pijace u srbiji

Download Report

Transcript pijace u srbiji

Bodrogi Bela, predsednik Upravnog odbora PU “Pijace Srbije”
Bodrogi Bela, predsednik Upravnog odbora PU “Pijace Srbije”
Savo Duvnjak
izvršni direktor
Poslovnog udruženja “Pijace Srbije”
Beograd, 19. oktobar 2010. godine
Radni sastanak:
“Saradnja izmedju veletržnica i tržnica
zapadnog Balkana”
18. i 19. oktobar 2010.
Beograd, Srbija
Working meeting on:
“Networking between the
green and wholesale markets
from the Western Balkan countries”
October 18th & 19th, 2010
Belgrade, Serbia
PIJAČNA DELATNOST U SRBIJI
Na teritoriji Republike Srbije (bez Kosova i Metohije) pijačnom delatnošću
se bavi 154 pravna lica.
Ova preduzeća upravljaju sa 408 pijaca na kojima se, prema podacima
pijačnih uprava, nalazi 52.212 tezgi.
Najveći broj pijaca, čak 88%, funkcioniše u okviru javnih ili javnih komunalnih
preduzeća.
Od toga su svega 11 pijačnih uprava javna komunalna preduzeća
specijalizovana za pijačnu delatnost.
Većina ili 81% pijaca (124 pijačne uprave) funkcionišu u okviru javnih ili javnih
komunalnih preduzeća koja paralelno obavljaju više delatnosti. Najčešće su to
usluge vezane za održavanje čistoće i zelenila gradova, parking servisi i pogrebne
usluge.
PIJAČNA DELATNOST U SRBIJI
Prema podacima o
broju sklopljenih
ugovora sa
prodavcima,
izveštajima o dnevnoj
naplati na slobodnim
tezgama
i broju lokala,
procenjuje se da na
pijacama u Srbiji
svakodnevno
radi oko
70.000 ljudi !
PIJAČNA DELATNOST U SRBIJI
Promet roba na pijacama u Srbiji odvija se na pijacama koje po vrsti proizvoda koji se
prodaju na njima, pijace delimo na:
 zelene pijace (proizvodi hortikulture, kao što su sveže voće, povrće i cveće);
 mlečne pijace (mleko, sir i mlečni proizvodi, sveže pileće meso);
 mešovite pijace (voće, povrće, mlečni proizvodi, sveže pileće meso, riba,
mesni
proizvodi, pekarski proizvodi, organski vrednija hrana ...);
 robne i zanatske pijace (neprehrambena roba široke potrošnje, pretežno
konfekcija
proizvodi zanatskih radnji);
 kvantaške pijace (prodaja voća i povrća na veliko iz kamiona na otvorenim
prostorima);
 stočne pijace (živa stoka, žitarice i stočna hrana);
 auto pijace (polovni automobili, motorcikli, bicikli i teretna vozila);
 vašari (pijačne manifestacije koje se po tradici održavaju uglavnom u vreme
verskih
PIJAČNA DELATNOST U SRBIJI
Najveće pravno lice koje se u Srbiji bavi pijačnom delatnošću je
Javno komunalno preduzeće “Gradske pijace” iz Beograda
koje obavlja delatnost na 33 pijace koje se prostoru na oko 307 hiljada m2
pijačnog prostora sa 11.751 tezgi i 382 rashladne vitrine što je
20,5 % od ukupnog broja tezgi u Srbiji.
UDEO NAJVEĆIH GRADOVA
Beograd
Novi Sad
Niš
Broj tezgi
10.669
2.268
2.676
Udeo u
ukupnom
broju tezgi
20.43%
4.34%
5.12%
Broj pijaca
33
8
11
Prosek
29.90%
PIJAČNA DELATNOST U SRBIJI
Više od 90 odsto pijačne delatnosti u zemlji je povereno javnim komunalnim
preduzećima kojima su osnivači lokalne samouprave.
To je potvrda da komunalna funkcija svrstava pijačnu u red delatnosti od posebnog
značaja za normalno i nesmetano funkcionisanje gradova, opština i naselja.
Pijace su organizovana mesta za snabdevanje stanovništva svežim životnim
namirnicama i drugim prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, te kao takva,
uz svoju nesumnjivu tržišnu funkciju, predstavljaju i sastavni i neodvojivi deo
komunalne infrastrukture.
PROMET ROBA NA PIJACAMA U SRBIJI
O tržišnoj funkciji pijaca najviše
govore brojke – u prometu i
otkupu poljoprivrednih proizvoda
na teritoriji Republike Srbije (bez
Kosova i Metohije) pijace
poslednjih pet godina učestvuju
sa
od 35 do 38 %
tržišnog udela.
I pored sve izraženije konkurencije
drugih oblika trgovine,
interesovanje kupaca za pijace
se nije bitno promenilo.
PROMET ROBA NA PIJACAMA U SRBIJI
Ukupan promet roba na pijacama u Srbiji već pet godina beleži rast.
Čak i u uslovima ekonomske krize, promet roba na pijacama u Srbiji je 2009. godine
bio veći za
3%
nego godinu dana ranije.
Specifični oblici pijačne delatnosti, kao što su na primer, tradicionalni vašari, nisu
obuhvaćeni statističkom analizom, a veoma su značajni kako za delatnost tako i za
ukupan promet na pijacama u Srbiji.
PROMET ROBA NA PIJACAMA U SRBIJI
25.000.000,00
.
20.000.000,00
15.000.000,00
10.000.000,00
5.000.000,00
UKUPNO
0,00
SRBIJA
2004
2005
2006
2007
2008
2009
VOJVODINA
U 2009. godini u Republici Srbiji ukupna vrednost prometa poljoprivrednih proizvoda na pijacama, u odnosu na
isti period 2008. godine, u tekućim cenama veća je za 3,0%, dok je u stalnim cenama manja za 6,0%.
/IZVOR: Zavod za statistiku Republike Srbije/
PERSPEKTIVE RAZVOJA PIJAČNE DELATNOSTI U SRBIJI
.
Pijačna delatnost u Srbiji je u XXI vek ušla sa potrebom da se prilagođava
novom talasu promena.
Na to su prvenstveno uticali pojava super i megamarketa, ekspanzija bezgotovinskog
plaćanja, kreditne kartice i određene promene navika, želja i ukusa kupaca.
Međutim, analize poslovanja pijaca u toku poslednjih pet godina
ukazuju da pijačna delatnost u Srbiji ima potencijal.
PERSPEKTIVE RAZVOJA PIJAČNE DELATNOSTI U SRBIJI
Neposredni pokazatelji koji potvrđuju ovu tvrdnju su:
 ukupan promet roba na pijacama tokom poslednjih pet godina beleži konstantan
rast;
 u 63% pijačnih uprava rezultati poslovanja su u odnosu na prošlu godinu bolji, u
32% slučajeva su podjednaki, a u svega 5% nešto gori;
 čak 89% anketiranih kupaca ima pozitivan stav o kupovini na pijacama, većina
(66%) nije promenila navike i na pijacu odlazi podjednako često ili češće nego ranijih
godina.
PERSPEKTIVE RAZVOJA PIJAČNE DELATNOSTI U SRBIJI
Prilagođavanje pijaca novom tržišnom okruženju podrazumeva da
pijačna delatnost prati ritam tehnološkog razvoja i prilagođava se novim potrebama
potrošača, ali i da pijace istovremeno treba da sačuvaju specifičnosti po kojima se
prepoznaju i ostanu to što jesu – mesta na kojima se kupuje sveže voće i povrće i drugi
prehambeni proizvodi, od poznatog proizvođača (po mogućstvu istovremeno i prodavca)
u ambijentu koji pruža mogućnost susretanja ljudi, komunikaciju i socijalizaciju.
IZAZOVI RAZVOJA PIJAČNE DELATNOSTI U SRBIJI
Među najznačajnijma problemima sa kojima se suočava pijačna delatnost u Srbiji su još
uvek nedefinisano zakonodavstvo, pogotovo u pogledu budućeg pravnog i vlasničkog
statusa preduzeća koja se bave ovom delatnošću; različit stepen razvijenosti pijačnih
uprava pa tako i infrastrukture i kvaliteta usluga; neujednačen ali značajan uticaj lokalnih
samouprava na sve projekte razvoja i česte promene menadžmenta.
IZAZOVI RAZVOJA PIJAČNE DELATNOSTI U SRBIJI
U globalnom smislu, razvoj pijačne delatnosti u Srbiji prepušten je isključivo
inicijativi samih pijačnih uprava, što je poseban problem jer značajan deo razvojnih
planova na niovu zemlje nije moguće realizovati bez učešća nadležnih državnih organa.
Tako, na primer, Srbija još uvek nema sistem nacionalne i regionalnih veletržnica, a
Beograd je jedini grad sa više od milion stanovnika u Centralnoj i Istočnoj Evropi koji
nema veletržnicu.
RAZVOJNI PROJEKTI
Izgradnja Veletržnice je i po značaju i veličini najrespektabilnij projekat
Javnog komunalnog preduzeća “Gradske pijace” iz Beograda.
Veletržnica Beograd, mesto na kome će biti koncentrisana trgovina voćem, povrćem i
cvećem na veliko, biće izgrađena na površini od 18 hektara na mestu sadašnje
Kvantaške pijace.
Očekivani godišnji promet je 800 hiljada do milion tona robe, a godišnji prihod, u
potpunoj iskorišćenosti kapaciteta, mogao bi da bude do deset miliona €.
Studiju opravdanosti izgradnje Veletržnice u Beogradu, jedinom gradu sa više od milion
stanovnika u Evropi koji nema veletržnicu, izradio je Ekonomski fakultet na čelu sa
profesorom dr. Stipom Lovretom. Prema studiji, predviđeno je da Veletržnica snabdeva
blizu sedam miliona ljudi.
Obzirom da je urbanistička i vlasnička priprema kompleksa u toku, gotovost celog
projekta se u oktobru 2010. godine može proceniti na blizu 40%.
BUDUĆNOST
Projekciju daljeg razvoja pijačne delatnosti treba tražiti između daljeg sadržajnog
obogaćivanja ponude, infrastrukturnog uređenja i opremanja pijaca, na jednoj, i
očuvanju njihovih specifičnosti, na drugoj strani.
Standardizacija poslovanja i stalna briga o unapređenju sanitarnih uslova prodaje na
pijacama, u skladu sa Zakonom o bezbednosti hrane, danas su u fokusu interesovanja
članica Poslovnog udruženja “Pijace Srbije”.
Tokom poslednjih nekoliko godina je zabeleženo niz primera dobre prakse ovih
postulata.
PIJAČNA DELATNOST U SRBIJI
HVALA NA PAŽNJI !
Bodrogi Bela, predsednik Upravnog odbora PU “Pijace Srbije”