Transcript 14. Zaštita prirode i okoliša u Hrvatskoj
Zaštita prirode i okoliša u Hrvatskoj
Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
•
Prve ideje o zaštiti prirode i okoliša u Hrvatskoj javljaju se krajem 19 st.
•
Poznati hrvatski prirodoslovci V. Vouk , I. Pevalek , M. Hirtz , I. Horvat , E
.
Rossler i dr. objavljuju članke o zaštiti prirode i okoliša u stručnim časopisima: Priroda , Šumarski list , Hrvatski planinar
•
1893. godine u Zakonu o lovu, prvi put normirana je zaštita ptica pjevica
•
1893. godine osniva se Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice
•
1900. godine donesen je Zakon o zaštiti pećina
•
1928./29. godine Hrvatsko prirodoslovno društvo i Hrvatsko planinarsko društvo doprinose proglašenju Nacionalnih parkova Plitvička jezera i Paklenica
•
1945. godine donesen je Zakon o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti
•
25.01.1946. godine u Zagrebu je osnovan Zemaljski zavod za zaštitu prirodnih rijetkosti NRH
•
2003. godine Zavod ulazi u sastav Ministarstva kulture RH
• •
U Deklaraciji o zaštiti okoliša u RH , koju je Sabor donio 1992. godine , sadržano je opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava sukladno međunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice, kojima će se u potpunosti osigurati trajna , sustavna i učinkovita zaštita prirode i okoliša Hrvatska je također ratificirala brojne međunarodne zakonske akte, te provodi zaštitne postupke jednake onima u svijetu
• •
1999. godine Hrvatska donosi Nacionalnu strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP) 2005. godine Hrvatska, Zakonom o zaštiti prirode (NN, 70), zaštićuje 9,52% ukupne površine kopna i 0,9% površine Jadranskog mora , najveći dio zaštićenih područja odnosi se na Nacionalne parkove i Parkove prirode (9,10%) kopnene površine
Ekološka mreža
•
Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije Natura 2000 važnih za očuvanje ugroženih divljih svojti i stanišnih tipova
•
Uspostava ekološke mreže u Hrvatskoj propisana je Zakonom o zaštiti prirode
Slika 172. Ekološka mreža RH
•
U 2002. godini počela je provedba LIFE III projekta CRO-NEN , koji je rezultirao izradom prijedloga nacionalne ekološke mreže, kao osnove za izradu uredbe o proglašenju Ekološke mreže RH
•
U 2007. godini Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručnu podlogu za Uredbu Vlade o proglašenju Ekološke mreže (NN 109/07)
,
koja je usvojena u listopadu 2007.
•
Područja ekološke mreže u Hrvatskoj , sukladno ekološkoj mreži Europske unije NATURA 2000, podijeljena su na međunarodno važna područja za ptice te područja važna za ostale divlje svojte i stanišne tipove
•
Svako područje sadrži ciljeve očuvanja , odnosno popis vrsta i stanišnih tipova zbog kojih je uvršteno u ekološku mrežu Dodatno, svako područje ekološke mreže sadrži i smjernice za mjere zaštite koje se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe, koje na područjima ekološke mreže koriste prirodna dobra i obavljaju radnje i zahvate, kod zahvata u prostoru obvezna je izrada studije utjecaja na okoliš, procjene utjecaja na prirodu i ekološku mrežu
•
Ekološka mreža RH obuhvaća 47% kopnenog i 39% morskog teritorija Republike Hrvatske i dva koridora : koridor za morske kornjače te koridor Palagruža-Lastovo- Pelješac (područje važno za selidbu ptica) (za detaljne informacije pogledajte web stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http:// www.dzzp.hr
)
NATURA 2000
• • • •
Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od kopnenih i morskih područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije Cilj Natura 2000 ekološke mreže je ponovno uspostavljanje povoljnog stanja za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova Natura 2000 sadrži 30.000 područja na skoro 20% teritorija EU što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu Natura 2000 temelji se na EU direktivama , a područja se biraju znanstvenim mjerilima
• • •
Stanje biološke raznolikosti jako se pogoršalo posljednjih 50 godina, zbog ljudskih aktivnosti više od 700 vrsta
,
većinom ptica i sisavaca upisano je u Crveni popis vrsta kojima prijeti izumiranje u Europi. Nisu ugrožene samo rijetke vrste poput velikih zvijeri ili endemičnih svojti, već i mnoge druge vrste, koje su još uvijek brojne, ali im pogodna staništa ubrzano nestaju, što može dovesti do njihovog skorog izumiranja Natura 2000 je temeljni program kojim Europska unija pokušava zaustaviti ove negativne trendove na svojem teritoriju. Mreža Natura 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o pticama)
Kriteriji za pripremu prijedloga NATURA 2000
•
Na temelju Direktive o pticama same zemlje članice proglašavaju područja posebne zaštite (Special Protection Areas – SPA) i ona automatski ulaze u mrežu NATURA 2000
•
Do prosinca 2009.
u zemljama EU proglašeno je 5.242 SPA područja ukupne površine od 574.819 km² od čega 477.312 km² kopna (11% teritorija EU) i 619 područja koja obuhvaćaju morske površine 97.707 km²
• • •
Na temelju Direktive o staništima (Direktiva 92/43/EEZ Vijeća od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore) države predlažu Europskoj komisiji (EK) Nacionalni popis pSCI područja (proposed Sites of Community Importance) Direktiva obuhvaća 1000 vrsta (biljaka, sisavaca, gmazova, vodozemaca, riba i određenih skupina beskralježnjaka) te više od 230 stanišnih tipova (močvarnih, travnjačkih, šumskih, morskih) Odabir područja temelji se na kriterijima iz Dodatka III Direktive o staništima EK uz pomoć Europskog centra za biološku raznolikost (ETC/BD) iz Pariza analizira prijedlog države
• • •
U postupku biogeografskih seminara, te uz suglasnost svih zemalja članica, potvrđuje se popis SCI područja za svaku pojedinu biogeografsku regiju, koja se nakon postupka vrednovanja proglašavaju posebnim područjima zaštite (SAC) Kod odabira područja treba voditi računa da u svakoj regiji treba biti zastupljen reprezentativni dio svake vrste i stanišnog tipa EU je podijeljena u devet biogeografskih regija , koje su karakteristične po vegetaciji
,
klimi
,
topografiji i geologiji . Granice regija omogućuju praćenje trendova očuvanja vrsta i staništa u sličnim uvjetima diljem Europe ne vodeći računa o državnim granicama
•
Regije su: alpska
,
kontinentalna , mediteranska , panonska , stepska
,
borealna , atlantska , crnomorska i makronezijska , od kojih su u Hrvatskoj prisutne prve četiri
Ekološka mreža NATURA 2000 u Hrvatskoj
• • • • •
Zahvaljujući velikoj raznolikosti staništa i divljih vrsta te posebno velikom broju biljnih vrsta, Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja s najvećom biljnom raznolikošću: rijetki sisavci , među kojima se ističu ris , vuk i medvjed brojni gmazovi i vodozemci
;
više od 65% svih poznatih vrsta riba u Sredozemlju te više od 230 vrsta ptica
(
gotovo polovina svih ptica u Europi, obitavaju u
•
Hrvatskoj). Upravo je zato hrvatska kockica veoma važna i dobro došla u europsku slagalicu ekološke mreže NATURA 2000
• • • •
U trenutku pristupa Europskoj uniji, Republika Hrvatska ima obvezu provedbe Direktive o pticama te Direktive o staništima na svom teritoriju
.
Velik dio odredbi ovih Direktiva već je prenijet u Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) Hrvatska će za ekološku mrežu NATURA 2000 morati predložiti područja važna za očuvanje više od 250 vrsta
i
70 stanišnih tipova
koji
se pojavljuju na ovom području te se smatraju važnima sa stanovišta Eurospke unije U okviru priprema Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) koordinirao je detaljnu inventarizaciju vrsta i staništa u Hrvatskoj. Koristeći tu opsežnu količinu osnovnih podatka, DZZP je utvrdio oko 1000 područja koja bi trebala biti predložena u ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000
• • • •
Odabir područja temeljen je na standardnim znanstvenim kriterijima, koji se na isti način odnose na sve zemlje članice Europske unije Taj prijedlog područja sada se upućuje na javne konzultacije. Uloga konzultacijskog procesa je dvostruka : s jedne strane obavještava sve potencijalno uključene te zainteresirane za mrežu NATURA 2000 ; što je ona te kako će funkcionirati u praksi, a s druge, daje priliku svima na koje se odnosi mogućnost davanja primjedbi te komentara, na odabir područja – npr., ukoliko posjeduju informaciju o nalazu određene vrste ili staništa na određenom području Po završetku konzultacijskog procesa, konačni revidirani prijedlog mreže NATURA 2000 područja bit će poslan Vladi na završno odobrenje te dostavljen Europskoj komisiji u Bruxelles (za detaljne informacije pogledajte web stranicu Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http://www.dzzp.hr)
Slika 173. NATURA 2000 područja u Hrvatskoj
Slika 174. NATURA 2000 područja u Osječko-baranjskoj županiji
Kategorije zaštite prirode i zaštićena područja 1. Strogi rezervati (SR)
Strogi rezervati su područja kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjeni su isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju, kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode, te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa, zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti a) Hajdučki i Rožanski kukovi smještaj: Ličko – senjska županija površina: 1222 ha datum zaštite: 22.1.1969.
b) Bijele i Samarske stijene smještaj: Primorsko – goranska i Karlovačka županija površina: 1175,35 ha datum zaštite: 24.1.1985.
2. Nacionalni parkovi (NP)
Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmjenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, ima zanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu, u Nacionalnom parku dopuštene su radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara
Slika 175. Nacionalni parkovi Hrvatske
http://www.camping.hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi
NP Plitvička jezera smještaj: Karlovačka i Ličko – senjska županija površina: 29.482 ha datum zaštite: 8.4.1949.
• • • • •
najstariji Nacionalni park u Hrvatskoj UNESCO je Plitvička jezera Slika 176. Plitvička jezera
http://www.adrijanaputovanja.hr/Default.a
spx?sifraStranica=568
1979. godine uvrstio na Listu svjetske prirodne baštine opisano je 1267 b iljnih vrsta, 55 vrsta orhideja (kaćuna) , 161 vrsta ptica, 21 vrsta šišmiša fenomen krške hidrografije sa 16 kaskadno nanizanih jezera , s brojnim sedrenim slapištima u živom biodinamičnom procesu 2/3 površine NP je pod šumama bukve i obliku (Čorkova uvala) jele , dijelom u prašumskom
NP Paklenica smještaj: Zadarska i Ličko senjska županija površina: 9600 ha datum zaštite: 19.10.1949.
• • • • •
duboki bujični klanci Velike i Male Paklenice okomito urezani u glavni greben planine Velebita ima oko 90 speleoloških objekata , Slika 177.
NP Paklenica
http://www.somewhereelseland.com/croatia.php
bogata i raznolika flora oko 800 vrsta s brojnim endemičnim vrstama, dominiraju autohtone reliktne šume crnog bora , termofilne šume i šikare bijelog i crnog graba s hrastom meduncem ornitofauna broji 216 vrsta
NP Risnjak smještaj: Primorsko – goranska županija površina
:
6400 ha datum zaštite: 15.9.1953.
• • •
bogat prirodnim geološkim, vegetacijskim
,
pedološkim i mikroklimatskim fenomenima posebnost su goranske šume s 14 šumskih Slika 178. NP Risnjak zajednica fauna je vrlo raznolika (smeđi medvjed, ris, vuk) , 130 vrsta leptira Slika 179. Ris (Lynx lynx) Slika 180. Mrki medvjed (Ursus arctos)
NP Mljet smještaj: Dubrovačko – neretvanska županija površina: 5375 ha datum zaštite: 12.11.1960.
• • •
NP Mljet nalazi se na zapadnom dijelu istoimenog otoka, bujne vegetacije, koju čine šume Slika 181.
NP Mljet
http://www.kroatien-online.com/hr/turizam/otoci/mljet.htm
alepskog bora i makije crnike , a okružuju ih dva slana tzv. jezera (potopljene krške depresije – duboki zaljevi) 57% površine čini kopno , a 43% more značajan je svijet mljetskog podmorja, koji obuhvaća mnoge endemske vrste
NP Kornati smještaj: Šibensko – kninska županija površina: 21.700 ha datum zaštite
:
24.7.1980
.
• • • •
Najrazvedenija otočna skupina europskog Sredozemlja, koja se Slika 182. NP Kornati sastoji od 140 nenaseljenih otoka i otočića
http://www.otok-murter.hr/hr/murter/kontakti 28/nacionalni_park_kornati-110
na otocima je specifična endemska vegetacija (dubrovačka zečina i drvenasta mlječika) flora Kornata procijenjena je na 700 do 800 biljnih vrsta više od 78% površine NP pripada moru , čije se biocenoze ubrajaju među najbogatije na Jadranu
NP Brijuni smještaj: Istarska županija površina: 3.395 ha datum zaštite: 27.10.1983.
• • • • •
skupina od 14 otoka , ukupne površine 734.6 ha nalazi se na Slika 183. NP Brijuni jugozapadnom dijelu istarske obale otoci su prekriveni bujnim šumama crnike nekad ekskluzivnog ljetovališta i uređenim perivojima naseljene su brojne neautohtone vrste životinja (jelen lopatar, jelen aksis, muflon) podmorje NP obiluje brojnim vrstama spužvi , školjkaša , ježinaca , rakova , riba vidljivi su i tragovi dinosaura
NP Krka smještaj: Šibensko – kninska županija površina: 10.900 ha datum zaštite: 24.1.1985.
• • •
rijeka Krka duboko je kanjonski usječena u vapnenačku zaravan, na svom toku gradi 7 sedrenih slapova , od kojih je najljepši Slika 184. NP Krka
http://www.atlas-supetar.com/excursions/krka
Skradinski buk biotički sastav NP čine mediteranske životinjske vrste i submediteranske biljne i flora je zastupljena sa 860 samoniklih vrsta i podvrsta , među kojima su i brojne endemske vrste
NP Sjeverni Velebit smještaj: Ličko – senjska županija površina: 10.900 ha datum zaštite: 2.6.1999.
• •
Slika 185. NP Sjeverni Velebit područje Sjevernog Velebita osobito je po raznolikosti krških oblika , reprezentativnih oblika florističke i faunističke zajednice , krajobraza na relativno malom prostoru veći dio NP pokriven je šumama bukve , jele i smreke u NP obitavaju mrki medvjed , ris , vuk , suri orao i tetrijeb gluhan
Literatura:
• • • • • • • • • • •
Springer O.P i Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica, Zagreb, Knjiga 31, 293 pp .
Zeleni Osijek, 2009. NATURA 2000 u Osječko-baranjskoj županiji. Grafika, Osijek.
http://images.google.hr/ (25.11.2012.).
http://www.atlas-supetar.com/excursions/krka (25.9.2012.).
http://www.otok-murter.hr/hr/murter/kontakti 28/nacionalni_park_kornati-110 (25.9.2012.).
http://www.kroatien-online.com/hr/turizam/otoci/mljet.htm
(25.9.2012.).
http://www.somewhereelseland.com/croatia.php
(25.9.2012.).
http://www.adrijanaputovanja.hr/Default.aspx?sifraStranica=568 .
(25.9.2012.) http://www.camping.hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi (25.9.2012.).
http://www.natura2000.hr
(18.6.2013.).
http://www.dzzp.hr
(19.6.2013).