Transcript III. Postojanje Boga-čovjek je otvoren za Boga

III. POSTOJANJE
BOGA: ČOVJEK
„OTVOREN“ ZA
BOGA (KKC 27-35)
„Čežnja
za Bogom upisana je
čovjeku u srce, jer je od Boga
i za Boga stvoren. Bog nikad
ne prestaje čovjeka privlačiti
sebi. Samo će u Bogu čovjek
pronaći istinu i blaženstvo za
čime neprekidno traga.“
(KKC, 27).
 Najstariji
arheološki nalazi
govore o postojanju religije i
religioznosti
 Aristotel: “… ljudi uvijek
vjerovali da sve što postoji
dolazi od Boga i da nijedno
živo biće ne može biti dostatno
sâmo sebi, niti može opstati
bez Boga.”
 Ciceron: “Ne postoji niti
jedan narod, ma kako divlji
bio, koji ne bi priznavao
postojanje Boga.”
1. RELIGIJSKE DIMENZIJE ČOVJEČANSTVA
 Religijska
dimenzija –
politeizam – monoteizam
 sve kulture imaju kao
zajednički nazivnik
shvaćanje i vjeru u Boga,
kao i središnje teme ljudske
egzistencije
 vjerska sloboda je prvo
ljudsko pravo, a traganje za
Bogom je prva ljudska
dužnost
RELIGIJE
glede
postanka
RELIGIJE
prema
naslovnicima
naravne
nacionalne
objavljene
univerzalne
U svakoj su religiji sadržana
tri konstitutivna elementa:
1.
•skup istinâ u koje se treba
vjerovati
2.
•skup dužnosti koje se trebaju
izvršiti
3.
•skup obredâ koje treba vršiti
2. PUTOVI SPOZNAJE BOGA: BOG FILOZOFA
 preko
kritike religijâ dolazi se do
filozofskog pojma o Bogu
 zaključak o postojanju jednoga jedinoga
vrhunskog božanstva (Nous, nepokrenuti
Pokretač, Logos)
 Božja opstojnost
atributi:
jedan, mudar, svemogući, savršeni,
neizmjerni, providonosni Stvoritelj
 razum ne može vlastitim snagama doći do
osobnog Boga, još manje do troosobnoga
 Bog
Isusa Krista nije
Bog filozofâ, niti je
Bog religijâ; nije
nekakav Apsolut,
Demiurg, niti išta
slično, nego je Otac,
Sin i Duh Sveti. O te
tri božanske osobe
govori kršćanin kada
govori o Bogu, ne o
filozofskom pojmu
Boga.
3. PUTOVI SPOZNAJE BOGA: OD MATERIJALNIH
STVORENIH BIĆA PREMA BOGU
 „naravna
spoznaja Boga“ (ili „naravna teologija“)
 dva su osnovna smjera: jedan koji prolazi kroz
materijalna stvorenja i drugi koji prolazi kroz
čovjeka
 mudrost tvrdi da je Bog spoznatljiv iz stvorenih
stvari kao Gospodar svega stvorenog
 Pavao govori o mogućnosti spoznaje Boga iz
stvorene stvarnosti (usp. Rim 1,18-21), i iz savjesti
(usp. Rim 2,14-16; Djela 17,22-27).
 nauk Učiteljstva Crkve: ljudski intelekt, počevši
od znanja i od promatranja prirode, može doći do
spoznaje Boga Stvoritelja (usp. KKC 36-38)
4. LJUDSKI
 ljudska
DUH OTKRIVA
BOGA
osoba je subjekt
duhovnog života, koji nadilazi
pitanje materijalnog, iako i
dalje ovisi o materiji (tijelo)
 svi muškarci i žene stvoreni
na sliku i priliku Božju (Post
1,26-28)
 postojanje ljudske slobode i
odgovornosti dovodi do
postojanja Boga
4. LJUDSKI
DUH OTKRIVA
BOGA
moralna savjest odobrava
dobro i cenzurira zlo; zaključak:
i naša savjest je „put prema
Bodu“ („Božji glas u nama“).
 ljudska osoba je svjesna svoje
osobne slobode kao uvjeta za
svoja moralna djela; no, tada je
i odgovoran za svoja djela:
postoji Netko kojemu je
odgovoran!

5. PORICANJE BOGA: UZROCI
 Bog
ATEIZMA
je misterij (otajstvo) i mi kršćani vjerujemo
da Božji misterij možemo djelomično spoznati
zahvaljujući činjenici da se taj Bog objavio
ljudima
 pred misterijem Boga čovjek je slobodan
odgovoriti bilo pozitivno, bilo negativno, jer kao
slobodno biće, čovjek može Boga prihvatiti ili
odbiti, niječući mu čak i samu egzistenciju (usp.
KKC 37)
 ateizam onaj način mišljenja koji odbacuje
svaku vrst božanskoga
izraz
„ateizam”
počeo se rabiti
tek od XVI.XVII. st.
•
Dva
temeljna
tipa
ateizma:
Ateizam
u ime
autonomije
prirode i
svjetskih
životnih
područja
Ateizam
u ime
autonomije
čovjeka
•II.
st. pr. Kr. –
átheoi – nisu
štovali
državna
božanstva i
njihovo javno
čašćenje (ne
osobe koje bi
odbacivale sve
božansko)
 od
ovih oblika ateizma valja
razlikovati one koji nastaju iz
protesta protiv fenomena zla i patnje
u svijetu
 neki niječu Boga jer misle da je
religija, osobito kršćanstvo, plod
neznanja i praznovjerja, te da
predstavlja prepreku za ljudski
napredak
 među uzrocima ateizma – loš primjer
vjernika?!
6. AGNOSTICIZAM I VJERSKA
RAVNODUŠNOST (INDIFERENTIZAM)
 “ljudski
razum ne može zaključiti
ništa o Bogu i njegovoj egzistenciji”
 „humanizam bez Boga“
 religiozni indiferentizam
7. VJERSKI PLURALIZAM: POSTOJI
SAMO JEDAN PRAVI BOG I ON JE SEBE
OBJAVIO U ISUSU KRISTU.
vjerski duh u čovjeku, kada je autentičan,
vodi do prepoznavanje jedinoga pravoga Boga
 svjetske religije koji otkrivaju čovjekovu
iskrenu potragu za Bogom treba poštivati.
Katolička crkva smatra da je u njima „iskra“
ili sudjelovanje u božanskoj Istini
 iako nekršćanske religije mogu biti „putovi
spasenja“, jedini Spasitelj je Isus Krist!

 Kršćani
mogu pristupati
međureligijskom dijalogu s nadom i
optimizmom, jer znaju da su svi ljudi
stvoreni na sliku Boga jedinoga i
pravoga. Svaka osoba koja se
odražava u tišini svoga srca, može
slušati svjedočanstvo svoje savjesti
koja će ga dovesti do jednog Boga
koji se objavio u Isusu Kristu.
HVALA NA STRPLJENJU
I NA POZORNOSTI!
Ivan Karlić