Transcript 6. Hrvatsko novinarstvo u socijalističkoj Jugoslaviji

Dr. sc. Davor Pauković
Hrvatsko novinarstvo u
socijalističkoj Jugoslaviji
Sveučilište u Dubrovniku
Kolegij: Povijest novinarstva
Dubrovnik, 28. 11. 2012.
Socijalistička Jugoslavija



Prije sloma Hrvatskog proljeća snažni zamah u
profesionalizaciji novinarstva
Vjesnik 1968. godine dostiže svoju najvišu nakladu (106
782) – studentski nemiri, udar Varšavskog pakta na
Čehoslovačku, odnosi Hrvatske i Federacije  za vrijeme
Hrvatskog proljeća Vjesnik čvrsto zastupa proklamirane
hrvatske interese
Od prosinca 1969. Večernji list prvi u Jugoslaviji koristi
višebojni offset  počinje veliki uzlet lista  prodor na tržište
Bosne i Hercegovine  s nakladom prestiže Vjesnik (1971.
godine 168 678 primjeraka prosječna naklada na godišnjoj
razini)
2
Socijalistička Jugoslavija



Vjesnik u srijedu (VUS) – veliki uspon, osvojio tržište cijele
Jugoslavije i inozemstva gdje su živjeli hrvatski građani
(posebni prilog za građane Hrvatske na privremenom radu u
inozemstvu), razvoj istraživačkog novinarstva – najžešće
kritike iz Beograda, optužbe za restauraciju građanskog
društva, kritika iz BiH, prosječna naklada 1970. bila je oko
300 000 primjeraka, nakon sloma Hrvatskog proljeća
naklada naglo pada i u konačnici se gasi
Studio – ilustrirana revija za televiziju, radio, film i kazalište
Informativno – politički mjesečnik Izbor – informacije iz
zapadnog svijeta – prvi broj 1964.
3
Socijalistička Jugoslavija



Start – polumjesečnik – 1969. pokrenut, najviša naklada
1971. godine (gotovo 235 000 primjeraka)  list je obilježila
kvalitetna decentna erotska duplerica, teme iz javnog života,
sociološka pitanja i posebno rubrika “Startov intervju”
pokrenuta 1972. godine po uzoru na velike zapadne revije 
nakon sloma Hrvatskog proljeća glavni urednik smijenjen,
optužbe za “vesternizaciju” Hrvatske
Od proljeća 1967. u okviru Vjesnikove kuće razvija se i
izdavanje romana i stripova  Laso, Tom i Jerry, Alan Ford
Revija Vikend – 1968.  posljedica uvođenja neradne
subote u zemlji
4
Socijalistička Jugoslavija





Razvoj Agencije za marketing; sustav novinske prodaje,
danas poduzeće “Tisak”
1954. Riječki list mijenja ime u Novi list  profesionalni i
tiražni uspon lista u narednom razdoblju – oslanjanje na
tradiciju Supila
Glas Istre, ponovno pokrenut 1952. godine
Najvažniji događaj za razvoj poslijeratnog katoličkog tiska je
pokretanje Glasa Koncila 1962. godine  ostala najvažnijom
publikacijom Katoličke crkve
Pritisak Brežnjeva na jugoslavensko novinarstvo  mediji
kao glavni izvor kritike socijalističkog društvenog i političkog
sistema
5
Socijalistička Jugoslavija




Vjesnik i VUS krajem 1969. odbili objaviti dio biografije o
Hebrangu unatoč Titovom odobrenju, suprotstavljanje
službenoj partijskoj verziji osude Hebranga
Hrvatski književni list – travanj 1969. – “otpor totalitarizmu i
očitovanje hrvatstva”  napad na list iz Beograda, Miloš
Žanko (tekstovi u Borbi), sastanci s Titom o opasnostima
probuđenog hrvatskog nacionalizma  list prestaje izlaziti
već krajem 1969. godine, nakon tiskanih 19 brojeva
X. sjednica CK SKH, siječanj 1970.  prva koju je u cijelosti
prenosila Radiotelevizija Zagreb  novi poticaj političkog
vodstva Hrvatske slobodi izražavanja i medijima
1970. prema vrhuncu Hrvatskog proljeća  zastupanje
republičkih interesa, liberalizacija, pluralizam mišljenja, javne
6
rasprave  sve teže optužbe iz Beograda (“ustaše”)
Socijalistička Jugoslavija



RTV Zagreb – otpor unitarizaciji  stvaranje samostalnog
radijskog programa (1963.-1964.)  Radio Zagreb
najutjecajniji medij za vrijeme Hrvatskog proljeća, tri
programa; stvaranje samostalnog televizijskog programa, 1.
listopada 1968. početak emitiranja samostalnog Dnevnika 
udar za RTV nakon sloma Hrvatskog proljeća
Razvoj omladinskog tiska: Omladinski tjednik (1965), TLO –
Tjedni list omladine Hrvatske (1969), Polet (1966-1969,
ponovno od 1976.), Studentski list
Novi listovi 1971. godine: Hrvatsko sveučilište, Hrvatski
tjednik (33 broja, velika naklada i utjecaj), Hrvatski
gospodarski glasnik, Nedjeljna Dalmacija
7
Socijalistička Jugoslavija





Sve veći pritisak saveznog vrha na čelu s Titom na Hrvatsku
 “špijunska afera”, 17. sjednica Predsjedništva SKJ u
travnju 1971.  miting u Zagrebu
Veća tolerancija prema vjeri
Pritisak Brežnjeva, sastanka s Titom u rujnu 1971. u
Beogradu i Karađorđevu
22. studenog 1971. studentski štrajk u Zagrebu
Slom Hrvatskog proljeća, sjednica Predsjedništva CK SKJ u
Karađorđevu početkom prosinca 1971.  uslijedila su
uhićenja i smjene  represija  ukidanje određenih listova
(Hrvatski tjednik i drugi) i smjene i uhićenja uredništva i
isključivanje iz javnog života  “hrvatska šutnja”, više ili
manje do kraja osamdesetih godina
8