Transcript Maja Vehovec

VI Okrugli stol: Banka magazin i Ekonomski institut, Zagreb, 13.11.2012.
prof.dr.sc. Maja Vehovec, voditeljica projekta
Suradnice: dr. S. Slijepčević, dr. I. Rašić Bakarić i I. Tomić
Definiranje okvira istraživanja
 BOLNICE – kao subjekti ponude medicinskih usluga i ishoda
liječenja.
 BOLNICE – kao poslovni subjekti opisani u 5 ekonomskih slika.
Obuhvat: Javne bolnice
Izvori: HZZO,HZJZ, Eurostat, WHO
Intervjui iz strukturiranih upitnika
2
Slika 1:
Međunarodna usporedba bolnica
RH bolnice
EU
bolnice
3
Slovačka
Rumunjska
Mađarska
Poljska
Južna Koreja
Litva
Finska
Estonija
Njemačka
Hrvatska*
Belgija
Češka
Slovenija
Novi Zeland
Nizozemska
Španjolska
Island
Švicarska
Francuska
Švedska
Danska
SAD
Ukupni izdaci bolnica kao % BDP-a - 2009. godina
6.0
5.0
4.0
3.0
2.0
1.0
0.0
* - 2010.
4
60.0
Obrtaj (broj pacijenata/broj postelja) i prosječna duljina boravka u bolnici 2009.
14.0
12.0
50.0
10.0
40.0
8.0
30.0
6.0
20.0
4.0
10.0
2.0
0.0
0.0
Broj otpuštenih pacijenata/broj kreveta
Prosječna duljina boravka pacijenata u bolnici (u…
5
0
Makedonija
Rumunjska
Grčka*
Bugarska*
Latvija
* - 2009.
Hrvatska
0
Slovenija
50
Mađarska
100
Italija*
800
Španjolska
250
Irska
900
Portugal
Norveška
Danska*
Švicarska
Belgija*
Island
Austrija
Njemačka
Francuska
Češka
Malta
Irska
Nizozemska*
Estonija
Litva
Italija*
Cipar
Hrvatska
Poljska*
Portugal
Španjolska
Latvija
Bugarska*
Mađarska
Grčka*
Makedonija
Turska
Slovenija
Finska*
Rumunjska
300
Litva
150
Češka
200
Estonija
Njemačka
Malta
Nizozemska
Belgija*
Finska*
Danska*
Francuska
Norveška
UjedinjenoKraljevst…
* - 2009.
Švicarska
Island
Island
Austrija
Švicarska
Danska*
Francuska
Grčka*
Norveška
Litva
Španjolska
Estonija
Italija*
Portugal
Češka
Njemačka
Bugarska*
Malta
Hrvatska
Latvija
Finska
Mađarska
Irska
Slovenija
Turska
Nizozemska*
Rumunjska
Poljska*
Makedonija
Cipar
Belgija*
Broj zaposlenih liječnika u bolnicama na 100.000 stanovnika - 2010. godina
Broj zaposlenih profesionalnih sestara i babica u bolnicama na 100.000 stanovnika 2010. godina
700
600
500
400
300
200
100
0
* - 2009.
Ukupan broj zaposlenih u bolnicama na 100.000 stanovnika - 2010. godina
3000
2500
2000
1500
1000
500
6
Tehnološki kapacitet
Broj aparata za magnetsku rezonancu u bolnicama na 100.000 stanovnika - 2010.
godina
2.0
1.8
1.6
1.4
1.2
1.0
0.8
0.6
0.4
0.2
0.0
Finska
3.0
Rumunjska
Danska
Litva 2.0
Italija
Hrvatska
Slovačka
1.0
0.0
Litva
Malta
Belgija
Španjolska
Grčka
Rumunjska
Hrvatska
Bugarska*
Latvija
Slovačka
Estonija
Češka
Francuska
Malta
Portugal
Irska
Grčka
Austrija
Njemačka
Belgija
Španjolska
Island
Nizozemska
Italija
Luksemburg
Danska*
Švicarska
Cipar
Finska
Latvija
Češka
Luksemburg
* - 2009.
Broj aparata za magnetsku rezonancu u bolnicama
na 100.000 stanovnika - 2010. godina
Broj aparata za mamografiju u bolnicama na
100.000 stanovnika - 2010. godina
Broj skenera za kompjutoriziranu tomografiju u
bolnicama na 100.000 stanovnika - 2010. godina
7
Sažetak međunarodne usporedbe




Ukupni izdaci bolnica RH izraženi u postotku BDP-a ukazuju na značajan
novac kojim se financiraju bolnice;
Ukupan broj zaposlenih u bolnicama mjereno na 100.000 stanovnika više
zaostaje u usporedbi sa zaostajanjem brojem liječnika i brojem sestara;
Postoji snažno tehnološko zaostajanje u odnosu na broj aparata za
magnetsku rezonancu u bolnicama mjereno na 100.000 stanovnika u
usporedbi s drugim zemljama iste razine ukupnih izdataka u BDP-u kao i s
ostalim tehnološkim kapacitetima koji su bolji samo u usporedbi s
Rumunjskom;
Obrtaj pacijenta po postelji pokazuje umjerenu produktivnost uz preveliku
duljinu hospitalizacije što je ovisno o vrstama bolesti, komplikacijama,
dnevnim i ambulantnim kapacitetima.
8
Slika 2:
Regionalna distribucija bolnica u RH
KBC, KB i K
Sveučilišne
bolnice
OB
SB i LJ
9
10
Požeško-slavonska
Ličko-senjska
Šibensko-kninska
Karlovačka
Krapinsko-zagorska
Slavonski Brod
Virovitičko-podravska
Vukovarsko-srijemska
Međimurska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Dubrovačko-neretvanska
Primorsko-goranska
Osječko-baranjska
Grad Zagreb i Zagrebačka
Zadarska
Sisačko-moslavačka
Varaždinska
Istarska
170
Splitsko-dalmatinska
Gustoća – broj bolnica na 10.000 stanovnika
370
320
270
220
RH=100
120
70
20
Grad Zagreb i Zagrebačka
Požeško-slavonska
Karlovačka
Primorsko-goranska
Šibensko-kninska
Osječko-baranjska
Brodsko-posavska
Virovitičko-podravska
Splitsko-dalmatinska
Koprivničko-križevačka
Međimurska
Zadarska
Dubrovačko-neretvanska
Vukovarsko-srijemska
Bjelovarsko-bilogorska
Varaždinska
Sisačko-moslavačka
Istarska
Krapinsko-zagorska
120,0
Ličko-senjska
Pokrivenost – broj postelja na 10.000 stanovnika
160,0
140,0
RH=100
100,0
80,0
60,0
40,0
12
20
Grad Zagreb i Zagrebačka
Primorsko-goranska
Slavonski Brod
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Požeško-slavonska
Karlovačka
Vukovarsko-srijemska
Međimurska
Splitsko-dalmatinska
Zadarska
Bjelovarsko-bilogorska
Dubrovačko-neretvanska
Varaždinska
Virovitičko-podravska
Istarska
Koprivničko-križevačka
Sisačko-moslavačka
Krapinsko-zagorska
Ličko-senjska
Dostupnost – doktori medicine na 10.000 stanovnika
160
140
120
100
80
60
40
13
Sažetak regionalne slike

Regionalna distribucija bolnica u RH vizualno pokazuje
neravnomjernu gustoću bolnica po grupama bolnica po županijama.

Gustoća, pokrivenost i dostupnost bolnica osim u odnosu na broj
stanovnika ovisi o km udaljenosti i prosječnom vremenu pristupa.

Decentralizacija sredstava iz središnjeg proračuna po županijama i
županijsko vlasništvo bolnica nisu u funkcionalnoj vezi.
- Vlasništvo traži izrazito veću financijsku samostalnost županija što u
većini slučajeva nije realno moguće, a niti ekonomski opravdano.
- Ako vlasnici županijskih bolnica ne mogu sanirati dugove bolnica tko
postaje novi vlasnik?
Županijske
bolnice
14
Slika 3:
Tehnička efikasnost bolnica
2010
51 bolnica
Input varijable:
djelatnici, postelje
Output varijable:
pacijenti, dani
bolničkog liječenja
15
Metodologija
 Tehnička ili naturalna efikasnost se mjeri odnosom rezultata
(učinaka, outputa) i ulaganja (uloženih resursa, inputa).
 Efikasnost korištenja resursa bolnica mjerena je metodom
omeđivanja podataka koja je neparametarska metoda koja se
zasniva na linearnom programiranju:
□
□
procijenjena granica efikasnosti omogućuje da se izmjeri (ne)efikasnost
jedne bolnice u odnosu na najbolju praksu, odnosno identificiraju bolnice
koje se nalaze na granici efikasnosti i one ispod nje.
procjenjuje se relativna efikasnost čija se vrijednost nalazi između 0 i 100
posto, a odstupanja od 100 posto se pripisuju višku inputa ili nedovoljnom
postizanju rezultata.
16
Efikasnost korištenja resursa – sve bolnice
20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
18
Prosječna efikasnost u
bolnicama
80,9%
Najmanja efikasnost
51,4%
15
7
5
Najviša efikasnost
100,00%
4
2
Efikasnih bolnica
7
Neefikasnih bolnica
50-59,9 60-69,9 70-79,9 80-89,9 90-99,9 Efikasne
bolnice
- 9,8% koristi 40-50% više inputa
od efikasnih bolnica
- 3,9% koristi za 30-40% više inputa
od efikasnih bolnica
86,3%
17
Efikasnost korištenja resursa – usporedba grupa bolnica
Tehnička efikasnost u KBC, KB, K i OB
Broj analiziranih bolnica
Tehnička efikasnost u SB
32
Broj analiziranih bolnica
19
Najmanja efikasnost
55,7%
Najmanja efikasnost
51,4%
Efikasnih bolnica
4
12,5%
Efikasnih bolnica
3
15,8%
Prosječna efikasnost KBC, KB i OB
81,3%
Prosječna efikasnost SB
80,2%
Broj bolnica s ispodprosječnom
efikasnosti
13
68,4%
Broj bolnica s ispodprosječnom
efikasnosti
9
47,4%
Broj bolnica koje mogu povećati
rezultate za više od 30%
5
15,6%
Broj bolnica koje mogu povećati
rezultate za više od 30%
2
10,5%
18
Sažetak tehničke efikasnosti bolnica
 Pokazuje da 86,3% analiziranih bolnica u 2010. godini nije bilo
efikasno u korištenju resursa, a čak 9,8% koristi za 40-50% više
inputa od efikasnih bolnica i 3,9% koristi za 30-40% više inputa od
efikasnih bolnica;
 Prosječna efikasnost u bolnicama iznosi 80,9% što znači da bi
neefikasne bolnice trebale prosječno smanjiti inpute ili povećati
outpute za 19,1%. Racionalizaciju korištenja resursa potrebno
napraviti vodeći računa o uzrocima neefikasnosti u svakoj pojedinoj
bolnici i specifičnim karakteristikama svake bolnice;
 68,4% bolnica u grupi KBC, KB i OB i 47,4% SB su postigle
manju tehničku efikasnost od prosječne;
 7 bolnica je poslovalo tehnički efikasno.
19
Slika 4:
Agregatni financijski pokazatelji bolnica
Budžeti
Prihodi,
rashodi,
dugovi
20
Budžeti bolnica (mlrd. HRK), 2011
Udjeli po grupama bolnica
%
70
60
50
40
54% - 9 bolnica
KBC, KB, K
30
35% - 23 bolnice
OB
20
10
12% - 28 bolnica
SB
0
0
1
2
3
4
5
6
7
mlrd.
21
Bolnice u RH - Ukupni prihodi, rashodi po skupinama
i rezultat poslovanja, 2011.
12,000
11,000
10,000
9,000
8,000
7,000
6,000
5,000
4,000
3,000
2,000
1,000
0
-1,000
KBC, KB I KLINIKE
OB
SB
UKUPNO
Ukupan prihod
5,913
3,782
1,299
10,994
Bruto plaće i doprinosi i ostali rashodi za
zaposlene
3,216
2,473
838
6,527
Materijalni izdaci
2,560
1,205
351
4,117
Ostali izdaci
317
313
102
732
Rezultat: višak (manjak) prihoda nad
rashodima
-180
-209
8
-382
22
Bolnice u RH - Udjeli rashoda 2011. godini
70%
KBC, KB I KLINIKE
60%
OB
SB
50%
40%
30%
20%
10%
0%
-10%
Bruto plaće i doprinosi i ostali
rashodi za zaposlene
Materijalni izdaci
Ostali izdaci
Rezultat: višak (manjak)
prihoda nad rashodima
23
Udjeli prihoda bolnica
100.0%
90.0%
LIMITI
80.0%
70.0%
Prihodi od HZZO
60.0%
Prihodi od usluga dr. zdr. ust.
Prihodi od proračuna (središnji i lokalni )
50.0%
Prihodi od ostalih korisnika
Prihodi od participacije
40.0%
Ostali i izvanredni prihodi
30.0%
Primici od financijske imovine i zaduženja
20.0%
10.0%
0.0%
UKUPNO KBC, KB,
KLINIKE
UKUPNO O.B.
UKUPNO SPEC. BOL.
24
Struktura prihoda od HZZO-a - Opće bolnice, 2011 .
HZZO proračuni bolnica
HZZO dopun zdrav osig
HZZO za usluge izvan ugovorenog limita
HZZO s osnova ozljeda na radu
HZZO ugovori za prim zdrav zaštitu
300,000,000
250,000,000
200,000,000
150,000,000
100,000,000
50,000,000
0
Limiti koje HZZO odobrava za proračune bolnica se temelje na povijesnom obrascu
i uvijek su manji od stvarnih faktura.
Limiti nemaju transparentne parametre. Netransparentnost uzrokuje neznanje koje
izaziva nepovjerenje, a nepovjerenje vodi u nestabilne i neprofesionalne odnose
ugovornih strana.
25
-5%
-10%
-20%
-25%
0%
O.B. VUKOVAR
O.B. POŽEGA
O.B. VIROVITICA
O.B. ZABOK
O.B. VINKOVCI
O.B. BJELOVAR
O.B. KNIN
O.B. GOSPIĆ
O.B. PAKRAC
O.B. OGULIN
O.B. NAŠICE
O.B. NOVA GRADIŠKA
-15%
O.B. KOPRIVNICA
O.B. ČAKOVEC
O.B. DUBROVNIK
O.B. SISAK
O.B. KARLOVAC
O.B. ŠIBENIK
O.B. VARAŽDIN
O.B. SL. BROD
O.B. PULA
O.B. ZADAR
O.B. SVETI DUH
Udio duga u ukupnim prihodima - Opće bolnice 2011.
5%
DUG,
INSOLVENTNOST
STEČAJ??
-30%
-35%
26
Sažetak financijskih pokazatelja






Ukupni dugovi bolnica u 2011. iznosili su 382 milijuna kuna;
Najveći dio dugova ostvaren u općim bolnicama, zatim u grupi KBC, KB
i klinike dok su jedino SB poslovnu godinu završile pozitivno;
Postojeći model financiranja bolnica i postojeća zakonska široka prava
zdravstvene zaštite SVE-ZA-SVIH ili PRAVO-ZA-SVIH nije održivo te se
treba postojeći model financiranja redefinirati u skladu s izlaznim
rezultatima bolnica;
Od sedam tehnički efikasnih bolnica ni jedna nije bila financijski
pozitivna (2010).
Model povijesnog limita ima ugrađenu grešku, a to je nepovjerenje
između dviju strana ugovornog odnosa zbog čega jedna i druga strana
unaprijed uračunava određenu netočnost iskaza. Bolnice po ovom
modelu rade s rizikom gubitaka, jer su prava pacijenata široka, a broj
pacijenata i njihove bolesti različite.
Cijena usluge se formira regulatorno, potražnja se formira tržišno.
Kontrola izvršenih usluga nije sustavno uvedena.
27
Slika 5:
Perspektiva ravnatelja
a) Outsourcing nezdravstvenih usluga
NE
DA
• Postoje tehnički i ljudski kapaciteti
• Sadašnja cijena je prihvatljivo niska
• Društveni interesi zajednice
• Outsourcing vlastitih kapaciteta
• Privatizacija efikasnija
• Cijena koštanja manja
• Upravljanje jednostavnije
• Ali ipak NE za specifična područja
28
Perspektiva ravnatelja
b) Praćenje kvalitete i akreditacija
Korisno
DA
Važno
Dobrodošlo
Praćenje sustava
plaćanja
Povezanosti ishoda i
s financiranjem
Uspostave smjernica,
standarda, protokola,
procedura
Informatizacija
Uz preduvjet
Strateški plan bolnice
29
Zaključak - SADAŠNJOST
U poslovnom i financijskom smislu bolnice pružaju sliku
ZAPUŠTENOSTI,
 jer su financije u neravnoteži, a dugovi se ugrađeno generiraju.
Ekonomska održivost bolnica je upitna, a fiskalna odgovornost stvarno
neprovediva bez obzira na zakonska izuzeća;
 jer su okviri poslovanja zadani izvana te je unutrašnja mogućnost
upravljanja vrlo ograničena. Zbog toga su bolnice u poslovnom smislu
hibridni modeli koji posluje unutar top-down zadanih ograda i često
netransparentne regulacije;
 jer sustav smjernica, standarda i kliničkih protokola nije uspostavljen i
doveden u vezu s kvalitetom zdravstvenih usluga.
30
Zaključak - BUDUĆNOST
 Bolnice trebaju hitno, ali promišljeno restrukturiranje. Svako
daljnje odlaganje vodi u financijsko urušavanje sustava.
 Odnos između bolnica, HZZO i MZ zahtjeva reviziju.
Restrukturiranje bolnica ovisi o uspješnosti restrukturiranja
HZZO koji treba dominantno preuzeti ulogu osiguravajućeg
društva.
 Unapređenje efikasnosti rada bolnica ne ovisi samo o količini
novaca, već o uspostavi efikasne organizacije, racionalne
upotrebe resursa i dovođenja DTS-ova u direktnu vezu s
financiranjem i ishodima liječenja.
 Usporedivost bolnica je korisno i poželjno mjeriti pomoću
ključnih pokazatelja poslovanja (KPI), jer se time podiže
njihova konkurentnost i razvijaju sve bolje poslovne
kompetencije.
31
HVALA NA PAŽNJI!
32