoterapija bolesnika oboljelih od šećerne bolesti
47
 Dijetoterapija
dijabetičara u izboru hrane ne
razlikuje se bitno od prehrane zdravih osoba.
 Neuzimanje ugljikohidrata bila bi pogreška, jer
bolesnik urinom stalno gubi šećer, zbog čega bi
organizam morao trošiti vlastite masne rezerve, a
time bi se provocirala ketoacidoza.
 Zabranjeno je jesti koncertrirane ugljikohidrate,
šećer, kolače, med, bombone, čokoladu, voćne
sirupe, žestoka alkoholna pića, odnosno sve
namjernice i pića sa dodatkom šećera.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Dijetoterapija bolesnika oboljelih od šećerne bolesti
48
 Dijabetičar se nemora odreći slatkih pića i namirnica ako
su zaslađene umjetnim sladilima (npr. Saharinom,
Natrenom, Sladianom).
 Unos masti treba smanjiti, a pogotovo hrane bogate
kolesterolom.
 Najveći dio potreba organizma zadovoljava se unošenjem
bjelančevina, a prednost treba davati mliječnim
proizvodima i nemasnom mesu.
 Ukupne dnevne energetske potrebe dijabetičara okvirno
iznose: bjelančevina do 20%, ugljikohidrata do 55%,
masti oko 25%
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Broj dnevnih obroka
49
 Bolesnika treba upozoriti da ne smije izostaviti niti
jedan obrok.
 Bolesnik koji su na intenzivnoj inzulinskoj terapiji
daju se tri glavna obroka.
 Dijabetičari koji dobijaju inzulin dva puta na dan,
obroke treba rasporediti na šest dnevnih obroka, i to:
tri glavna, dva međuobroka i jedan obrok prije
spavanja (mlijeko ili voće)
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Broj dnevnih obroka
50
 Najbolje je da se obroci uzimaju uvijek u isto vrijeme
( npr. zajutarak oko 8 sati, doručak oko 10 sati, ručak
oko 12 sati, uzina oko 16 sati, večera oko 18 ili 19 sati
i noćni obrok oko 21 sat.)
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Provođenje fizičke aktivnosti
51
 Fizička aktivnost smanjuje potrebu za unosom inzulina.
Mišić koji radi iskorištava glukozu iz krvi i smanjuje
potrošnju vlastitog inzulina .
 Tjelesna aktivnost poboljšava iskorištenje masnih tvari i
snižuje razinu kolesterola u krvi. Povoljno djeleuje i
psihički jer opušta bolesnika.
 Bolesnik ovisno o dobi, kondiciji, ali i stupnju bolesti
može izabrati vježbe za opuštanje, istezanje, gipkost
zglobova, mišića, snage i izdržljivosti.
 Najvažnije je postići što bolju cirkulaciju krvi, vježbama
ruku i nogu.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Sprečavanje komplikacija
52
 Bolesnik mora znati da je manje otporan na infekcije,
drugim bolestima, psihičkim i fizičkim naporima.
 Pridržavanje savjetima i održavanje svakodnevne
higijene bolesnici mou uveliko usporiti ili preventirat
pojavu kasnih komplikacija dijabetesa.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Higijane tijela i njega kože
53
 Preporučljivo




je svakodnevno tuširanje mlakom
vodom, neutralnim sapunom.
Kod pretilih osoba važno je njega pregibnih mjesta,
nabora ( ispod odjki kod žena, kožni nabor,
unutrašnjost bedra)
Bolesnik se treba čuvati ozljeda.
Nokti se skraćuju turpijicom u visini jagodice prsta
ili režu ravno sa zaobljenim vrhovima.
Muškarcima se preporučuje brijanje aparatom, a ako
se briju britvicom nužni su oprez i dezinfekcija.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Higijane tijela i njega kože
54
 Dijabetičari često imaju upalu usne šupljine, karijesi
i paradentozu pa je nužan stomatolog.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Sprečavanje dijabetičkog stopala i gangrene
55
 O higijeni i njezi stopala i nogu dijabetičar mora
osobito brinuti.
 Noge treba prati do pet minuta u mlakoj vodi svaki
dan i ne provjeravati toplinu vode stopalom, već
termometrom, oprezno ih brisati mekanim ručnikom
osobito između prstiju. Nakon pranja korisno je
utrljavanje kreme u kožu.
 Prilikom skraćivanja noktiju na nogama netreba
rezati uglove noktiju.
 Kožu na nozi i stopalu treba redovito promatrati.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
Sprečavanje dijabetičkog stopala i gangrene
56
 Ako se bolesnik ozljedi naozljeđeno mjseto ne stavljati




ništa osim sterilne gaze i otići kod lijekara.
Zadebljanje na koži nesmije nikako strugati ili skidati sa
kože, već posebnom turpijom nakon pranja nogu, a za
kurije oči treba otići pedikeru.
Bolesnik se nesmije izlagadi velikoj toplini niti hladnoći
za razhlađivanje nogu, nesmije sjediti prekriženih nogu.
Ako se noge često znoje treba ih prati uz redovito
mjenjanje čarapa.
Bolesnik nikako nesmije da bude bosonog.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
KRAJ PREZENTACIJE
HVALA NA VAŠOJ PAŽNJI!