Transcript C 6

RASTITELNI FENOLNI SOEDINENIJA
Fenolnite soedinenijaa so~inuvaat mnogu golema grupa prirodni, rastitelni
proizvodi.
Vo naj{iroka smisla na zborot, vo ovaa grupa se vbrojuvaat site soedinenija
{to imaat najmalku edna fenolna OH-grupa.
OH
fenol
Biosinteza na fenolni soedinenija (op[ti karakteristiki)
Biosintezata na fenolnite fenilpropanoidni C6-C3
soedinenija se odviva preku:
1.
patot na {ikimi kiselina
pojdovni supstancii se jaglehidratite {to nastanuvaat vo procesot na
glikoliza (piruvati) ili alternativnite kataboli~ki pati{ta (tetrozi).
Biosintezata na fenolnite soedinenija e razjasneta so pomo[ na
radioaktivni izotopi (14C), so [to e utvrdeno deka fenolnite soedinenija ne
pretstavuvaat krajni produkti na kleto~en metabolizam, kako [to se
smetalo porano, tuku pretstavuvaat aktivni metaboliti [to se vklu~uvaat
vo biosintezata na redica drugi soedinenija.
Patot na [ikimi kiselina
COOH
CO
CH2
COOH
C O PO3H2 +
CH2
Fosf oenolpiruv i~na kis
CHO
CHOH
H C OH
H C OH
HC OH
HC OH
CH2OPO3H2
. Eritroza-4-f osf at
COOH
HO
O
2-keto-deoksi-7-f osf o D-glukoheptanonska kis .
OH
OH
OH
3-dehidrohina
kiselina
3-dehidro{ikimi
kiselina
H2O3PO
OH
C
COOH
COOH
- H2O
O
OH
[ikimi kiselina
O
COOH
CH2
OH
OH
OH
CH2OPO3H2
OPO3H2
HO
COOH
COOH
COOH
OH
[ikimi kiselina-3-f osf at
Horizmov a kiselina
C6-соединенија
Ароматизација → фенолна кис.
→
Прост фенол
Patot na [ikimi kiselina
COOH
HOOC
COOH
O
O
COOH
H
OH
Horizmov a kiselina
OH
Pref enska kiselina
COOH
COOH
N
NH2
NH2
H
Antranilna kiselina
Triptof an
NH2
COOH
NH2
O
COOH
C6-C3
COOH
COOH
OH
Fenil alanin
O
f enilpiruv i~na
kiselina
Tirozin
C6-C3
OH
hidroksi-f enilpiruv i~na kiselina
2. Poliketidniot biosintetski pat
biosinteza vo koja u~estvuvaat pove]e molekuli aktivirana
ocetna kiselina i vo koja nastanuvaat soedinenija ozna~eni kako poliketidi,
niza od fragmenti [-CH2-CO-]n.
Hipoteti~niot model na sinteza na antrahinon endokrocin: se odviva spored
t.n. poliacetat-malonaten pat na sinteza na emodin tip na antrahinoni.
CH 3-CO-S-AcO
acetil -CoA
OOC
+ CH2-CO-S-AcO
malonil
S.CoA
CH 3-CO-CH 2-CO +
acetoacetil
-CoA
2 malonil
-CoA
-CoA
O
CO.S.CoA
S.CoA
CH 3-CO-CH 2-CO-CH 2-CO-CH 2-COtetraacetil
-CoA
ciklizacija
O
CH3
CH3
CO.S.CoA
COOH
aromatizacija
O
O
O
C6-C1
HO
OH
Patot na poliketidite (poliacetatite)
O
O
O
OH
O
OH
COOH
OH
O
OH
COOH
- CO2
O
H
HO
H
keto f orma
COOH
O
O
H
O
OH
COOH
COOH
O
O
O
R
O
O
antrahinon
poliketid
OH
O
O
H
Emodin antron
OH
O
7 CH2
CH3CO S.CoA
HO
H
H
enolna f orma
(endokrocin, antron)
O
OH
O
O
OH
OH
COOH
H
HO
O
O
O
H
H
R
H
R
H
OH
O
diantron
OH
Klasifikacija na fenolni soedinenija
I. KLASIFIKACIJA
 vrz baza na biosintetsko poteklo se delat na:
 [ikimati, [to nastanuvaat prete`no preku patot na [ikimi
kiselinata,
 poliketidi, [to nastanuvaat preku poliketidniot biosintetski pat.
Ovie soedinenija se ozna~uvaat i kako poliacetati, bidej]i aktivirana
ocetna kiselina u~estvuva vo nivnata biosinteza.
Vo ramkite na sekoja od grupite postoi ponatamo]na klasifikcija vrz
na hemiskata gradba.
Vo grupata na [ikimatite spa\aat:
 fenoli i fenolni kiselini,
 kumarini,
 lignani, neolignani i drugi sli~ni komponenti,
 fenoilpropanoidi so prodol`ena strani~na niza,
 flavonoidi,
 izoflavonoidi,
 neoflavonoidi,
 antocijanidini,
Vo grupata na poliketidite spa\aat:
 ksantoni,
 hinoni,
 tanini.
 benzohinoni,
 naftohinoni,
 antrahinoni,
 floroglucinoli,
 kanabinoidi
baza
II. KLASIFIKACIJA
 vrz baza na brojot na aromati~nite jadra i
 brojot na S-atomite vo bo~nata niza ili vo nizata koja [to gi
svrzuva aromati~nite ostatoci.
Spored ovaa klasifikacija fenolnite soedinenija mo`at da se
podelat vo ~etiri grupi:
1.Fenolni soedinenija so edno aromati~no jadro,
2.Fenolni soedinenija so две aromati~no jadrа поврзани со:
 1 С атом,
 2 С атоми
 3 С атоми
3. Fenolni soedinenija – хинони,
4. Fenolni polimerni soedinenija – танини и лигнини.
1. Fenolni soedinenija so edno aromati~no jadro
C6
- prosti fenoli
C6-C1 - fenolni kiselini, alkoholi i aldehidi
C6-C2 - acetofenoni i fenilocetni kiselini
C6-C3 - hidroksi cimetna kiselina i derivati
C6-C3-C3-C6
- lignani
C6-C3
- kumarini, izokumarini i hromoni
OH
COOH
COCH3
CH=CHCOOH
OH
HO
fenol
fenolna
kiselina
hidroksi-cimetna
kiselina
acetof enon
O
C
O
C C C C
C
lignan
O
kumarin
O
O
izokumarin
O
hromon
2. Fenolni soedinenija so dve aromati~ni jadra
a. bezofenoni i ksantoni, kaj [to dva aromati~ni jadra se svrzani so eden
S-atom (C6-C1-C6),
O
O
O
ksanton
benzof enon
b. stilbeni, (C6-C2-C6) soedinenija, kaj [to dve aromati~ni jadra se svrzani so
dva S-atomi
CH
CH
stilben
v. flavonoidi, (C6-C3-C6) soedinenija, kaj [to dve aromati~ni jadra se svrzani so tri Satomi. Ovie soedinenija se delat na:
- flavonoidi proizvodi na hromon (benzo-g-pironi)
- flavonoidi proizvodi na hroman (benzo-g-pirani)
- izoflavonoidi,
- neoflavonoidi
O
O
O
O
O
O
flavonoid
benzo-g-piron
flavonoid
benzo-g-piran
izoflavonoid
neoflavonoid
3. Fenolni soedinenija hinoni:
 benzohinoni (C6),
 naftohinoni (C10) i
 antrahinoni (C14).
O
O
O
O
O
O
benzohinon
naftohinon
4. Polimernite fenolni soedinenija gi opfa}aat
polimerni soedinenija:
 tanini
 lignini
M = 500-3000 Da
antrahinon
visokomolekularnite
Prosti fenoli i fenolni kiselini
1.
prostite fenoli (katehol, gvajakol, floroglucinol i drugi) se javuvaat ~esto kako
normalni komponenti vo rastitelnite organizmi.
2.
fenolnite kiselini se proizvodi {to sodr`at najmalku edna karboksilna i edna
fenolna grupa. Od ovaa golema grupa soedinenija najgolemo zna~ewe imaat:
- derivati na benzoeva kiselina ili C6-C1 derivati,
- derivati na cimetna kiselina ili C6-C3 derivati.
Benzoevite kiselini:
slobodni proizvodi,
еstri, i
glikozidi.
Najzna~ajni pretstavnici:
galna kiselina, и dimer
heksahidrodifenska kiselina.
Pretstavuvaat bazi~ni strukturi na
hidrolizira~kite tanini.
HHDA
Cimetnite (fenilpropanoidni) kiselini:
- mnogu ~esti prirodni proizvodi,
- prisutni glavno kako estri (so alifati~ni alkoholi ili so hina kiselina),
- mnogu poretko se sre}avaat vo slobodna sostojba.
- мo`at da se sretnat i kako amidi (spermidin, tiramin) (посебни структури).
Вo slo`eni soedinenija fenolnite grupi na cimetnите kiselinи se vrzuvaat drugi
soedinenija, kako {to se: flavonoidi, saponini, antocijani pa duri i alkaloidi.
Rastitelni organski kiselini
 mnogu zna~ajni proizvodi vo biohemiskite procesi,
 krajni produkti na metabolizmot ili aktivni prekursori vo biosintezata na drugi proizvodi.
Spored hemiskata gradba rastitelnite organski kiselini se delat na:
 alifati~ni,
 cikli~ni,
 aromati~ni,
 heterocikli~ni kiselini.
Alifati~ni kiselini
1. Monokarbonski kiselini.
- zasiteni alifati~ni kiselini so razli~en broj C-atomi vo nizata.
Mravja kiselina i nejzinite najbliski homolozi (propionska, buterna, izobuterna,
izovalerijanska i dr.) se isparlivi te~nosti so karakteristi~en miris, dodeka drugite
kiselini glavno pretstavuvaat cvrsti supstancii.
HCOOH
Mravja
kiselina
CH 3CH 2COOH
Propionska
kiselina
CH 3COOH
Ocetna
kiselina
CH 3CH 2CH 2COOH
Buterna
kiselina
CH3
C COOH
H C CH3
Angelika kiselina
C4H9COOH
Izovalerijanska
kiselina
CH3
C COOH
CH3
C H
Tiglinska kiselina
Dikarbonski kiselini:
- oksalna kiselina (kalcium oksalatot sozdava nerastvorlivi kristali vo forma na
pesok, druzi, prizmi, kocki, stiloidi i drugi formi zna~ajni za identifikacijata na
rastitelnite drogi.
- malonska i kilibarna kiselina se javuvaat poretko.
- fumarna kiselina e nezasitena dikarbonska kiselina prisutna vo nekoi gabi, vo
islandskiot li{aj.
- akonitna kiselina, nezasitena trikarbonska kiselina, {to se javuva vo tuber od
Aconitum napellus L., pri {to gradi soli so alkaloidi.
COOH
COOH
Oksalna
kiselina
CH2
COOH
CH2 COOH
COOH
CH2 COOH
Malonska
kiselina
Kilibarna
kiselina
CH COOH
HOOC CH
Fumarna
kiselina
Hidroksikarbonski kiselini:
- jabolkova, limonska, glikolna, mle~na, vinska i dr.
Лimonskata kiselina vo pogolemo koli~estvo e prisutna vo
plodovi od rodot Citrus i vo listovite od Nicotiana rustica L.,
Вinska kiselina se javuva vo grozjeto, slobodna ili vo forma na
kaliumova ili na kalciumova sol.
Дvete kiselini se koristat kako korigensi na vkusot, kako antidoti pri
truewe so alkalii, a limonskata kiselina i pri truewa so olovo.
OH
CH2 COOH
Glikolna kiselina
OH
CH3 CH COOH
Mle~na kiselina
OH
OH
HOOC CH CH2 COOH
Jabolkova kiselina
HOOC CH2
C CH2 COOH
COOH
Limonska kiselina
Cikli~ni kiselini
1. Alicikli~ni kiselini.
- hina kiselina (cikloheksanska kiselina). Vo rastenijata naj~esto se javuva
slobodna (vo kora od hina, vo kafe, vo borovinka i vo drugi drogi) ili vrzana vo
depsidi, kako {to e hlorogenska kiselina. Hina kiselina e zna~en metabolit vo
biosintezata na golem broj sekundarni metaboliti.
- {ikimi kiselina ima sli~na struktura, so dvojna vrska vo прстенот i edna OHgrupa pomalku. Za prv pat e izolirana od plodovite na yvezdestiot anason. Ima
mnogu zna~ajna uloga vo biosintezata na fenilpropanoidnite soedinenija.
Депсид на хина киселина со
кафена киселина
(хлорогенска киселина)
2. Aromati~ni kiselini.
- derivati na benzoeva kiselina, i
- derivati na cimetna kiselina.
Pozna~ajni kiselini se: benzoeva, cimetna, bademova, tropa kiselina i dr.
3. Heterocikli~ni kiselini.
- spa|aat nekolku kiselini karakteristi~ni za nekoi alkaloidni drogi vo кои specifi~nite
alkaloidi gradat soli so ovie kiselini. Pozna~ajni vo ovaa grupa se: mekonskata kiselina,
karakteristi~na za opiumski alkaloidi i helidonskata kiselina, {to se javuva vo mle~niot
sok na rusa (Chelidonium majus L.) gradej}i soli so alkaloidite.
O
O
HO
HOOC
O
COOH
Helodonska kiselina
HOOC
O
COOH
Mekonska kiselina
Fenolni glikozidi
Prosti fenoli i hidrohinoni {to imaat {e}er vrzan so glikozidna vrska za fenolnata OHgrupa.
Vo ovaa grupa soedinenija spa|aat relativno mal broj strukturi, a najzna~ajni se
slednite гликозидите на хидрохинон и на салицилната киселина.
Гликозиди на хидрохинон:
Arbutin - b-D-glikopiranozid na hidrohinon, koj za prv pat e izoliran od лист на
мечкино грозје (Uvae-ursi folium, Arctostaphylos uva-ursi).
 rastvorliv vo vrie~ka voda, po ladewe (на 50 °С) kristalizira vo forma na iglesti
kristali.
 тe{ko se rastvora vo ladna voda i vo alkohol,
O Glc
OH
 mnogu dobro e rastvorliv vo eter.
 сo FeCl3 dava sino obojuvawe.
Sodr`inata na arbutinot vo rastenijata varira vo
granici, od 0,5-20%.
Glaven farmakolo{ki efekt na arbutinot e izrazenoto
dejstvo vrz urinarnite pati{ta.
O Glc
{iroki
OH
Hidrohinon
OH
antisepti~no
Arbutin
OCH3
Metilarbutin
Metilarbutin - b-D-glikopiranozid na metilhidrohinon,
 glikozid {to go sledi arbutinot vo site rastenija кај кои се создава арбутин.
 sodr`inaта varira vo zavisnost od geografskoto poteklo. Рastenija {to
poteknuvaat od Severna Evropa (Skandinavskite zemji) sodr`at minimalno
koli~estvo, dodeka rastenija od Ju`na Evropa ([panija) sodr`at metilarbutin vo
koli~ini vo кои {to go imaat i arbutinot (1:1).
OH
O Glc
O Glc
OH
OH
OCH3
Hidrohinon
Arbutin
Metilarbutin
 Glaven farmakolo{ki efekt na arbutinot e izrazenoto
antisepti~no dejstvo vrz urinarnite pati{ta.
Гликозиди на салицилна киселина:
 Salicin - b-D-glikozid na saligenin, prisuten vo korata na vrbata (Salix sp., Salicaceae) i
vo вибурнум (Viburnum opulus, Caprifoliaceae). Ima slabo antipireti~no dejstvo.
 Populin (Benzoilsalicin) - glikozid na saligenin kaj koj glukozata na C6 e vrzana so
benzoeva kiselina. Go ima vo korata, listot i pupkite na topolite (Populus sp., Salicaceae).
 Salicilopopulin - proizvod na populin, kaj koj alkoholnata OH-grupa e esterificirana so
salicilna kiselina. Go ima vo listot na трепетлика (Populus tremula), okolu 1 %.
 Salidrozid (rodiolozid) b-D-glikopiranozid na
fenolen alkohol,
Izoliran e od korenot na
родиола (Rhodiola rosea L.,
Crassulaceae).
p-hidroksifeniletanol.
CH2OH
CH2OH
O Glc
O Glc OC
Salicin
Populin
HO
OC
O Glc
CH2 O
O Glc OC
HO
Salicilopopulin
Salidrozid
(Rodiolozid)
Fizi~ko-hemiski karakteristiki на прости феноли, фенолни
киселини и фенолни гликозиди:.
 Prostite fenoli se rastvorlivi vo:
 polarni organski rastvoruva~i (alkoholi, voda i vodeno-alkoholni sme{i),
 vo rastvori od natrium hidroksid i
 vo rastvori od karbonati.
 Fenolnite kiselini се растворливи во rastvori od bikarbonati,
 Glikozidnite formi vo voda и смеши етанол-вода.
Osnovna karakteristika e golema nestabilnost.
Fenolite lesno se oksidirat, osobeno vo alkalna sredina.
Cimetnite derivati vo vodeni rastvori lesno se izomeriziraat pod dejstvo na UVsvetlina, a estri na cimetna kiselina so hina kiselinata izomeriziraat i vo kisel i vo
alkalen medium i sozdavaat racemska sme{a.
Ekstrakcija i ispituvawe:
 najdobro se izveduva od sve` materijal so alkohol ili so me{avina od alkohol i voda.
 po`elno e da se raboti vo inertna atmosfera i da se izbegnuvaat ekstremni pH vrednosti,
 koncentrirawe na surovite ekstrakti treba da se izveduva pod namalen pritisok i na poniski
temperaturi (do 30 oC).
 Separirawe na komponentite najlesno se izveduva so hromatografski tehniki, koristej}i
poliamid, celuloza ili silikagel, a koga se separiraat fenilpropanoidni estri najdobro e da se
koristat gelovi i jonoizmenuva~ki smoli.
Identifikacija:
 so hromatografski tehniki (TLC, GC na silil derivati, HPLC).
TLC analiza:
 Сtacionarna faza: celuloza ili silikagel ili nivna me{avina.
 Мobilna faza: sme{a od rastvoruva~и {to zadol`itelno содржат kiselina (mravja ili ocetna).
 Детекција: naj~esto so rastvor od vanilin, od Fe(III) hlorid ili od HCl.
Metod od izbor:
 HPLC, generalno na reverznofazna kolona C18.
 Eluirawe na komponentite se vr{i so me{avini od voda, alkohol i kiselina, a namesto
alkohol mo`e da se koristi i acetonitril.
Квантитативна анализа
 Содржината на фенолкарбонските киселини деривати на о-дихидрокси
циметната киселина во растителни дроги се определува спектрофотометриски,
врз база на реакцијата со натриум нитрит и натриум молибдат во кисела средина
при што се развива жолто обојување кое по додавање на алкалија преминува во
црвено. Дериватите на циметната киселина се екстрахираат од растителниот
материјал со закиселен етанол.
 Содржина на арбутин и други хинони се определува спектрофотометриски (врз
база на Емерсон-ова реакција) или со HPLC метод.
 Спектрофотометрискиот метод се
базира на хидролиза на арбутинот
во алкална средина до хидрохинон
кој во присуство на
калиумхексацијаноферат се оксидира
до
хинон кој со 4-аминопиразолон
гради стабилен црвено обоен
производ (хинонимин), чија
абсорпција се
мери на 455 nm.
Хинонимин
Dejstvo i upotreba
 ograni~ena paleta na farmakolo{ki dejstva.
 fenolnite glikozidi, arbutin i metilarbutin, poseduvaat uroantisepti~nata
aktivnost,
 salicilatnite derivati poka`uvaat antiinflamatornata и антипиретична
aktivnost,
 fenilpropanoidnite estri vo heterozidni oblici poka`uvaat farmakolo{ka aktivnost
{to sè pove}e svrtuva vnimanie vo sovremenata fitoterapija. Tie dejstvuvaat kako
enzimski inhibitori, antiinflamatorni i antialergiski agensi, antisepti~ni i
antifungalni proizvodi i sli~no.
 антиоксидативно дејство (хлорогенска киселина и други деривати на
фенолни киселини)
KUMARINI
Kumarini se heterocikli~ni soedinenija vo ~ija struktura se nao|aat kondenzirani dva
sistema:
 a-piron i
5
4
 benzolovo jadro,
6
3
2
7
8
O
O
kumarin
Vo osnova na strukturata se nao|a kumarinski skelet {to pretstavuva
piron (2H-1-benzopiran-2-on).
Mo`at da se smetaat i za laktoni na o-hidroksi-cis-cimetna kiselina
hidroksi-Z-cimetna kiselina).
benzo-a-
(2’-
Biosinteza:
 preku patot na {ikimi kiselinata.
 zna~ajna komponenta e hidroksicimetna ili p-kumarinska kiselina.
 za formirawe na laktonskiot prsten (a-piron) neophodno e kiselinata da bide vo
cis-forma i da ima o-orientirana OH-grupa.
 vo prirodata voobi~aeno se javuva glikozid na trans-cimetna kiselina, a za
izomerizacija vo cis-forma potrebna e son~eva svetlina i hidroliza na glikozidnata
vrska, po {to spontano doa|a do laktonizacija i zatvorawe na kumarinskiot prsten.
Koњска детелина
Biosinteza na prosti kumarini
COOH
UV
O
O Glc
COOH
Glc
glikozid na o-hidroksi cis-cimetna kiselina
Melilotozod
(glikozid na o-hidroksi trans-cimetna kiselina )
H+, enzimi
H+, enzimi
COOH
UV
OH
o-hidroksi trans-cimetna kiselina
COOH
OH
o-hidroksi cis-cimetna kiselina
O
kumarin
O
Klasifikacija na kumarini:
 prosti kumarini (hidroksi i metoksi derivati)
 furanokumarini (so kondenziran furanski prsten)
 piranokumarini (so kondenziran piranski prsten)
1.
Hidroksi i metoksikumarini
Se razlikuvaat vo zavisnost od brojot i mestoto na supstitucijata. Mo`at da
bidat kumarin i glikozidi na o-dihidroksicimetna kiselina i monoproizvodi so
supstitucija na C7, od {to najzna~ajni se:

umbeliferon, C7-OH, (Apiaceae, Asteraceae, Solanaceae),

herniarin, C7-OCH3, (Herniaria, Matricaria, Lavandula).
HO
O
Umbeliferon
O
CH3O
O
Herniarin
O
Diproizvodi mo`at da bidat so supstitucija na:
 C7 i C6
HO
CH3O
HO
O
O
CH3O
Eskuletin
O
O
Skoparon
 C7 i C8
HO
O
O
OH
O
O
O
Glc
Dafnetin
HO
O
O
OH
CH3
O - CH 2 - CH = C
Dafnin
CH3
Ostenol
Triproizvodi imaat supstitituenti na:
 C6, C7 i C8.
CH 3O
CH 3O
HO
O
O
HO
O
OH
O Glc
Fraksetin
Fraksin
O
Posebna grupa kumarinski proizvodi se dikumarini,
 imaat dva kumarinski prstena {to se povrzuvaat me|usebno so metilenski most.
 se sozdavaat vo procesot na fermentacija na rastitelen materijal i pod dejstvo
na mikroorganizmi.
 najgolemo zna~ewe ima soedinenieto dikumarol, sostaveno od dve molekuli na
4-hidroksikumarin {to se me|usebno povrzani so metilenski most na mestata 3-3’.
 za prv pat e izoliran od muvlosano seno od kowska detelina.
Антикоагуланси !
2. Furanokumarini
 derivati na kumarin {to dopolnitelno vklu~uvaat furanski prsten.
 biosinteza na ovie soedinenija vklu~uva molekul na DMAPP (С5 соед.) (dimetilalil
pirofosfat) vo poziciite 6 ili 8 kaj 7-hidroksikumarin, od kade poteknuva dopolnitelniot
prsten i kaj furano i kaj piranokumarinite.
 so vrzuvawe na pozicija 6 - linearni furanokumarini,
 so vrzuvawe vo pozicija 8 - angularni furanokumarini.
Ottuka franokumarinite se delat vo dve grupi proizvodi:
 linearni furanokumarini, derivati na psoralen,
 angularni furanokumarini, derivatin na angelicin.
6
7
O
7
Psoralen
O
O
O
8
O
Angelicin
O
Proizvodi na psoralen:
 imaat supstituentite na C5 ili C8, retko i na dvete pozicii. Se sre}avaat i
proizvodi {to imaat radikali na furanskiot prsten.
OCH3
O
O
O
O
O
Psoralen
O
O
O
O
OCH3
Bergapten
Ksantotoksin
Proizvodite na angelicin:
 imaat supstituenti na C5 ili C6, no ~esto imaat radikali i na furanskiot prsten.
OCH3
OCH3
CH3O
O
O
Angelicin
O
O
O
Izobergapten
O
O
O
Pimpinelin
O
3. Piranokumarini
 sodr`at piranov prsten кој што потекнува исто од DMAPP.
 vo zavisnost od mestoto na kondenzacijata mo`at da bidat:
 proizvodi na ksantiletin, na poziciite 6-7,
 proizvodi na sezelin, na poziciite 7-8,
 proizvodi na aloksantiletin, na poziciite 5-6.
O
8
O
6
O
O
Sezalin
5
O
6
7
7
Ksantiletin
O
O
O
Aloksantiletin
O
Ekstrakcija i ispituvawe:
Najpogodno sredstvo za ekstrakcija e etanol!
Мo`at da se koristat и organski rastvoruva~i: benzol, hloroform, eter ili petroleter.
Slobodnite kumarini se prakti~no nerastvorlivi vo voda,
Кумаринските heterozidi se hidrosolubilni.
Изолација:
Separiraweto na oddelni komponenti najdobro se postignuva so hromatografski tehniki,
so hartiena ili so preparativna tenkoslojna hromatografija.
Metodi od izbor:
- preparativna te~na hromatografija, i
- gel-filtracija.
Identifikacija:
 so hartiena ili so tenkoslojna hromatografija na rastitelni ekstrakti,
 otkrivaweto na petnata se vr{i vrz baza na specifi~nata fluorescencija vo UV
svetlina. Po karakterot na fluorescencijata (bela, sina, `olta, zelena), mo`at da se
razlikuvaat razli~ni grupi kumarini. Pove}eto od proizvodite na kumarinot {to sodr`at
slobodna OH-grupa, fluoresciraat i vo neutralna sredina, a fluorescencijata stanuva
intenzivna po dodavawe alkalija ili po izlo`uvaweto na TLC plo~ite na dejstvo na
parei od amonijak.
Квантитативни анализи
Sodr`inata na kumarinite se opredeluva со:
 kolorimetriski, spektrofotometriski
i fluorometriski metodi, и
 HPLC metod.
Dejstvo i upotreba.
Kako najva`ni i najdobro prou~eni se smetaat:
 spazmoliti~noto,
 fotosenzibilizira~koto i
 koronarodilatatornoto dejstvo.
1. Spazmoliti~no dejstvo,
 nositeli na dejstvoto se hidroksi i metoksi kumarinite,
 intenzitetot zavisi od brojot i od rasporedot na supstituentite
 intenzitetot se zgolemuva vo pravecot:
-kumarin < OH-derivati < OCH3-derivati < AcO-derivati
2. Fotosenzibilizira~ko dejstvo,
 projavuvaat furanokumarini, no samo od psoralenov tip.
 najjako dejstvo poka`uva tokmu psoralenot.
 visoko efektivni se i negovite monometoksi proizvodi, kako {to se bergapten i
ksantotoksin.
 C-metilnite derivati se poaktivni od ~istiot psoralen.
Fotoaktivnite furanokumarini nao|aat primena
vo lekuvawe vitiligo i leukodermii (psorijaza).
3. Koronarnodilatatorno dejstvo,
 poka`uvaat piranokumarinite na растението виснага.
Најдобра активност покажува visnadin.
Furanokumarini derivati na angelicin, ne poka`uvaat fotosenzibilizira~ko dejstvo
tuku, spazmoliti~no i hipotenzivno
dejstvo ili dejstvuvaat kako
depresori na CNS.
Golem broj kumarini, voop{to, poka`uvaat slab sedativen efekt.
Ангелицин
Drugi dejstva:
 kapilaroprotektivna aktivnost (eskulin),
 diureti~na aktivnost, nekoi hidroksi i
metoksi kumarini
 dikumarolot e antikoagulans.
 nekoi kumarini се izrazeno toksi~nи.
Aflatoksin е токсичен кумарински дериват
{to go producira muvlata Aspergillus flavus.
Сe razviva na prehranbeni proizvodi.
Афлатоксин
Toksi~nost.
 rastenijata {to sodr`at furanokumarini mo`at da predizvikaat alergiski reakcii i
reakcii na preosetlivost, {to se dol`at na fototoksi~nata aktivnost na
furanokumarinite.
 voobi~aeni simptomite se vospalitelni procesi na ko`a (fotodermatitis), osip,
crvenilo i hiperpigmentacija.
Lignani, neolignani i sli~ni proizvodi
Lignani se komponenti {to sodr`at prsten nastanat so povrzuvawe na b-C atomi od
strani~nite nizi na dve molekuli od 1-fenilpropan, so 8-8’-vrska.
Neolignani se komponenti kaj {to b-C atomot od ednata molekula se vrzuva za razli~ni
mesta od drugata molekula na fenilpropanot (8-3’, 8-1’, 3-3’ i dr.).
Vo drugi proizvodi, {to se sli~ni na lignanite, spa|aat:
 norlignani, so C17-skelet, karakteristi~ni za голосемени растенија (четинари),
 oligolignani {to nastanuvaat so povrzuvawe molekul na lignan i neolignan.
Lignoidi se hibridni lignani, so me{ano biosintetsko poteklo. Tuka spa|aat flavanolignani,
kumarolignani, ksantolignoidi i dr.
Osnovni strukturi na razli~nite
tipovi lignani:
1-dibenzilbutan,
2- mentofuran,
3-butirolaktoni,
4-arilnaftalen,
5-dibenzociklooktan,
6-furanofuranoid.
Особини:
 безбојни, кристални супстанци, без мирис. Само некои имаат горчлив вкус или
лутлив и лакално надразнителен.
 Слободните лигнани имаат различна поларност зависно од хемиската градба.
Во липофилните спаѓаат сезамол, лигнанот од неосапунетиот дел на
сусамовото масло.
Сите гликозидно врзани лигнани се хидросолубилни и лесно се
раствораат во вода и етанол.
Идентификација на лигнани во растителни дроги:
Идентификацијата на фенолните лигнани се базира на реакцијата со
железо(III) хлорид, при што се добива темнозелено обојување.
ТЛЦ хроматографија:
 карактеристична флуоресценција
 со фосформолибденската киселина даваат сино обоени петна, во случаи кога
лигнанот содржи фенолна ОН-група.
 со анизалдехид/сулфурна киселина даваат црвено обоени петна (реакција на
бензенски прстен).
Квантитативна анализа:
Содржината на лигнаните во растителните дроги се опрерделува со примена на
различни методи. Позначајни се:
 гравиметриско определување на лигнани во смолата подофилин. Примарниот
екстракт се подготвува со хлороформ од кој лигнаните се таложат со петролетер.
 спектрофотометриско определување на подофилотоксин во индискиот
подофилин на 292 нм, и
 HPLC определување на елеутерозид Е (сирингарезинолглукозид) и елеутерозид
В (сирингин) во коренот од сибирскиот жен-шен, според Ph. Eur. 7.0
Lignani se:
- {iroko rasprostraneti во растителниот свет, vo okolu 70 familii.
- se smeta deka biolo{kata uloga e vo zgolemuvawe na odbrambenite
mehanizmi na rastenijata sprema bakteriski i gabi~ni infekcii.
Dejstvo i upotreba.
 golem broj lignani poka`uvaat citotoksi~na i antimitoti~na aktivnost. Za golem
broj e poznato deka se ekstremno toksi~ni.
 prakti~na primena zasega imaat samo polusintetskite
derivati na
podofilotoksin, izoliran od rizomot na
растението подофилум.
 zna~jni se flavanolignanite na mle~niot trn {to
hepatoprotektivno и се користи за
третман на цироза и хепатитис.
dejstvuvaat
 poka`uvaat niza drugi aktivnosti (inhibicija na
nekoi enzimi, spre~uvawe na agregacijata
trombocitite, antihipertenzivno dejstvo,
dr.).
dejstvoto na
na
antiviralna aktivnost i
Подофилотоксин
Силимарин
Fenilpropanoidi so prodol`ena strani~na
niza
Fenilpropanoidnite strukturi vo rastenijata se ~esto izlo`eni na promeni vo pravecot
na prodol`uvawe na strani~nata niza,
so „lepewe”
na C2-fragmenti.
So prodol`uvawe na strani~nata niza nastanuvaat razli~ni komponenti kako {to se:
 ksantoni, flavonoidi, stirilpironi i stilbenoidi.
1. Poednostavni strukturi se sre}avaat kaj diarilheptanoidi i arilalkanoni, me|u koi
pozna~ajni se gingeroli, kurkuminoidi i nivni derivati, {to se karakteristi~ni za
растенијата ѓумбир, куркума и др. Ovie komponenti se i farmakolo{ki aktivni.
O
O
O
R1
R2
HO
OH
Diarilheptanoidi
OH
(CH2) nCH 3
Arilalkanoni
Bazi~ni prodol`uvawa na strani~na niza kaj cimetna kiselina
(р-кумароил СоА) i sozdavawe posebni grupi fenilpropanoidi.
OH
+ 3 X C2
O
OH
OH
O
CoAS
O
O
O
Ksantoni
b-oksidacija
OH
OH
+ 2 X C2
O
CoAS
O
OH
O
Stirilpironi
O
+ 3 X C2
OH
O
OH
O
O
O
O
OH
O
O
Flavonoidi
O
Stilbenoidi
Stilbenoidi
 soedinenija izgradeni od dve benzolovi jadra povrzani me|usebno so etanski ili
so etenski most, a vo zavisnost od vrskata se narekuvaat bisbenzili ili stilbeni (С6С2-С6).
CH
CH
stilben
Stilbenite imaat opredelena biolo{ka uloga, kako:
 fitoaleksini, antimikrobni i antifungalni agensi.
Нao|aat primena za tretman na rani, izgorenici i drugi dermatolo{ki problemi.
Ksantoni
 komponenti {to nastanuvaat so ciklizacija na benzofenoni (С6-С1-С6).
 se javuvaat kako slobodni, i poretko kako
 O-glikozidi, po~esto kako C-glikozidi.
Poseduvaat opredelena farmakolo{ka aktivnost.
 stimulativno vrz CNS, verojatno како MAO-inhibitori.
 покажуваат antifungalna i antibakteriska aktivnost,
antiinflamatorna.
 pridonesuvaat vo вкупното dejstvo na растителни суровини
(lincura, crven kantarion, кантарион i dr.).
nekoi
Stirilpironi
 nezasiteni a-pironi so vrzani stiril ili fenil grupi, {to
dopolnitelno mo`at da imaat metoksi ili metilendioksi grupi.
 najzna~ajni stirilpironi (kavain i drugi) se najdeni
растението кава.
 za nekoi od ovie strukturi e utvrdeno deka poseduvaat
sedativno dejstvo. Nao|aat primena vo tretmanot na
insomnija i anksioznost.
Najzna~ajni soedinenija od grupata fenilpropanoidi so prodol`ena
strani~na niza se flavonoidite.