Transcript beleženje

Teorija beleženja
Vladimir Pavlović
Prevodilac za francuski jezik
Sarajevo, april/travanj 2010.
NA SAMOM POČETKU:
PREVODILAČKA MANTRA
Aum…
PREVODILAC NE PREVODI
REČI,
VEĆ PRENOSI PORUKE
 DEFINICIJA
BELEŽENJA
U praksi beleženje ima za cilj samo da
olakša čin prisećanja u trenutku
prevođenja.
Upravo iz tog razloga će se prevođenje
zasnivati više na izraženim idejama nego
na rečima govornika. Doslovno beleženje
bi nužno imalo za posledicu doslovno
prevođenje, što je sušta negacija
prevođenja.
 Budući
da prenosi ideje i pojmove,
beleženje će biti mnogo više simboličko
nego sintaksičko i stoga se uopšte neće
obazirati na gramatička pravila, a pogotovo
ne na pravopisna pravila.
 IZGLED
BELEŽAKA
 Upotrebna
vrednost beležaka sastoji se u
vizuelnoj pomoći koju one pružaju memoriji.
 Dakle sve u pogledu izgleda beleški mora biti
podređeno jednoj stvarnoj vizuelizaciji
pojmova i ideja. Beleška mora biti takva da se
jednim pogledom mogu obuhvatiti, lako i bez
opasnosti od greške, veće govorne celine, da
se čitanje beležaka ne bi pretvorilo u mučno
dešifrovanje.
 Sad
je jasno, jednom za svagda, da
veština beleženja u konsekutivnom
prevođenju nema ničeg zajedničkog sa
STENOGRAFIJOM
 Uvek
imati na umu:
a) Koristiti male blokove, formata A5.
Uska stranica će vas sprečiti da idete u
širinu.
Najbolje je ako u jedan red stane najviše
jedna misao ili deo misli. Time je
olakšana vizuelna analiza beleški i time
njihovo globalno tumačenje.
b) Ne samo da blok treba da bude uzan,
već se pri beleženju ne koristi sva njegova
raspoloživa širina. Beleške koncentrišemo
na sredinu stranice, gde beležimo
elemente glavnog toka govora, dok
margine ostavljamo za eventualne
digresije, pozivanja na već rečeno i slično.
c) Beleške treba svesti na minimum.
Najčešća greška je suviše gusto
beleženje. Beleške moraju biti rastresite u
vizuelnom smislu. One moraju biti logične:
ono što “viri” iz centralnog dela beleške, i
što je na odgovarajući način označeno,
trebalo bi automatski da asocira na neki
deo govora sekundarnog značaja.
d) Pošto su beleške nezavisne od oba
jezika, a da bismo izbegli eventualnu
zabunu, na prvoj strani svakog novog
segmenta beleženja označićemo velikim
slovom jezik na koji se prevodi. Osim toga,
čim se završi sa prevođenjem jedne celine,
treba precrtati odgovarajući deo beleški,
da bi se izbegla svaka mogućnost zabune.
e) Sve radnje vezane za beleženje treba
što pre da postanu automatske. Što se pre
naviknemo da uzmemo blok, zabeležimo
elemente sadržaja govora, da beleške
formiramo na samo sebi svojstven način,
to ćemo se brže privići da pažnju
koncentrišemo isključivo na govor.
 VEŠTINA
BELEŽENJA
Beleženje elemenata sadržaja govora
koristi, globalno posmatrano, tri osnovna
sredstva.
To su:
1) skraćivanje,
2) artikulacija (povezivanje) i
3) simbolizacija
 1)
SKRAĆIVANJE
Skraćivanje se praktikuje u tri ravni:
leksičkoj,
gramatičkoj i
stilskoj.
LEKSIČKA RAVAN
Svaka reč se skraćuje, osim ako nije duža
od četiri ili pet slova. Ostaju prva dva ili tri
početna slova i jedno ili dva krajnja,
neophodna za identifikaciju reči. “Princip
semitskih jezika”

Primer: (osnova: francuski)

fabn
fabt
constrn
exptn
com
coml
comn
comt







proizvodnja
proizvođač
građevinarstvo
izvoz
trgovina
trgovinski
komercijalizacija
trgovac
Pribegavanje nekom drugom jeziku
omogućava da se skraćenice još više
redukuju. Tako ćemo, ako uzmemo engleski
jezik, dobiti:
 Primer:
mfg
mfr
bldg
estd
proizvodnja
proizvođač
građevinarstvo
procenjen,
približan
Ekstremno skraćivanje, redukovanje pojma ili ideje na samo jedno
slovo moguće je kod onih pojmova koji su najčešće u opticaju na
međunarodnim skupovima i u govorima.

Primer:




w
fulll w
W
W spsé






M
Ms
C
c
E
WG
rad, zaposlenost
puna zaposlenost
radna snaga
radnička klasa,
specijalizovani radnici
član, učesnik
auditorijum
odbor
komisija
privreda
radna grupa

Podrazumeva se da se u cilju skraćivanja koriste i
opšte poznate i širom sveta usvojene skraćenice
za imena zemalja, one koje vidimo obično pored
automobilskih tablica:


SRB
US




GB
B
UN
BIT
Srbija, srpski
Sjedinjene Američke Države,
američki
Velika Britanija, britanski,
Belgija, belgijski
Ujedinjene nacije
Međunarodni biro rada, itd.
S obzirom na već pomenuti eliptični karakter
beležaka, skraćenica koja se odnosi na
neku zemlju, odnosi se takođe i na
delegata odnosno na delegaciju te zemlje.
Tako, PB: znači "Predsednik belgijske
delegacije izjavljuje...".
 Brojevi
se takođe maksimalno skraćuju,
pogotovo kad je reč o datumima i
statističkim podacima.
 PrimerI:
 coal
prodn 55 - 60 = proizvodnja uglja od
1955-1960.
 impn 2 m cattle = uvoz 2000 grla stoke
 2 M ton 56-8 = 2.000.000 tona od 1956 do
1958.

GRAMATIČKA RAVAN
Skraćenicama se takođe može označiti i rod, odnosno broj,
tako što se iza skraćenice doda jedno "e" ili "s". Naravno, "e"
za označavanje ženskog roda biće blisko samo onima kojima
je radni jezik francuski, ili onima koji ga dobro znaju.

Primer:




Logts
Invts
USes
SRB(e)s
stanovi
investicije
Amerikanke
Srbi (Spkinje),
srpski narod
 Skraćivanjem
se takođe mogu označiti odnosi
u vremenu (vremena glagola), tako što se uz
koren (skraćenicu) doda, najčešće kao
eksponent, nastavak za odgovarajuće vreme
ili način u engleskom jeziku.
 Primer:
 Askll = zamoliće, pitaću, pozvaćemo
 wantd = želeo sam, hteli smo, izrazio je želju
 sayld (?) = rekao bi, hteo bih reći (šta biste vi
rekli?)
STILSKA RAVAN
Ako bi, primera radi trebalo zabeležiti rečenicu "Ovaj
izveštaj bi mogao da ne bude beskoristan", koristeći
ključne reči iz te rečenice, izbor bi nužno pao na reči
"izveštaj" i "beskoristan". Pa kad bismo, prema logici
skraćivanja zapisali "rept no use", prilikom prevođenja
bismo vrlo verovatno rekli nešto sasvim suprotno od
onoga što je govornik želeo da kaže. Činu beleženja
stoga mora uvek da prethodi jedna mentalna
modulacija (promišljanje smisla), da bi se dobilo nešto
kao"possible usefulnesss", odnosno odgovarajući
skraćeni oblik u belešci, nešto kao "rept maybe utile",
što zovemo stilskom skraćenicom.
 Primeri:
B
thanks too - Belgija (belgijska delegacija)
se pridružuje izrazima zahvalnosti ostalih
delegacija;
 We welcome RUS enfin dac - Raduje nas
(zadovoljni smo) što je najzadi Rusija dala
svoj pristanak
2) ARTIKULACIJA
 Artikulacija
je postupak kojim se
obezbeđuje, kod beleženja, povezivanje
ideja. Izbor prave reči za povezivanje na
početku beleženja omogućava da se ovo
svede na minimum, budući da ta reč
vizualizuje logični odnos među elementima
sadržaja izrečenog.
Primeri:
 expts rose vol & val - Izvoz je porastao po
obimu i po vrednosti,
 yet expts prix no change - dok su izvozne
cene ostale nepromenjene.
 so expt surplus rose - Znači da su izvozni
viškovi porasli.
NIJANSA
REČ
PREVOD
Objašnjenje
AS, FOR, DUE TO
Opravdanje
WHY
S obzirom da; pošto; zbog
činjenice da…
Zato, stoga iz tog razloga...
Suprotnost
THO
Iako, bez obzira na činjenicu da...
Ograničenje
YET
Ipak, međutim, dok, zauzvrat...
Pretpostavka
IF
Recimo da, može se zamisliti da...
Zaključak
SO
Tako, dakle, prema tome, može se
zaključiti da...
Kao što, po analogiji, isto vredi
za...
Naprotiv, s druge strane...
Jednakost, ekvivalentnost
=
Nejednakost
≠
Dodatno objašnjenje
DE+
Štaviše, osim toga, s druge
strane...

3) SIMBOLIZACIJA

Simbolizacija je postupak pomoću kojeg se, više
nego pomoću skraćivanja, ide dalje u vizuelnom
predstavljanju nekih koncepata

Šta čini osnovni arsenal simbola? To su četiri
velike kategorije:




simboli izraza,
simboli orijentisanja,
simboli odnosa i
nezavisni simboli.
SIMBOLI IZRAZA

a) Simbol mišljenja :

Usvojeni simbol mišljenja jeste dvotačka, znak interpunkcije
kojim se u proznim tekstovima uvodi navođenje tuđih ili svojih
reči. Njime se izražavaju svi pojmovi koji su direktno
iliindirektno vezani za mišljenje: smatrati, misliti, mišljenje,
konstatacija, predviđanje,razmatranje, itd.

Primeri:



we: = Mi smatramo da...
US: = Američka delegacija je mišljenja da...
he likely not our: = On verovatno nije našeg mišljenja...

b) Simbol reči “

Znak navoda je usvojen kao simbol reči pošto se njegova
funkcija kao znaka interpunkcijesastoji upravo u uvođenju
citata. Njime ćemo izraziti sve srodne pojmove:
objasniti,objašnjenje, reč, govor, izjaviti, izjava, reći,
napomenuti, izložiti, izjasniti se itd.

Primeri:




" Truman 48 = Govor koji je predsednik Truman održao 1948.
Ms "d = Neki članovi su izjavili...
G " not clear = Nemačka izjava nije jasna
when I asked " = Kad sam zatražio reč, kad sam zatražio da
budem upisan ulistu govornika...








c) Simbol diskusije: ⊕
Kružić predstavlja okrugli sto za koji se seda da bi se razgovaralo,
dok krstić u sredini služi jedino da bi se taj simbol razlikovao od nule
ili od velikog "O". Uz njega idu svi pojmovi u glagolskom ili
imeničnom obliku koji su u vezi sa pojmom diskusije: raspravljati,
tretirati,razmatrati (sa nekim), baviti se (nekim pitanjem), skup,
sednica...
Primeri:
C resume ⊕ 15 h = Komitet će nastaviti diskusiju u 15 časova
US props ⊕ll AG = O američkim predlozima će se raspravljati na
generalnoj
skupštini
AG⊕d Q in No⊕ s = Generalna skupština se pozabavila ovim
pitanjem na više
svojih sednica

d) Simbol saglasnosti: OK


Izbor je sasvim prirodno pao na ovaj amerikanizam čija je
upotreba postala univerzalna.
Ovim simbolom će se pribeležiti, osim toga, i svi pojmovi
vezani za identičnost stanovišta:složiti se, slaganje sa,
podržavanje, podrška...

Primeri:


RUS OK rules = Ruski delegat se složio sa pravilnikom
AG OK-d finl rep = Generalna skupština je odobrila finansijski
izveštaj
we no OK " GB = Mi se ne možemo pridružiti izjavama
britanske delegacije

 SIMBOLI
ORIJENTACIJE
Ovim simbolima se izražavaju različiti
aspekti kretanja: nepokretnost, uzlazno ili
silazno kretanje, centrifugalno ili
centripetalno kretanje, nastavak kretanja.
Ima ih pet i svi se oslanjaju na uobičajeno
korišćenje strelica usmerenih u različitim
pravcima.
 a)
Horizontalna dvostruko orijentisana strelica
↔ izražava nepokretnost, stabilnost,
ravnotežu.
Horizontalna strelica na desno → izražava
pokret ka budućnosti ili ka spoljašnosti, izvoz,
komunikaciju, prenos, tendenciju, kontinuitet
pokreta...
 b)
Horizontalna strelica na levo ← izražava
pokret ka prošlosti, odnosno ka unutrašnjosti,
uvoz, prihod, prijem, posledice,rezultat…
 c)
Strelica na gore bez obzira na smer ↑
izražava sve pojmove vezane za povećanje,
rast, razvoj, napredak, uspeh,
poboljšanje,oporavak, ubrzanje...
 d)
Strelica na dole bez obzira na smer ↓ kao
simbol suprotan prethodnom, izražava sve
pojmove vezane za smanjenje,
opadanje,redukciju, regresiju, nazadovanje,
gubitak, pogoršanje, neuspeh, usporenje...
 e)

SIMBOLI ODNOSA

Simboli odnosa imaju ulogu koja je analogna rečima za vezu, utoliko
što i te reči označavaju određeni odnos. Mogu izražavati jednostavni
odnos uzroka i posledice, podudarnost ili razliku više elemenata.
Zato ćemo među ovim simbolima prepoznati one koji se koriste i za
artikulaciju.

a) Simbol jednakosti: = izražava jednakost, analogiju, identičnost...
Stoga će vrlo često zameniti glagole: biti, predstavljati, činiti...

Primeri:


rules " all Ms= Prema statutu svi će delegati biti jednako tretirani
sitn USA now = F 48 Može se uporediti sadašnja situacija u SAD sa
onom u Francuskoj 1948. godine.
Simbol nejednakosti: ≠ suprotno od
prethodnog, ovaj simbol označava
nejednakost, razliku, disproporciju,
neslaganje, spor, suprotstavljanje,
neravnotežu itd...
 b)
 Primer:
≠" GB = Ne možemo dati saglasnost na
izjavu britanske delegacije
 we


c) Simbol odnosa: / ovim simbolom, tradicionalnom kosom
crtom, označava se odnos, međuzavisnost,
koordiniranost itd.

d) Simbol superiornosti: > ovim matematičkim simbolom
izražava se ne samo superiornost, već i prethodnost,
prednost, pobeda, uz sve odgovarajuće nijanse.

Primeri:


expts vol > val = Obim izvoza prevazilazi njegovu vrednost.
prix agri bcp > 89 = Cene poljoprivrednih proizvoda znatno su
više od onih iz 1989.

Simbol inferiornosti: < matematički
simbol, suprotan prethodnom, izražava
inferiornost, naknadnost, i ostale pojmove
suprotne od prethodnih.
 Primer:
 demd durables 91<89 = Godine 1991.
potražnja za trajnim potrošnim dobrima
ostala je ispod nivoa 1989.
 e)
 NEZAVISNI
 Nezavisni
SIMBOLI
simboli su upravo oni po kojima se
prepoznaje individualnost prevodioca. Oni su
nezavisni, s jedne jer ne pripadaju ni jednoj
posebnoj grupi simbola, a s druge strane zato
što njihov izbor, oblik i značenje zavise od
same ličnosti prevodioca, njegove
maštovitosti, njegove civilizacijske pripadnosti
i njegovog kulturnog nivoa i profila.
NA SAMOM KRAJU:
PREVODILAČKA MANTRA
Aum…
PREVODILAC NE PREVODI
REČI,
VEĆ PRENOSI PORUKE