Transcript X Pranje ruku

PRANJE RUKU
Vinko Zoranić Dr.med.,
Spec. mikrobiologije s parasitologijom
Ritualno (religijsko)

Havaji:
Svakom većem spiritualnom događaju u
životu (vjenčanju i sl.) prethodi obred
spiritualnog pranja ruku zvan “HIUWAI”
Ritualno (religijsko)




Kod muslimana
U Japanu (prilikom ulaska u hram)
Kod židova
I Poncije Pilat je “oprao” ruke
POVIJEST

Javni WC-i u Rimu


brisali su se spužvom
poslije nisu prali ruke
POVIJEST
“Mishnah Torah”
1199. god.
”Nikada nemoj zaboraviti
oprati ruke nakon
dodirivanja bolesne osobe.”
Moses
Ben Maimonides
(Egipat)
POVIJEST
SREDNJI VIJEK
 Nema značajnijeg
napretka u higijeni od
1204. god. do 1843. god.
POVIJEST
Oliver Wendell Holmes
(1809-1894)
(Harward University)
 Babinju groznicu prenose doktori i med. sestre
 Smrtnost i do 25% !!!
* zagovarao provođenje higijene kod kreveta pacijentice
→ velik otpor među kolegama
POVIJEST
Ignaz Semmelweis
(1818-1865)
(Bečka opća bolnica)
 Pranje ruku klornim vapnom
 Smanjena smrtnost
 Stalna borba s kolegama →
→ duševno obolio
→ umro od gnojne infekcije prsta
POVIJEST
DVADESETO
STOLJEĆE
 Pranje ruku →
→ prihvaćeno je kao
najvažniji i jednostavan
postupak u
sprječavanju širenja
infekcije
Prof. dr. Andrija Štampar
(1888-1958)
 3,5 miliona djece umre u 1. god. od dijareje i
pneumonije
 1/3 civiliziranog društva ne pere ruke poslije
obavljanja nužde (većinom muškarci)
 1/4 odraslih ne pere ruke nakon mijenjanja pelena
 1/2 vlasnika ne pere ruke nakon igre s kućnim
ljubimcima ili nakon čišćenja za njima
 Samo 1/3 ljudi pere ruke nakon kašljanja ili kihanja
 1/5 pere ruke nakon doticaja s novcem.
Infekcije koje se najčešće
prenose prljavim rukama








Dijareja
Bacilarna dizenterija
Tifus
Virusni hepatitis
Prehlada
Gripa
Infekcije konjunktive
Infekcije kože
FEKALNO- ORALNI PUT PRIJENOSA
Istraživanje American Society for Microbiology 2005.g.
Pitanje: koliko često perete ruke nakon…
Nakon igre s ljubimcem
Uvijek operem ruke
2005
42%
(16%)
Nakon korištenja WC-a
u svom domu
2005
83%
(10%)
Prije pripremanja hrane
Nakon mijenjanja pelena
2005
77%
(14%)
2005
73%
(4%)
Nakon kašljanja ili kihanja
2005
32%
(23%)
(Obično operem ruke)
Nakon korištenja
javnog WC-a
2005
91%
(6%)
Nakon diranja novca
2005
21%
(18%)
“Bolesti prljavih ruku”
(S. aureus
normalno kod
30-40% ljudi)
Normalna flora (broj mikroorganizama)
“Bolesti prljavih ruku”
Ruke su najčešći put prijenosa infekcije

Najčešći put kontaminacije namirnica
KONTAKTOM (infekcije probavnog sust.)


neposrednim
posrednim
→ vlastitom florom
→ iz okoliša
“Bolesti prljavih ruku”

najčešći put prijenosa respiratornih
infekcija (npr. prehlade)

kihanjem (kašljanjem) →
→ velike kapljice →
→ padaju →
→ prijenos kontaktom
Kada prati ruke?
UVIJEK:






kad osjetite da su vam ruke prljave
prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane
prije jela i nakon jela
prije igre s bebom ili doticanja bebe
prije i nakon mijenjanja pelena bebi
prije i nakon doticaja s bolesnom
osobom
Kada prati ruke?







nakon uporabe toaleta
nakon čišćenja
nakon igre s ljubimcima i nakon čišćenja
za njima
nakon kihanja i kašljanja
nakon rukovanja s otpacima ili pražnjenja
smeća
uvijek kada uđete u svoj dom
nakon obuvanja obuće
Što treba osigurati za
ispravno pranje ruku?




Toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu
vodu
Tekući sapun (i četkicu)
Jednokratne papirnate ručnike
Koš za otpatke
 Dezinfekcijsko sredstvo
(neka radna mjesta)
Postupak pranja ruku

vlaženje toplom vodom

nanošenje tekućeg sapuna

sapunanje najmanje 20 sekundi
(uporaba četkice - prljavština ispod noktiju)

ispiranje pod mlazom tople vode

dezinfekcijsko sredstvo (gdje je potrebno)

sušenje jednokratnim papirnatim ručnicima
→ zatvaranje vode papirnatim ručnikom →
→ bacanje u koš s poklopcem
Što se najčešće loše opere?
najčešće loše
oprano
najčešće dobro
oprano
često loše
oprano
Antibakterijski sapuni

Sadrže antiseptičko sredstvo →
(alkohol, klorheksidin, klor,
heksaklorofen, jod, kvarterne amonijeve
spojeve, ili triklosan)
→ tvari koje smanjuju broj
mikroorganizama

Prema nekim istraživanjima →
→ nisu djelotvorniji od običnih sapuna
Sušenje ruku



Na radnom mjestu →
→ isključivo papirnatim ubrusom
Frotirski ubrus →
→ osobni (kod kuće)
Fenomati su se prema jednom istraživanju
pokazali jako loši zbog:
 194% više bakterija na prstima
 254% više bakterija na dlanovima
 značajan porast S. aureus na koži
(i drugih bakterija - uzročnika trovanja
hranom)
Čiščenje sredstvima na bazi
(70%) alkohola




Čišćenje bez vode
(sadrže aditive za vlaženje kože)
Stavi se na dlan → trljaju se sve površine
dok se sredstvo ne osuši
Smanjuju broj mikroorganizama
Manje nadražuju kožu (od sapuna)
Na radnom
mjestu
 Skinuti nakit
 Postaviti
slikovne upute
Na radnom mjestu

Medicinska sestra prosječno tijekom
smjene od 8 sati:
→ 1 sat pere ruke
(7x/sat po 60 sek.)
*Potrebno je koristiti zaštitne kreme!

Dobro oprane ruke →
→ manje do 95% bakterija
Na radnom mjestu
*rukavice*





Smanjuju kontaminaciju ruku
Treba izabrati adekvatne rukavice
Ruke se ne smiju prati u rukavicama
Koriste se jednokratno
(mijenjati kod svakog bolesnika)
Treba ih odbaciti na propisani način
te oprati ruke
 Cilj SZO → do 2015. godine za 2/3 smanjiti
umiranje djece mlađe od pet godina →
→ pranje ruku sapunom
 Odlukom Generalne skupštine UN → prvi put 2008
RAZMISLITE
Što ste
maloprije
radili?


OPERITE RUKE
Što ćete
poslije
raditi?