Transcript 3. Institucije i razvoj - Ekonomski fakultet u Osijeku

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Prof.dr.sc. Vladimir Cini
Prof.dr.sc. Ivana Barković Bojanić
Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Teorija i politika razvoja poduzetništva
2013./2014.
3. Institucije i
razvoj
• Barković, I. (2009.) ističe, da bi se očuvala ne samo
bitnost u novom globalnom informacijskom dobu, već
osiguralo preživljavanje i produktivno ko-egzistiranje,
nužno se moraju prepoznati novi postulati:
–
–
–
–
–
snaga mozga (eng. brainpower) nadjačava manualni rad;
komunikacijska tehnologija stvara globalnu konkurenciju;
inovacija je važnija nego masovna proizvodnja;
investicije kupuju nove koncepte prije nego nove strojeve;
brze promjene su konstantne, a novi zahtjevi i zakonitosti
okoline nepredvidljivi.
Izvori (ekonomskog) prosperiteta
• Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu i razvoju:
– Neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotka dohodak po glavi
stanovnika: npr. u sub-saharskoj Africi je 1/20-ina dohotka po glavi
stanovnika u SAD-u.
Zašto je to tako?
• Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnim faktorima
– Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno)
– Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u obrazovanje
i razvijanje vještina i znanja)
– “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljno u R&D, neefikasna organizacija proizvodnje)
Zemljopisna hipoteza:
povijesni i suvremeni aspekti
1.
Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa
čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni
aspekt)
2. Zemljopis određuje tehnologiju raspoloživu društvu,
posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.):
važnost geografskih i ekoloških razlika u
poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i
životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne
prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim
resursima, obalama i morima ... pozitivno se
odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd.
3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs
(2000.): npr.
malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju
stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3%
godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio
dva puta veći nego danas)
?
• Istočna Azija ima obilje radne snage i siromašne
prirodne izvore, stoga je specijalizacija bila prirodan
izbor...
• Latinska Amerika bogata je u prirodnim izvorima, SubSaharska Afrika u zemlji i Srednji Istok u nafti.
• Možda loša ekonomska politika može narušiti početnu
poziciju industrije, ali može li dobra ekonomska
politika igrati značajnu ulogu ukoliko se zemlja
specijalizirala za primarne proizvode, a ne
industrijske?
• Svojevrsna industrijska, ali i opća javna “nadogradnja“
ključni je i vodeći indikator gospodarskog napretka.
Institucionalna hipoteza
• Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i
društvenim interakcijama:
– određuju ‘društvenu organizaciju’
• D.C. North: “Institucije, institucionalna promjena i
ekonomska uspješnost”:
“Institucije su pravila ponašanja u određenom
društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja
je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske
interakcije”. (2003: str. 13)
• Ključne točke:
– ‘proizvod’ su čovjeka,
– skup ograničenja,
– strukturiraju poticaje.
Douglass C. North dobitnik je
Nobelove nagrade za ekonomiju
1993. godine i utemeljitelj je nove
institucionalne ekonomije (NIE).
• http://www.dokumentarci.com.hr/zeitgeistmoving-forward-titlovi/
• http://www.youtube.com/watch?v=cVo4XHXZ
p1c
• http://www.youtube.com/watch?v=sleqhKuq2
z0&list=PLDFB3E6119CF6D491
• http://www.youtube.com/watch?v=IbAL7s2Q
gNk
• Nužno je poslovati što jednostavnije, a u okruženju koje
motivira i omogućava dobru institucionalnu podršku
razvoja poduzetništva, stoga je povezanost industrijske
politike i institucija je od presudnog značaja.
• Institucije predstavljaju svojevrsnu kolektivnu akciju kojom
se omogućava kontrola, sloboda i rast akcija pojedinaca
(Parada, 2002., u: Yongjian, Ning, Xiaofang, 2005.).
• Prema Northu (1992.) „institucije daju pravila igre po
kojima se poduzeća igraju“ i stalno postoji međusobna
interakcija institucija i poduzeća koja oblikuju
institucionalne promjene.
• Gospodarstvo će rasti ako su postojeće institucije efikasne
(North, 1973., u: Yongjian, Ning, Xiaofang, 2005.).
• Institucije vs. organizacije:
– Analogija s pravilima igre u određenom grupnom sportu: npr. nogomet
• Institucije:
formalna pravila:
iskazana u pismenom obliku
• Organizacija - nogometni klub
neformalna pravila:
iskazana kroz ponašanja
koja dopunjuju
formalna pravila
Klasifikacija institucija
I. Institucije prema stupnju formalnosti
• Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju:
– Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge
državne odluke i propisi
• politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd.
• ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd.
• sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje
– Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska
vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena
• utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o svijetu, skupljeno znanje iz
prošlosti i vladajući niz vrijednosti
• dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura
• neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice, kritiziranje, gubitak poštovanja
– Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja:
• oba tipa institucija prisutna u svim zemljama, ali su neformalne izraženije u
‘siromašnim’ jer su formalne slabije razvijene ili ne postoje.
• Hofstede (2001.) ističe tri tipa vrijednosti:
– Vrijednosti vezane za druge ljude,
– Vrijednosti prema stvarima, tj. ne-ljudskom okruženju, i
– Vrijednosti prema Bogu i prema samome sebi.
Ima li kultura kakve veze...
• Nacionalna kultura?
• Regionalna kultura?
• Poslovna kultura?
• Profesionalna kultura?
• Organizacijska kultura?
• Individualna kultura?
Zašto je bitno???
• Zahtjevi potrošača?
• Standardizacija?
• Certifikati?
• Utvrđivanje cijena?
• Regulatorni okvir?
... Distance moći u menadžmentu?
II. Institucije prema području
•
Diferencijacija institucija prema
područjima koja ‘uređuju’:
Ekonomske institucije: tržišta,
vlasnička prava, provedbe ugovora,
različiti sustavi poticaja …
Političke institucije: izbori, pravila
izbora, tipove političkih sustava,
struktura opozicije u vladi…
Pravne institucije: pravni sustav,
provedbe i prisile…
Društvene institucije: pristup
zdravstvenim i obrazovnim
uslugama, rodna jednakost, opći
odnosi između ekonomskih
subjekata, religija …
Institucionalna ekonomija
Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i
njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti. Na
temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe
posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti. Uz
to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije):
 pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već
oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju
prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija).
• Uloga institucija:
– smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom životu;
– institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je pojedincima
zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno
poduzimanje određenih akcija
• Zajednički nazivnik teoretičara institucionalne ekonomije:
– vlasnička prava
– transakcijski troškovi
Institucije, poticaji i transakcijski troškovi
• Institucije imaju vlastite koristi i troškove:
– Predvidivost ljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom
ponašanju (trošak):
• zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište
tog ponašanja;
• pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja
pojačava investicije i inovacije koje podrazumijevaju rizik;
• ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje za
iznajmljivanje privatnih stambenih objekata;
• previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr.
iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo
vremena ostane nezaposlen, a što se negativno odražava na
mikro razini (npr. opada znanje i stručnost osobe) ili makro
razini (npr. fiskalna opterećenja za državu, povećava
transakcijske troškove provjere statusa, rješavanja žalbi i sl.)
Institucionalne promjene i
ekonomski učinci
•
Ako pravila utječu na igru, onda i promjena pravila
mora promijeniti igru.
•
Institucionalne promjene se događaju kada se
korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja
zahtjeva određenu institucionalnu promjenu
nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni:
– npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi
žena u društvu
– npr. ukidanje ropstva u SAD-u
•
Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer:
– postojeća pravila zabranjuju određenu
djelatnost;
– nova pravila smanjuju transakcijske troškove
ostvarivanja djelatnosti.
A gospodarstvo?
• Koristi industrijskog napretka mogu se ostvariti
isključivo ukoliko su postojeći preindustrijalizirani
uvjeti kao i očekivane koristi od industrijalizacije
dovoljno jaki da prevladaju postojeće prepreke i da
omoguće oslobađanje onih snaga bitnih za
industrijsku politiku, a time i gospodarstvo u širini
(Gershenkron, 1962. U: Cimoli, Dosi, Nelson, Stiglitz, 2009.).
Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet:
Slučaj Koreje
•
•
•
•
•
Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog
eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo).
Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji.
Slučaj Koreje:
– ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog rata
– Sjever industrijaliziraniji od Juga
“Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945.
– Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sunga i komunizam s pratećim
institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad
zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.)
– Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama
(npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.)
Divergentni ekonomski razvoj:
– Južna Koreja: 16.000$ BDP/per capita (2000.)
“azijsko čudo”
– Sjeverna Koreja: 1.000$ BDP/per capita (2000.)
Sjeverna i Južna Koreja
GDP per capita
14000
Institucionalne razlike dovele do
razlike u razvoju
12000
Disfunkcionalne institucije Sjevera
nepromijenjene zbog interesa
vladajuće elite.
10000
8000
South Korea
North Korea
6000
4000
2000
0
1950
1960
1970
1980
1990
1998
Institucije vlasničkih prava vs. ekstraktivne institucije:
zaključno
• Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu
prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju,
ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje
u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva
imaju ‘dobre institucije’:
– provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i
sudjelovanjem u ekonomskom životu;
– ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa –
onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja
nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…)
– izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo –
omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i
sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima
Pitanja za ponavljanje i diskusiju
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Koji su novi postulati u poduzetništvu koji se moraju uzeti u razmatranje kada se govori
o novom globalnom informacijskom dobu ali i o osiguranju “preživljavanja” i
produktivnog “koegzistiranja”?
Postoje brojne rasprave o tome zašto su neke zemlje bogatije od drugih. Možete li
objasniti neke moguće razloge velikim razlikama među zemljama (min. 3)?
Objasnite zašto institucije “određuju društvenu organizaciju”.
“Gospodarstvo će rasti ako su postojeće institucije efikasne” – objasnite.
U suvremenim uvjetima, svojevrsne intervencije ili korekcije od strane vlade gotovo su
minimalne. Ipak, na što se odnose te “intervencije” i što one moraju osigurati, a da su
u skladu s neoliberalnim postulatima razvoja?
Što uključuju intervencije javnog sektora?
Objasnite formalne i neformalne institucije.
Zašto su u nerazvijenim zemljama obično neformalne institucije zastupljenije?
Objasnite utjecaj “vrijednosti” i “kulture” na poduzetništvo i općenito ekonomski
progres.
Koga “izaziva” institucionalna ekonomija?
Što je zajednički nazivnik teoretičara institucionalne ekonomije?
Na primjeru razvijene zemlje, zemlje u razvoju i/ili nerazvijene zemlje objasnite utjecaj
institucija na ekonomski prosperitet.
Ističe se kako neka društva imaju “dobre institucije”. Kakva su to društva i kakve su to
“dobre institucije”?