6. Hrvatsko novinarstvo u socijalističkoj Jugoslaviji
Download
Report
Transcript 6. Hrvatsko novinarstvo u socijalističkoj Jugoslaviji
Dr. sc. Davor Pauković
Hrvatsko novinarstvo u
socijalističkoj Jugoslaviji
Sveučilište u Dubrovniku
Kolegij: Povijest novinarstva
Dubrovnik, 28. 11. 2012.
Socijalistička Jugoslavija
Prije sloma Hrvatskog proljeća snažni zamah u
profesionalizaciji novinarstva
Vjesnik 1968. godine dostiže svoju najvišu nakladu (106
782) – studentski nemiri, udar Varšavskog pakta na
Čehoslovačku, odnosi Hrvatske i Federacije za vrijeme
Hrvatskog proljeća Vjesnik čvrsto zastupa proklamirane
hrvatske interese
Od prosinca 1969. Večernji list prvi u Jugoslaviji koristi
višebojni offset počinje veliki uzlet lista prodor na tržište
Bosne i Hercegovine s nakladom prestiže Vjesnik (1971.
godine 168 678 primjeraka prosječna naklada na godišnjoj
razini)
2
Socijalistička Jugoslavija
Vjesnik u srijedu (VUS) – veliki uspon, osvojio tržište cijele
Jugoslavije i inozemstva gdje su živjeli hrvatski građani
(posebni prilog za građane Hrvatske na privremenom radu u
inozemstvu), razvoj istraživačkog novinarstva – najžešće
kritike iz Beograda, optužbe za restauraciju građanskog
društva, kritika iz BiH, prosječna naklada 1970. bila je oko
300 000 primjeraka, nakon sloma Hrvatskog proljeća
naklada naglo pada i u konačnici se gasi
Studio – ilustrirana revija za televiziju, radio, film i kazalište
Informativno – politički mjesečnik Izbor – informacije iz
zapadnog svijeta – prvi broj 1964.
3
Socijalistička Jugoslavija
Start – polumjesečnik – 1969. pokrenut, najviša naklada
1971. godine (gotovo 235 000 primjeraka) list je obilježila
kvalitetna decentna erotska duplerica, teme iz javnog života,
sociološka pitanja i posebno rubrika “Startov intervju”
pokrenuta 1972. godine po uzoru na velike zapadne revije
nakon sloma Hrvatskog proljeća glavni urednik smijenjen,
optužbe za “vesternizaciju” Hrvatske
Od proljeća 1967. u okviru Vjesnikove kuće razvija se i
izdavanje romana i stripova Laso, Tom i Jerry, Alan Ford
Revija Vikend – 1968. posljedica uvođenja neradne
subote u zemlji
4
Socijalistička Jugoslavija
Razvoj Agencije za marketing; sustav novinske prodaje,
danas poduzeće “Tisak”
1954. Riječki list mijenja ime u Novi list profesionalni i
tiražni uspon lista u narednom razdoblju – oslanjanje na
tradiciju Supila
Glas Istre, ponovno pokrenut 1952. godine
Najvažniji događaj za razvoj poslijeratnog katoličkog tiska je
pokretanje Glasa Koncila 1962. godine ostala najvažnijom
publikacijom Katoličke crkve
Pritisak Brežnjeva na jugoslavensko novinarstvo mediji
kao glavni izvor kritike socijalističkog društvenog i političkog
sistema
5
Socijalistička Jugoslavija
Vjesnik i VUS krajem 1969. odbili objaviti dio biografije o
Hebrangu unatoč Titovom odobrenju, suprotstavljanje
službenoj partijskoj verziji osude Hebranga
Hrvatski književni list – travanj 1969. – “otpor totalitarizmu i
očitovanje hrvatstva” napad na list iz Beograda, Miloš
Žanko (tekstovi u Borbi), sastanci s Titom o opasnostima
probuđenog hrvatskog nacionalizma list prestaje izlaziti
već krajem 1969. godine, nakon tiskanih 19 brojeva
X. sjednica CK SKH, siječanj 1970. prva koju je u cijelosti
prenosila Radiotelevizija Zagreb novi poticaj političkog
vodstva Hrvatske slobodi izražavanja i medijima
1970. prema vrhuncu Hrvatskog proljeća zastupanje
republičkih interesa, liberalizacija, pluralizam mišljenja, javne
6
rasprave sve teže optužbe iz Beograda (“ustaše”)
Socijalistička Jugoslavija
RTV Zagreb – otpor unitarizaciji stvaranje samostalnog
radijskog programa (1963.-1964.) Radio Zagreb
najutjecajniji medij za vrijeme Hrvatskog proljeća, tri
programa; stvaranje samostalnog televizijskog programa, 1.
listopada 1968. početak emitiranja samostalnog Dnevnika
udar za RTV nakon sloma Hrvatskog proljeća
Razvoj omladinskog tiska: Omladinski tjednik (1965), TLO –
Tjedni list omladine Hrvatske (1969), Polet (1966-1969,
ponovno od 1976.), Studentski list
Novi listovi 1971. godine: Hrvatsko sveučilište, Hrvatski
tjednik (33 broja, velika naklada i utjecaj), Hrvatski
gospodarski glasnik, Nedjeljna Dalmacija
7
Socijalistička Jugoslavija
Sve veći pritisak saveznog vrha na čelu s Titom na Hrvatsku
“špijunska afera”, 17. sjednica Predsjedništva SKJ u
travnju 1971. miting u Zagrebu
Veća tolerancija prema vjeri
Pritisak Brežnjeva, sastanka s Titom u rujnu 1971. u
Beogradu i Karađorđevu
22. studenog 1971. studentski štrajk u Zagrebu
Slom Hrvatskog proljeća, sjednica Predsjedništva CK SKJ u
Karađorđevu početkom prosinca 1971. uslijedila su
uhićenja i smjene represija ukidanje određenih listova
(Hrvatski tjednik i drugi) i smjene i uhićenja uredništva i
isključivanje iz javnog života “hrvatska šutnja”, više ili
manje do kraja osamdesetih godina
8