Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a

Download Report

Transcript Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a

Europski socijalni fond i
uloga/mogućnosti za HZZ
Prezenter:
Mladen Vojković
Ciljevi radionice
Pružiti uvid sudionicima u osnove ESF-a
Prikazati mogućnosti koje nudi ESF za provedbu
politika i mjera zapošljavanja, obrazovanja i
socijalnog uključivanja u Hrvatskoj
Predstaviti mogućnosti i ulogu HZZ-a u provedbi ESF
intervencija
Upoznati sudionike s iskustvima, načinom provedbe i
dobrom praksom u primjeni ESF-a u Republici
Mađarskoj kroz diskusiju među partnerima
ESF pomaže pojedincu…
• Prije ulaska i uspješnog završetka programa osposobljavanja za
krojačicu, Fiorella (50) je živjela na ulicama Bologne. Nakon mučnog
djetinjstva, boravka u zatvoru i teških depresija, završila je kao
beskućnik, spavajući u parkovima i čekaonicama. Sada sa navršenih
50 godina, Fiorella ima potpuno sređen život i posao voditelja
elegantne trgovine odjećom Il Vestito u centru grada, stalno
okupiranoj mnogobrojnim turistima. Trgovina pripada lokalnoj
organizaciji koja pomaže beskućnicima u resocijalizaciji. Uz pomoć
sredstava ESF-a, organizacija provodi program osposobljavanja za
krojačice koji je pohađala i Fiorela. Prilika za učenje i rad doprinijeli
su njenom osjećaju samopoštovanja i omogućili polagani povratak u
društvo i svijet rada.
ESF pomaže pojedincu…
• Organizacija koja je pomogla Fiorelli, pruža sustavnu pomoć
beskućnicima na ulicama Bologne kroz svoje “ulične
odvjetnike.” Ovi educirani socijalni radnici pružaju praktičnu
pomoć (hrana, odjeća, pokrivači) i savjetuju beskućnike gdje je
moguće potražiti daljnju podršku. Organizacija zapošljava 20ak ljudi u socijalnoj zadruzi koja se bavi ukrašavanjem i
restauracijom stare odjeće, popravljanjem bicikala i
osposobljavanjem najsiromašnijih ljudi u Bologni.
ESF pomaže pojedincu…
Fokus ESF-a je na pomoći
ljudima i njihovom
osnaživanju za ravnopravno
sudjelovanje u društvu i
svijetu rada
Ciljevi ESF-a
• Ciljevi Europskog socijalnog fonda su smanjenje
razlika u životnom standardu i blagostanju u
državama članicama Europske Unije i njihovih regija,
te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije.
Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU,
te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što
uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima.
Osnovne činjenice o ESF-u
• Uspostavljen 1957. potpisivanjem Rimskog ugovora o EEZ sa
ciljem promicanja zapošljavanja, geografske i profesionalne
mobilnosti
• Ispočetka namijenjen radnicima koji su postali višak za
prekvalifikaciju i pronalaženje novih poslova
• Danas se fokusira na sve ciljne skupine kojima je potrebna
pomoć u pronalasku kvalitetnog zaposlenja (mladi, osobe s
invaliditetom, žene, stariji radnici i dr.) te na jačanju
konkurentnosti radnika i poduzeća.
Osnovne činjenice o ESF-u
• Glavni financijski instrument EU za investicije u ljudski kapital
• Upravlja se kroz partnerstvo Europske Komisije i zemalja
članica
• Provodi se kroz projekte različitih dionika iz javnog, privatnog i
sektora civilnog društva.
• Svake godine ESF investira 10 milijardi eura u financiranje
različitih projekta u zemljama članicama
Osnovne činjenice o ESF-u
Sredstva su raspoređena prema dva temeljna
cilja/kategorije intervencija:
• konvergencija (sve regije sa BNP-om ispod 75%
prosjeka EU 25-primaju do 80% sredstava od ESF-a)
• regionalna konkurentnost i zapošljavanje (sve ostale
regije; BNP veći od 75% prosjeka EU-manji postotak
sredstava od ESF-a)
Ciljevi
konvergencija i
regionalna
konkurentnosti i
zapošljavanje
Područja djelovanja ESF-a
• Povećanje prilagodljivosti radnika i poduzeća
• Promicanje pristupa zapošljavanju i sudjelovanja na tržištu
rada
• Omogućavanje socijalnog uključivanja i olakšavanje ulaska na
tržište rada za ugrožene skupine
• Promicanje partnerstava za reforme u području zapošljavanja i
socijalnog uključivanja
• Poboljšanje investicija u ljudski kapital kroz jačanje sustava
obrazovanja i osposobljavanja
• Razvoj institucionalnog kapaciteta i efikasnosti javnih i
državnih institucija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini.
Primjer ESF projekta
‘Poticajna schema dnevne rutine’ ustanovljena je 1999. kako bi
pozvala organizacije socijalne skrbi, poduzeća i lokalne vlasti da
rade u partnerstvima, te iznađu rješenja za usklađivanje
poslovnog i obiteljskog života. Tijekom naredne četiri godine,
financirano je 140 lokalnih eksperimenata, kroz koje su nastali
koncepti, modeli i instrumenti koji se mogu primijeniti u
politikama organizacija lokalne i regionalne samouprave.
Primjer ESF projekta
• Eksperimenti su obuhvaćali organizaciju rekreacijskih
aktivnosti za djecu izvan nastave, do uvođenja fleksibilnog
ili djelomičnog radnog vremena (part-time) u industriji.
Rezultati su bili vrlo obećavajući. Na primjer, bolnica je
primila više žena za svoje operacijske timove, tako što je
uvela inovativni Ugovor koji je dopuštao ženama da usklade
svoje radne obveze sa roditeljskim odgovornostima. Na ovaj
način, broj obavljenih operacije porastao je za 341 tijekom
pet mjeseci, čime se smanjila lista čekanja za pacijente.
Poticajna Schema okončana je u svibnju 2003.
Kontekst ESF-a
• Financijski instrument kohezijske politike EU
• Cilj kohezijske politike je postizanje ujednačenog razvoja
unutar EU ali i jačanje globalne konkurentnosti europskog
gospodarstva
Ostali instrumenti kohezijske politike :
• Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
• Kohezijski fond,
Ukupna financijska alokacija za instrumente je 308
milijardi eura.
Kontekst ESF-a
•
•
ESF je ključni element za provedbu Lisabonske
strategije, Europske strategije zapošljavanja i nove
EU 2020 strategije za rast i zapošljavanje
Za period od 2007-2013 predviđeno je oko 75
milijardi EUR za provedbu ciljeva zemalja članica u
području zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog
uključivanja
Kontekst ESF-a
• Nova EU strategija za rast i zapošljavanje za razdoblje
od 2014-2020 “Europe 2020 integrirane smjernice”
• Glavni smjer “Europe 2020” strategije je zaokret
europskog gospodarstva prema inteligentnom,
održivom i inkluzivnom razvoju.
• Važna komponenta nove strategije je osiguranje
makroekonomske stabilnosti i održivosti javnih
financija te poboljšanje funkcioniranja tržišta rada
kao odgovor na efekte ekonomske krize.
Provedba ESF-a u Hrvatskoj – osnovne činjenice
•
•
•
•
•
IPA – učionica za ESF
Prvo programsko razdoblje ESF-a za Hrvatsku 2012-2013
Financijska omotnica – oko 400 M EUR
Ključni dokumenti NSRO i OPRLJP
Ključne institucije za upravljanje programom: MINGORP,
MZSS, MZOŠ, Ured za udruge, HZZ, ASO, Nacionalna zaklada
za razvoj civilnog društva
Provedba ESF-a u Hrvatskoj – strateški
okvir
• Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) –
utvrđeni razvojni prioriteti koji će se zajednički
financirati iz sredstava EU-a i nacionalnih sredstava u
skladu s europskim i nacionalnim ciljevima.
• Operativni program za razvoj ljudskih potencijala
(OPRLJP)- Ciljevi i prioriteti politika razvoja ljudskih
potencijala
Provedba ESF-a u Hrvatskoj – strateški okvir
Nacionalni strateški referentni okvir
Operativni program za razvoj ljudskih potencijala
Projekt
Projekt
Projekt
Projekt
Projekt
Provedba ESF-a u Hrvatskoj
• Zemlje članice u dogovoru s Europskom
Komisijom izrađuju Operativni program kroz
koji se kanaliziraju sredstva ESF-a
• Aktivnosti/projekte provode različiti korisnici
kao što su javne ustanove, ne-vladine
organizacije, socijalni partneri, poduzeća
aktivna u području razvoja ljudskih potencijala
Provedba ESF-a u HrvatskojOPRLJP
• Sveobuhvatni strateški cilj Operativnog programa
»Razvoj ljudskih potencijala« (OP RLjP) je razvoj
ljudskih potencijala u Republici Hrvatskoj radi
omogućavanja nastavka povećanja stopa
zaposlenosti, održivog razvoja Hrvatske i poboljšanja
potencijala ekonomske konvergencije i socijalne
kohezije.
Provedba ESF-a u Hrvatskoj- OPRLJP
• ESF Operativni program sadržava pet prioritetnih osi:
• Prioritetna os 1.: Potpora pristupu održivom zapošljavanju i
prilagodljivosti radne snage
• Prioritetna os 2.: Jačanje socijalne uključenosti osoba u
nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama
• Prioritetna os 3.: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju
u istraživanju i razvoju
• Prioritetna os 4.: Jačanje uloge civilnoga društva za bolje
upravljanje
• Prioritetna os 5.: Tehnička pomoć
Institucionalni okvir za provedbu ESF-a u Hrvatskoj
Upravljačko tijelo (MINGORP)
Ugovorno tijelo (HZZ)
Korisnici
Korisnici
Ugovorno tijelo
(Nacionalna
zaklada za razvoj
civilnog društva)
Korisnici
Ugovorno tijelo
ASO)
Korisnici
Korisnici
Institucionalni okvir za provedbu ESF-a u
Hrvatskoj
• Upravljačko tijelo je odgovorno za provedbu
cjelokupnog Operativnog programa.
• Ugovorna tijela odgovorna su za pripremanje
natječaja za projekte, ugovaranje, praćenje i kontrolu
provedbe projekata te financijsku provedbu
• Korisnici razvijaju i provode konkretne projekte
Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a
Dvije temeljne odgovornosti:
• Provedbeno tijelo (ugovara, financira i prati
provedbu ESF projekata)
• Korisnik (provodi konkretne programe i
projekte)
Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a
Tri osnovne vrste projekata
Nacionalni projekti
Programi darovnica
Tehnička pomoć
Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a
• Nacionalni projekti se ugovaraju direktno između HZZ-a i
Ugovornog tijela i provodi ih HZZ na nacionalnoj i regionalnoj
razini uz pomoć vanjskih dobavljača robe i usluga (aktivne
mjere za zapošljavanje)
• Programi darovnica se provode kroz kompetitivne natječaje za
projekte organizacija i institucija iz javnog, privatnog i trećeg
sektora. Mogu ih provoditi područne službe HZZ-a.
• Tehnička pomoć će se koristiti za specifične usluge kao što su
provedba OP-a, evaluacija, priprema projekata i sl.
Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a
Nacionalni projekti HZZ-a:
Aktivne mjere za zapošljavanje
• Poticaji za zapošljavanje , osposobljavanje i prekvalifikacija (+ kombinacija
savjetovanja i edukacije u aktivnom traženju posla), javni radovi
• Provode se kroz područne službe koristeći postojeće mehanizme
• 2-5 puta veća sredstva godišnje
• Potreba za dizajnom velikog broja različitih mjera koje ciljaju određene
ciljne skupine i u skladu su s lokalnim karakteristikama
• Povećanje administrativnih zadaća odsjeka za aktivne mjere
Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a
Nacionalni projekti HZZ-a:
• Daljnje jačanje HZZ-a u razvoju i provedbi usluga
zapošljavanja
• Teme (indikativna lista): Zapošljavanje mladih,
cjeloživotno profesionalno usmjeravanje,
savjetovanje poslodavaca, sustav osposobljavanja
zaposlenika HZZ, zapošljavanje osoba s invaliditetom,
jačanje identiteta institucije itd.
Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a
Programi darovnica HZZ (indikativno)
• Lokalne inicijative za zapošljavanje
- Pokriva troškove tehničkog tajništva/koordinacijske jedinice
Lokalnih partnerstava za zapošljavanje (plaće, brošure,
događanja, studijska putovanja, web stranica, upravljanje
projektima, pisanje Opisa posla i sl.)
- Financiranje projekata iz područja lokalnog razvoja
zapošljavanja
Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a
Programi darovnica HZZ (indikativno)
• Poduzetništvo za zapošljavanje i samozapošljavanje (podizanje svijesti o
samozapošljavanju među zaposlenima i nezaposlenima, osposobljavanje i
savjetovanje za osnivanje poduzeća, podrška u vođenju posla)
• Poboljšanje prilagodljivosti i konkurentnosti poduzeća (jačanje kapaciteta
u upravljanju ljudskim potencijalima, kampanje za promicanje vrijednosti
ljudskog kapitala, osposobljavanje menadžera)
• Poboljšanje pristupa tržištu rada marginaliziranih skupina
(osposobljavanje, savjetovanje, posredovanje pri zapošljavanju,
senzibiliziranje poslodavaca i šire javnosti)
Uloga HZZ-a u provedbi ESF-a
• Ostale darovnice u okviru ESF-a: oko 30 darovnica različitih
institucija
• Teme (indikativno): Mikrokrediti za samozapošljavanje,
obrazovanje za obrtnike, uključivanje ranjivih skupina u sustav
obrazovanja i zapošljavanje, socijalno uključivanje mladih,
podrška istraživanju i razvoju, razvoj novih strukovnih kurikula,
razvoj poduzetničkog duha u školama, jačanje uloge pučkih
učilišta u obrazovanju odraslih, cjeloživotno obrazovanje,
promicanje zapošljavanja u turizmu, promocija socijalnog
dijaloga, jačanje civilnog društva u pružanju socijalnih usluga,
itd.
Rasprava…
• Iskustva mađarske službe za zapošljavanje u provedbi ESF-a?
Administrativni i financijski kapaciteti?? Iskorištenost
sredstava neposredno nakon ulaska u EU?
• Što se najviše financiralo/a?
• Da li su kombinirana sredstva ESF-a i ERDF-a u razvoju
lokalnog zapošljavanja? Ako jesu, primjer iz prakse?
• Način provedbe aktivnih mjera za zapošljavanje? Primjeri iz
prakse i uloga lokalnih i regionalnih službi za zapošljavanje?
• Koliko je ESF utjecao na zapošljavanje na regionalnoj razini?
Jesu li rezultati opipljivi?
Hvala na pažnji