Transcript 2. PREDAVANJE

2. PREDAVANJE
Temelji poslovne logistike
POTREBE UVOĐENJA POSLOVNE
LOGISITIKE
Do potrebe uvođenja poslovne logistike u zemljama Zapadne
Europe došlo je osamdesetih godina dvadesetog stoljeća,
kada su već bile iscrpljene mogućnosti za sniženje troškova u
poduzeću (jer su se usavršili tehnološki procesi).
Kako bi se snizili troškovi bilo je potrebno sniziti razinu
aktiviranih sredstava u poduzeću u smislu boljeg
iskorištavanja proizvodnih kapaciteta, bržeg obrtanja zaliha
sirovina, poluproizvoda i materijala u svim fazama
proizvodnog procesa.
U tu svrhu bilo je potrebno ubrzati kruženje sredstava u svim
fazama proizvodnje, ostalim granama u poduzeću I
cjelokupnom gospodarskom ciklusu.
Uslijed ovakve situacije značaj poslovne logistike počinje
rasti.
Stoga je bilo potrebno primijeniti poslovnu logistiku koja se
bavi:
- načinom postupanja, količinama i osobinama materijala i
proizvoda,
- transportom,
- skladištenjem i sl.
Logistikom se postiže racionalizacija u poslovanju, a na tržištu
konkurentske prednosti zbog kraćih dobavnih rokova, veće
fleksibilnosti proizvoda i sl.
Logistikom se postiže i nov način razmišljanja u poduzeću,
prema kojem treba postaviti materijalne, vrijednosne i
informacijske tokove. Oni se cjelovito sagledavaju: od
nabave, preko proizvodnje pa do prodaje i do kupca.
SVRHA LOGISTIKE I POTICAJI ZA
UVOĐENJE LOGISTIKE
Logistikom se biraju funkcijska, organizacijska, osobna,
materijalna i sl. sredstva za poboljšanje i optimiziranje tokova
dobara i vrijednosti kroz cijelo poduzeće. Time logistika
postaje integrirajuća funkcija poduzeća.
Svrha logistike je troškovno povoljnija proizvodnja i
distribucija i time postizanje konkurentskih prednosti na
osnovi bolje fleksibilnosti proizvodnje i isporuke i
sposobnosti bržih reakcija na narudžbe kupaca i promjene na
tržištu.
Dakle osnovni ciljevi logistike su: smanjenje zaliha,
skraćivanje vremena protoka dobara, skraćivanje vremena
reakcija (npr. na naloge kupca i sl.).
Logistika sadrži tri komponente i to:
- gospodarsku, vrijednosnu (određuje se koliko proizvesti,
koliko nabaviti i koliko zaliha držati).
- tehničku (određuje se kako, kako transportirati, kako
pakirati….).
- informacijsku (određuju se koje su informacije bitne se za
donošenje odluka - što je kriterij za odlučivanje).
Poticaji za uvođenje logistike mogu dolaziti
Iz okoline poduzeća (osobito s tržišta). Tržište potiče
poduzeće da u sve kraćim razdobljima izlazi sa novim
proizvodima. Kupci traže sve bržu isporuku, a osim toga imaju
i posebne želje (pakovanje, označavanje, transportne jedinice
i sl.).
Iz samoga poduzeća. Visoke troškove proizvodnje, rukovanja,
skladištenja i transporta treba sniziti same po sebi.
Da bi se snizili troškovi proizvodnje, treba sniziti zalihe
skladišta materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda.
Isto tako treba skratiti vrijeme reakcije na izvršenje
narudžbe, a i vrijeme od odluke o stvaranju novog proizvoda
pa do njegovog uvođenja.
Na području distribucije troškovi se mogu sniziti
optimiziranjem distribucije, na osnovi boljih transportnih i
skladišnih sustava, racionalizacijom vanjskih skladišta i sl.
Potrebna je pravovremena dostava robe u željenoj kvaliteti na
pravo mjesto.
Mogućnost racionalizacije treba iskoristiti i u informacijskoj
funkciji, osobito vezano za pripremu raspoloživih podataka i
njihovu dostavu na prava mjesta u pravo vrijeme.
Za udovoljavanje svim ovim zahtjevima u proizvodnji,
skladištenju, distribuciji i sl. potrebni su odgovarajući logistički
postupci pomoću kojih se povezuju spomenuta područja.
Budući da su pojedinačne mogućnosti u proizvodnji,
skladištenju, distribuciji i sl. već u dobroj mjeri iskorištene,
kao ukupna koncepcija, logistika postaje sustavnim dijelom
politike uspješnosti poduzeća.
U hijerarhiji poduzeća logističko se područje utvrđuje na višoj
upravljačkoj razini.
POJAM LOGISTIKE
Logistika je višeznačan pojam koji se upotrebljava u različitim
područjima:
Opća definicija logistike glasi:
Logistika je ukupnost aktivnosti u postavljanju, osiguranju i
poboljšanju raspoloživosti svih osoba i sredstava, koje su
pretpostavka, prateća pomoć, ili osiguranje za tokove unutar
jednoga sustava.
Kao znanost o upravljanju logistika potiče iz SAD – a. Ona je
zapravo shvaćena kao sustav toka robe, materijala i energije,
koji povezuje nabavna tržišta sa proizvođačkim i potrošačkim
mjestima.
Prema teoretičarima iz SAD – a:
Logistika: je dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i
kontrolira uspješan tok i zalihe proizvoda i usluga i
odnosne informacije, od točke izvora do točke potrošnje,
da bi se ispunili zahtjevi kupca.
Podrijetlo riječi «logistika»
Podrijetlo riječi logistika može biti trostruko.
Pojavljuje se od osnova grčkih riječi: «lego» (zamisliv) i
«logik» (proračunat, logistički misleći), te francuske riječi
«loger» (kratkotrajno zbrinjavanje gosta, ili vojnika i
njegovo smještanje u stambenu prostoriju).
Izraz «logistika» je u gospodarstveno-znanstvenu literaturu
ušao iz vojnoga područja.
Dakle, kod orijentacije na tok, kaže se da u logistiku spadaju
aktivnosti kojima se planiraju, upravljaju, realiziraju, ili
kontroliraju preobrazbe proizvoda i time povezane preobrazbe s
obzirom na količine proizvoda, vrste proizvoda, osobitosti
rukovanja proizvodima i logističku determiniranost proizvoda.
Proces preobrazbe u poduzeću, koji se sastoji od transporta,
obrade i pratećih aktivnosti nabave, skladištenja i distribucije, u
logistici se shvaća kao organska cjelina.
Stoga poslovna logistika obuhvaća sve aktivnosti sa svrhom
povećanja brzine protoka kroz poslovni sustav.
Pored izvršnih poslova u području nabave, uskladištenja,
unutarnjeg transporta, rukovanja sirovinama, robom i
poluproizvodima, u logistiku pripada i primjena modela
odlučivanja o obavljanju tih aktivnosti.
Zadaće poslovne logistike prelaze granice jedne poslovne
funkcije I protežu se na cijelo poduzeće.
Za razliku od vojnog područja u kojem se logistika odnosi na
trupe i dobra (proizvode i sl.), u gospodarstvenom području
ona se u prvom redu odnosi na dobra (materijalne tokove).
Institucijsko rasčlanjivanje logistike
1. Makrologistika (logistika u okvirima nacionalnog
gospodarstva) – tu pripada logistika između poduzeća,
otpremničko gospodarstvo između poduzeća. Elementi ove
logistike su poduzeća, odnosno njihove asosijacije i institucije
koje se bave robnim tokovima.
2. Mikrologistika – logistika pojedinog poduzeća (bolnice,
škole, vojarne). Elementi, ili komponente mikrologističkog
sustava su: skladišta, transport, distribucijska mjesta, centri za
upravljanje i regulaciju prostorno – vremenske transformacije
materijalnih i nematerijalnih dobara.
3. Metalogistika (npr. promet dobara više poduzeća koja
sudjeluju u nekom kanalu prodaje određenog proizvoda).
Pretpostavlja promet dobara između više organizacija.
ZNAČENJE POSLOVNE LOGISTIKE
- Značenje poslovne logistike raste.
- Logistički troškovi su značajna stavka i u razvijenim
gospodarstvima. Oni variraju od grane do grane.
- Iako u gospodarstvu Hrvatske tek treba uslijediti faza
ekspanzije, naslijeđeno stanje upućuje na potrebu uvođenja
poslovne logistike.
- Logistika osigurava spremnost uvođenja proizvodnih
sredstava i raspoloživost proizvodnih dobara i informacija u
pravim količinama, u pravo vrijeme i na pravom mjestu.
- Kaže se da je bez logistike nemoguće postići uspjeh
poduzeća, ali ona sama nije dovoljna za uspjeh ( vrlo važne su
i ostale poslovne funkcije).
- Značaj logistike raste širenjem i internacionalizacijom
poslovanja.