Transcript Zehra Novo – Omanović Reforma penzionog sistema u FBiH

Reforma penzijskog
sistema u Federaciji
BiH
Zehra Novo-Omanović, dipl. pravnik
Neum, 20.09.2012 godine
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE U BIH


Penziono osiguranje u Bosni i Hercegovini uvedeno je krajem
XIX vijeka za vrijeme Austrougarske Monarhije. Penzijski
sistem je dalje razvijan i proširivan u Kraljevini Jugoslaviji, a
kasnije i u SFRJ. Penzioni sistem Jugoslavije je obuhvaćao
penzione sisteme jugoslavenskih republika i bio je reguliran na
centraliziran način, zajedničkim saveznim zakonom. Ovaj
zakon je definirao osnovna načela sistema, tako da su svi
pod-sistemi na nivou republika bili regulirani na jedinstven i
usklađen način. Ovaj sistem je postojao do 1992. godine, a u
okviru njega i penzioni sistem SR BiH, koji je bio dio
zajedničkog sistema Jugoslavije prije njenog raspada.
Prema Aneksu 4. Dejtonskog mirovnog Sporazuma za Bosnu i
Hercegovinu, a koji predstavlja Ustav Bosne i Hercegovine,
sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u Bosni i
Hercegovini je u nadležnosti entiteta, odnosno Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Ustavom Federacije
Bosne i Hercegovine, propisano je da su federalna vlast i
kantoni nadležni za oblast socijalne politike. Federalna vlast
ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču ove
nadležnosti, a kantoni su posebno nadležni za provođenje
socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite.
PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE U FBIH


Oblast penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine
uređena je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 1998. godine,
koji u suštini predstavlja prvi korak u promjeni penzijskog i invalidskog
sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine u odnosu na naslijeđeni sistem iz
bivše nam države, i ujedno početak reforme u ovom sistemu. Ovim zakonom i
njegovim izmjenama, izvršena je značajna parametrijska reforma i ogrančenje
prava u penzijskom i invalidskom osiguranju, čime je osigurano da se iz
tekućih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne finansiraju prava
koja imaju socijalni karakter, nego samo prava koja proistječu iz rada i
osiguranja.
Pored opšteg penzionog sistema, u Federaciji Bosne i Hecegovine egzistira
poseban sistem povoljnijeg penzionisanja, koji je propisan nizom zakona, po
kojima su određene kategorije osiguranika mogle ostvariti pravo na penziju ili
još uvijek ostvaruju, a uz obvezu finansiranja njihovih penzija iz Budžeta
Federacije Bosne i Hercegovine. Dakle, u Federaciji Bosne i Hercegovine
sistem penzijskog i invalidskog osiguranje uređen sistemskim, općim Zakon o
penzijskom i invalidskom osiguranju, je tradicioni, zasnovanom na
Bismarkovoj koncepciji penzionog osiguranja, odnosno jednodijelnom (single
pillar) sistemu socijalnog osiguranja, a koji se u biti zasniva na radu.
Sticanje penzionih prava se zasniva na uplati doprinosa, a konačna visina
penzija se određuje na osnovu visine plaća/primanja tokom perioda aktivnog
osiguranja. Doprinosi se uplaćuju u posebni nezavisni vanbudžetski fond i
obavezni su za sve zaposlene osobe.
Dosadašnje reformske aktivnosti u FBiH
(1998. godine do danas)
Donošenjem novog Zakona o PiO izvršena je značajna
parametrijska reforma i restrikcija prava u oblasti PiO:

Ukinuta prava koja su imala karakter socijalnih davanja,

Značajno su pooštreni uslovi za sticanje prava na starosnu
penziju (žene sa 55 godina starosti na 65, i muškarci sa 60 da
65 godina), odnosno na 40 godina penzijskog staža, bez
obzira na spol osiguranika i godine starosti. istina predviđena
je mogućnost ostvarivanja “prijevremene penzije” do 2015.
godine.

Izvršene su promjene kod utvrdjivanja penzijskog osnova (u
ovoj godini uzima se najboljih 31. godina od penzijskog
osnova),

Značajno je smanjen procenat za utvrđivanje starosne
penzije ( sa 85% na 75 % penzijskog osnova).

Izvršene su suštinske promjene u uskladjivanju penzija, tako
da se isplata istih vrši mjesečno prema ostvarenim prihodima
nosioca osiguranja. Sve navedene restrikcije imale su za cilj
da se sistem penzijskog iinvalidskog osiguranja učini
finansijski održivim.
Trenutna faza reforme




Globalna ekonomska kriza uticala je i na ekonomsko-finansijsko stanje u Bosni
i Hercegovini, odnosno Federaciju Bosne i Hercegovine, a što se posredno
odrazilo na dalji rad i usporavanje procesa reforme u oblasti penzijskog i
invalidskog osiguranja.
I pored toga, što se do sada nekoliko tekstova dokumenta „Strategija reforme
penzionog sistema“ razmatralo i na Vladi Federacije Bosne i Hecegovine i na
Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, isti još nije donešen. Trenutno se
rade neke procjene i analiziraju sadašnja dešavanja i kretanja u postojećem
penzionom sistemu, nakon čega treba da se postigne saglasnost o konačnom
tekstu Strategije, a koji bi se trebao proći proceduru usvajanja do kraja ove
godine.
Međutim, radi bitnosti i neophodnosti nastavka procesa reforme, Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine je u Programu rada za 2012. godinu
predvidjela da se konačan tekst Strategije reforme penzijskog sistema treba
usvojiti do kraja godine. U tom smislu, poduzete su konkretne aktivnosti i
data zaduženja, a u proces izrade navedenog dokumenta uključeni
su i relevantni experti
Dakle, Federacija Bosne i Hercegovine nalazi pred najvažnijim dijelom reforme
- izborom odgovarajućeg penzijskog sistema koji će ispuniti sve kriterije i
zadovoljiti sve interesne grupe. Novi model bi trebao omogućiti primjeren nivo
prava i pružiti socijalnu sigurnost svim korisnicima, a ujedno ne smije
predstavljati opterećenje za poslodavce, nego treba poticati uključivanje
osiguranika u sistem. Pri navedenom se mora posebno voditi o stečenim
pravima - ostvarenim penzijama, o njihovoj socijalnoj sigurnosti, posebno
kada se ima u vidu da u Federaciji Bosne i Hercegovine od ukupnog broja
penzionera, njh preko 50% prima najnižu penziju od 310,00 KM.
OPĆE NAPOMENE O REFORMSKOM PROCESU


Svaki reformski proces, pa tako i reforma penzijskog sistema je dugotrajan,
složen i sveobuhvatan proces koji zahtijeva aktivno uključivanje svih
relevantnih interesnih skupina, te opći društveni konsenzus kao vrlo važan
preduvjet za njeno uspješno provođenje. Izgradnja stabilnog i efikasnog
penzijskog sistema ne tiče se samo osoba koje su danas uživaoci penzijskih
prava, nego i svih onih koji će to postati u razdoblju od narednih dvadeset ili
pedeset godina, kao i onih koji će u tom razdoblju biti osigurane osobe,
redovito uplaćujući doprinose u penzijski fond na načelima međugeneracijske
solidarnosti.
Važno je imati u vidu da su svi penzijski sistemi u svijetu u svojevrsnoj krizi,
bez obzira kako su strukturirani, zbog niza okolnosti koje karakteriziraju
socijalno-ekonomsku situaciju svake zemlje pojedinačno. Međutim, u svim
zemljama svijeta životni vijek se produžuje, što direktno utiče na finansijsku
stabilnost penzijskog sistema. S druge strane, izravan negativan utjecaj na
financijsku stabilnost penzionih sistema ima i nepovoljan omjer broja
osiguranika i penzionera, s obzirom da je stopa rasta penzionera izraženija u
odnosu na stopu rasta novozaposlenih, koji se prijavljuju na penzijsko i
invalidsko osiguranje.
Ciljevi buduće penzijske reforme
Najvažniji cilj buduće reforme penzijskog sistema treba da bude
spriječavanje socijalne ugroženosti u poznijem životnom dobu i
osiguranje dohotka u starosti za korisnike prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja, a što podrazumjeva smanjenje siromaštva
onih koji su iz plate ili naknade uplaćivali doprinos za penzijsko i
invalidsko osiguranje puni radni vijek ili po drugom osnovu stekli
predviđeno pravo iz ovog osiguranja.
1.) osiguranje dugoročne održivosti penzijskog i invalidskog osiguranja naročito osnaživanje I
stuba,

Trenutno postoji nepovoljan odnos između broja osiguranika (onih koji „pune“ penzijske
fondove) i broja penzionera (onih koji su korisnici penzijskih fondova), a može se
očekivati da će se taj odnos u budućnosti pogoršavati radi nepovoljnih demografskih
trendova, kao što su starenje stanovništva (population ageing) i drugih razloga. Uvjet
obezbjeđenja dugoročne održivosti sistema penzijskog i invalidskog osiguranja je i
redovna uplata sredstava iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za prava utvrđena
na osnovu propisa o povoljnijem penzionisanju, te za obaveze po Zakonu o PIO.

Iako trenutna rješenja (koeficijent isplate) mogu osigurati fiskalnu održivost penzijskog
sistema (penzije se isplaćuju na osnovu raspoloživih sredstava), dugoročna davanja iz
penzijskog sistema postala bi socijalno neodrživa (penzije bi bile nedovoljne za
podmirenje minimalnih životnih troškova).
2.) veće uključenje osiguranika i obuhvat
penzijskim osiguranjem, kao i smanjivanje
izdvajanja iz Budžeta F BiH i poboljšanje i
osnaživanje sistema javnih finansija.
Trenutni obuhvat penzijskim sistemom je dosta
nizak, i postoji veliki dio populacije koji nije
uključen u bilo koji oblik osiguranja (siva
ekonomija). Reforma penzijskog sistema povećala
bi uključivanje zaposlenih iz neformalnog sektora,
kao i obezbjeđenje primanja za one grupe
stanovništva u poznijoj životnoj dobi koji sada
nemaju nikakvih primanja.
3.) razvoj finansijskog tržišta,
Razvoj finansijskog tržišta će se dalje postaći kroz reformu
penzijskog sistema uvođenjem novih oblika osiguranja, kao
što su dobrovoljna - kapitalizirana osiguranja, štednja i slično.
Ovakva rješenja značila bi priliv sredstava iz osiguranja na
finansijsko tržište, što bi poticalo ovaj oblik investiranja i
dovelo do razvoja finansijskog tržišta. Ovaj vid osiguranja
postoji u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i
Hercegovine, ali mu je potrebno dati pravni okvir. To u suštini
predstavlja „Treći stub penzijskog sistema“, koji je
dobrovoljan i spada u individualno penzijsko osiguranje na
kapitaliziranom principu (ili dugoročnu štednju). Neki oblici
ovakvog osiguranja već postoje, kako je to naprijed izneseno,
a to su šeme dugoročne štednje i police životnog osiguranja,
ali ih je potrebno ugraditi u legislativu i nadzirati od strane
države. Nosioci ovog osiguranja mogu biti formirani iz sektora
današnjih investicionih fondova, osiguravajućih društava ili
banaka.
4.)vraćanje povjerenja u penzijski sistem kod
osiguranika i korisnika prava,
5.)stvaranje snažnog penzijskog fonda koji će
zadovoljiti potrebe klijenata,
6.) poboljšavanje uslova za razvoj privatnog sektora i
poslovnog okruženja, te smanjenja troškova rada.
Slabosti-ključni problemi u provedbi reforme








Ekonomska kriza, pad ekonomske aktivnosti, investicija, proizvodnje i
zaposlenosti;
Starenje stanovništva;
Period rata je u penzijskom i invalidskom osiguranju stvorio period s
nedovoljno uplaćenim ili potpuno neuplaćenim doprinosima za penzijsko i
invalidsko osiguranje.
Razjedinjena i neefikasna evidencija podataka o obveznicima plaćanja
doprinosa;
Nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost fondova i ministarstva,
posebno u info-tehnologijama;
Nedovoljno obučeni-edukovani kadrovi za praćenje razvoja, opšte ekonomske
i aktuarske analize i politike.
Nedostatak podataka i projekcija o stanovništvu - nije izvršen popis
stanovništva u Bosni i Hercegovini, što je preduslov za izradu analize koja
treba dati odgovor na pitanje kako i kojim putem vršiti reformu penzijskog
sistema;
Spor proces tranzicije, te sporo provođenje procesa privatizacije;
Bodovni sistem izračuna penzija-kao novina u
odnosu na postojeći način izračuna penzija




Bodovni sistem je sistem definisanih prava u kojem se
penzijska prava evidentiraju kao "bodovi".
Prema Bodovnom sistemu izračuna penzija, plaće ostvarene
u godinama staža se pretvaraju bodove. Prema tom sistemu,
za ostvarenu godišnju plaću ( na koju su uplaćeni doprinosi )
u visini prosječne plaće , dobija se jedan bod. Ukoliko je
godišnja plata dvostruko veća od prosjeka, dobijaju se dva
boda, trostruko tri boda itd. Isto tako osoba koja zarađuje x
% prosječne plate, obračunava se proporcionalno x% bodova
godišnje.
U trenutku kada zaposleni ide u penziju, iznos penzije se
utvrđuje tako što se broj bodova pomnoži sa vrijednošću
boda.
Kod izračuna penzije ukupan zbir bodova se množi sa zakonski
propisanom vrijednošću općeg boda. Na ovaj način
uspostavlja se jača ( ali ipak indirektna ) veza između
uplaćenih doprinosa i budućih penzija, kao i pravilnija
distribucija penzija.
Imajući u vidu navedeno, a u cilju jačanja penzionog sistema u
Federaciji Bosne i Hercegovine, potrebno je poduzeti sljedeće:








Provesti reformu penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine
(donijeti: Strategiju reforme penzijskog i invalidskog osiguranja FBiH, a na osnovu
pravaca utvrđenih u istoj donijeti novi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju,
Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja i dr.);
Uvesti tripartitni sistem upravljanja (socijalnih partnera), Federalnim zavodom za
penzijsko i invalidsko osiguranje;
Investicione politike orijentisati prema većem ekonomskom rastu i potražnji rada;
Kreirati aktivne politike zapošljavanja usmjerene ka mobilizaciji i aktiviranju velikog
potencijala rada na tržištu rada;
Provoditi preventivne mjere usmjerene na smanjenje neformalne (sive) ekonomije;
Uvesti alternativne izvore finansiranja za penzione sisteme (npr. određeni potrošački
porezi, porezi na luksuznu robu, porezi na kapitalnu dobit);
Jačati kapacitete administracije (bolje upravljanje podacima, povezivanje baza podataka
poreskih i socijalnih institucija, stručno usavršavanje službenika fondova, međunarodna
obuka);
Omogućiti bolju saradnju između socijanih i poreskih organa, koji su uključeni u rad
penzionog sistema i dr.
Umjesto zaključka


Međutim bez ekonomskog napretka, povećanja
investicija, većeg zapošljavanja, povećanja plaća,
suzbijanja sive ekonomije i dr. u Federaciji Bosne i
Hercegovine neće biti pozitivnih pomaka u visini
penzija, s tim da je zaista potrebno učiniti izmjene u
dosadašnjem penzionom sistemu, jer su penzije u
nominalnom iznosu niske i ne omogućavaju
zadovoljavanje materijalnih i životnih potreba
njihovih korisnika.
Za reformski proces u Federaciji Bosne i
Hercegovine postoji politički konsenzus, što daje
impuls za njeno provođenje.
HVALA NA PAŽNJI!