Transcript NATURA_2000_MARTINI_za_IBENIK_

HKIŠDT – Program stručnog usavršavanja 2013.
NATURA 2000 I ŠUMARSTVO U HRVATSKOJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
NOVI KONCEPT ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ
NATURA 2000 – OSNOVNI POJMOVI
HRVATSKI PRIJEDLOG NATURE 2000
KAKO JE PRIPREMAN NATURA 2000 POPIS
MJERE OČUVANJA NATURA 2000 PODRUČJA
OCJENA PRIHVATLJIVOSTI U RH – TEMELJNA STATISTIKA
NATURA 20000 - FINACIRANJE
Prof. dr. Ivan Martinić
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET
NOVI KONCEPT ZAŠTITE PRIRODE U HRVATSKOJ
Pristup RH Europskoj uniji  usklađivanje zakonodavstva
Acquis communautaire ili Pravna stečevina EU
• Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (NN, međun. ugovori, 6/96)
• Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa
(Bernska konvencija)
Direktiva o zaštiti ptica br. 79/409/EEC
Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore br. 92/43/EEC.
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)
Uredba o proglašenju ekološke mreže (Natura 2000) (NN .../13)
 Uredba o proglašenju ekološke mreže (CRO-NEN) (NN 109/07)
 Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07)
 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim
stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06)
 Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06)
 Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09).
ŠTO JE NATURA 2000 - KONCEPT NATURA 2000?
NATURA 2000 je mreža ekoloških područja uspostavljenih za očuvanje
europskih značajnih vrsta i stanišnih tipova u Europskoj uniji.
Cilj mreže Natura 2000 je zaštiti i upravljati staništima i vrstama od
europskog značaja na čitavom području Europe.
Natura 2000 nije mreža ili sustav strogih rezervata prirode u kojima su
ljudske aktivnosti sistematski isključene.
VAŽNO !
Za EU članice NATURA 2000 je obvezna!
Kao i druge zemlje članice Europske unije, Hrvatska za ekološku
mrežu NATURA 2000 mora predložiti područja važna za očuvanje više
od 250 vrsta i 70 stanišnih tipova koji se pojavljuju na području RH,
te se smatraju važnima sa stanovišta Europske unije.
ŠTO ČINI EKOLOŠKU MREŽU NATURA 2000 ?
sastavljena od dvije različite vrste područja:
posebna područja za očuvanje – SAC (hrv. POVS)
(The Special Areas of Conservation)  Direktiva o staništima
posebna područja zaštite – SPA (hrv. POP)
(The Special Protection Areas)  Direktiva o pticama
VAŽNO !
SAC+ SPA = NATURA 2000
POVS + POP = NATURA 2000
ŠTO JE PREDMET OČUVANJA ?
prirodni stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima (HD)
ugrožene, osjetljive, rijetke, endemske stanišne vrste iz Priloga II (HD)
staništa ptica iz Priloga I (HD) i drugih vrsta ptica selica
VAŽNO !
Tipovi prirodnih staništa od interesa Zajednice su:
() kojima prijeti nestanak unutar njihovog prirodnog areala;
ili
() imaju mali prirodni areal uslijed regresije ili im je područje u prirodi ograničeno;
ili
() predstavljaju glavne primjere tipičnih karakteristika jedne ili više od pet sljedećih
biogeografskih regija: alpske, atlantske, kontinentalne, makaronezijske i mediteranske.
Ovakvi tipovi staništa su navedeni ili se mogu navesti u Prilogu I. Direktive o staništima.
HRVATSKA: PRIORITETNI STANIŠNI TIPOVI I VRSTE (“*”) U NATURA 2000 ?
stanišni tipovi od EU-značenja: livade morske cvjetnice voge,
panonske dine, povremene sredozemne lokve, sedrotvorni
izvori, cretovi, poplavne šume johe i dr.
prioritetne vrste od EU-značenja: vuk, smeđi medvjed, sredozemna
medvjedica, morske kornjače, jesetra, čovječja ribica….
VAŽNO !
zaštita vrsta provodi se kroz očuvanje njihovih staništa
KRITERIJI ZA ZASTUPLJENOST U NATURA 2000
svaki EU-značajni stanišni tip/vrsta  dostatno
zastupljen ako SCI područja prekrivaju 20-60 % populacije
unutar svake biogeografske regije;
 u praksi to znači uključiti oko 10 “najboljih” lokaliteta
svaka EU-prioritetna vrsta i stanišni tip  prekriveni s
najmanje 80 % populacije.
Hrvatska – 3 biogeografske regije
 izdvajanje za NATURU 2000 na razini regija
NATURA 2000 – OPĆA SHEMA MODELA USPOSTAVE
Direktiva o pticama (BD)
Direktiva o staništima (HD)
pSCI
 do dana ulaska u EU
SPA
1. 7. 2013.
Po završetku BG
seminara – nakon
3 godine
 Mjere očuvanja ptica
-do dana ulaska u EU
SCI
SAC
... 2015/16.
nakon 6 godina 
... 2022/23.
SPA
1. 7. 2013.
NATURA 2000 - SLUŽBENI HRVATSKI PRIJEDLOG
Površina
kopna RH
(km2)
Područja očuvanja
značajna za vrste i
stanišne tipove (pSCI)
Područja očuvanje
značajna za ptice (SPA)
EKOLOŠKA MREŽA
% kopna
RH
Površina
teritorijalnog
mora i
unutarnjih
morskih voda
RH (km2)
4.903,12
16.059,57
28,38
17.107,55
30,23
1.040,13
20.754,97
36,67
5.204,63
%
teritorijalnog
mora i
unutarnjih
morskih voda
RH
15,44
Ukupna
%
površina RH ukupne
(km2)
površine
RH
Broj područja
ekološke
mreže
20.962,69
23,73
742
3,28
18.147,68
20,54
38
16,39
25.959,6
29,38
780
() Uredba o ekološkoj mreži (Vlada RH)
CORINE Land Cover class
UMJETNE POVRŠINE – Artificial surfaces
POLJODJELSKA PODRUČJA
Agricultural areas
ŠUME – Forest
GRMLJE I/ILI TRAVNATI BILJNI POKROV
Shrub and/or herbaceous vegetation association
PODRUČJA S NEZNATNIM ILI BEZ POKROVA
Open spaces with little or no vegetation
VLAŽNA PODRUČJA - Inland wetlands
VODENE POVRŠINE - Coastal wetlands
%
1
20
36
18
2
1
22
NATURA 2000 NA EUROSPKOJ (EU 27) RAZINI
EU 27
26.444 područja
17,90 % (kopna)
241.536,42 km2 (more)
10
EU 28: Ukupna površina pod programom Natura 2000 i ukupna šuma unutar Nature 2000
UKUPNO ŠUMA 36,22 %:
bjelogorična - 25,58 %
crnogorična - 2,57 %
mješovita - 7,65 %
21 šumska stanišna tipa;
od toga 5 prioritetnih EU
tipova (*)
NATURA 2000 U HRVATSKOJ – ŠTO ĆE SE DALJE DOGAĐATI
Sljedeća faza: određenje POVS (od pSCI  SCI  SAC)
OCJENA PRIHVATLJIVOSTI
ZAHVATA NA EM
OPZEM
Preliminary list of pSCI
Preliminary control
EU CANDIDATE
Assessment of the acceptability
of interventions for the
ecological network
Improved preliminary
list of pSCI
Expert control
First biogeographical seminar
List of pSCI
Improved list of pSCI
Imperative Reasons of
Overriding Public Interest
NO
Acceptance of SCI as SAC
3 years
OK?
Second biogeographical seminar
EU MEMBER
Prevladavajući javni interes
(ZZP NN 80/13, čl 244/1)
YES
EU/EC list of SCI
6 years
PRIPREME ZA PRIJEDLOG NATURA 2000 U HRVATSKOJ
•
Smaragdna mreža (2002. god)
• Nacionalna ekološka mreža
(engl. Emerald network)
•
52% kopno; 40% more
Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN
109/07)
47% kopno; 39% more
PRIPREME ZA PRIJEDLOG NATURA 2000 U HRVATSKOJ
780 područja = 742 pSCI (staništa i vrste)+ 38 SPA (ptice)
Prijedlog ekološke mreže
Natura 2000  EU
36,67% kopno
16,39 % more
29,38 % UKUPNO
UKUPNO ŠUME 940.000 ha
21 šumski stanišni tip
5 od prioritetne EU važnosti (*)
Izvor: DZZP,
Rujan 2013
Šume velikih nagiba i klanaca Tilio‐Acerion*
Aluvijalne šume (Alno‐Padion, Alnion incanae, Salicion albae)*
Panonske šume s Quercus pubescens*
(Sub‐)mediteranske šume endemičnog crnog bora*
Klekovina bora krivulja (Pinus mugho) s dlakavim pjenišnikom
MJERE OČUVANJA NATURA PODRUČJA
OSNOVNE MJERE
() prikladni planovi upravljanja, prilagođeni - integrirani u druge
sektorske planove (npr: ŠGP) ili posebno namijenjeni za NATURA
područje /lokalitet radi očuvanja ciljnih vrsta
POSEBNE MJERE ....
- najavljeni Pravilnik (ptice!)
OPĆE MJERE
Pravilnik ... (NN 7/06)
NATURA 2000
MJERE OČUVANJA
Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih
stanišnih tipova iz Pravilnika o vrstama
stanišnih tipova, karti staništa i rijetkim
stanišnim tipovima te o mjerama za
očuvanje stanišnih tipova (Prilog III)
NATURA 2000 – ZAHTJEVI PREMA ŠUMARSKOJ DJELATNOSTI
() SMJERNICE ZA PRIRODI BLISKO GOSPODARENJE ŠUMAMA
prirodni sastav, prirodna obnova, raznodobna starosna struktura, odumrla stabla
() SMJERNICE ZA OČUVANJE MANJINSKIH STANIŠNIH TIPOVA
travnate površine u šumi, lokve, mlake, kaljuže, cretovi, očuvanje sloja
prizemnog rašća i grmlja
() SMJERNICE ZA SPECIFIČNE ZAHTJEVE VRSTA
uspostava mirnih zona, prekid radova
() SMJERNICE KOJE OGRANIČAVAJU GOSPODARENJE
izdvajanje rezervata i posebnih šumskih cjelina
MJERE OČUVANJA NATURA PODRUČJA
MJERE OČUVANJA UGROŽENIH I RIJETKIH STANIŠNIH TIPOVA
(Prilog III. Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa ... NN 7/06)
E. ŠUME
121  gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;
122  prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati
manje neposječene površine;
123  u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i
šumske rubove;
124  u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća
s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;
125  u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških
kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme;
126  očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme;
127  u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala,
osobito stabala s dupljama;
128  u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih
svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);
129  pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u
sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih
površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki
nešumski stanišni tipovi.
MJERE OČUVANJA NATURA PODRUČJA
DODATNE MJERE
( ) ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu za planove, projekte i zahvate
koji mogu utjecati (imati bitne negativne učinke) na NATURA područje
Ocjena prihvatljivosti provodi se u 3 faze:
1. Prethodna ocjena
2. Glavna ocjena s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti
i mjerama ublažavanja
3. Utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i
kompenzacijskih uvjeta
( ) Šumarstvo:
svi zahvati za koje je obvezan PUO po Zakonu o okolišu
svi zahvati unutar granica Natura 2000 ekološke mreže
svi zahvati u EU financiranim projektima
! : šumske ceste, eksploatacija min. sirovina
VAŽNO !
OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA PODRUČJA NATURA 2000
MOGUĆI SCENARIJI
() Dopušteno
> dopušteno bez posebnih uvjeta
> dopušteno uz posebne uvjete
() Nedopušteno  ispitivanje prevladavajućeg javnog interesa
> dopušteno uz kompenzacijske uvjete
> nedopušteno
OPZEM statistika
Ishod zahtjeva za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu
u razdoblju 2008-2013 : državna razina rješavanja (MZOIP)
zahtjevi u nadležnosti države
Prethodna ocjena
Glavna
ocjena
PJI + kompenzacijske
mjere
Izvor: MZOIP, 2013
20
OPZEM statistika
Ishod zahtjeva za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu
u razdoblju 2008-2013 : županijska razina rješavanja
Prethodna ocjena
Glavna
ocjena
PJI + kompenzacijske
mjere
Izvor: MZOIP, 2013
21
OPZEM statistika
Udjeli po vrsteama zahvata/projekata za koje je provedena ocjena prihvatljivosti za EM
u razdoblju 2008 – 2013 : državna razina rješavanja (MZOIP)
Izvor: MZOIP, 2013
22
FINANCIRANJE AKTIVNOSTI NATURA 2000 U PROGRAMSKOM
RAZDOBLJU 2014-2020
EUROPSKI STRUKTURALNI I INVESTICIJSKI FONDOVI
KOHEZIJSKA POLITIKA
Structural funds
COHESION
FUND
EUROPEAN
REGIONAL
DEVELOPMENT
FUND
ZAJEDNIČKA
POLJOPRIVREDNA
POLITIKA
EUROPEAN
AGRICULTURAL
FUND FOR
RURAL
DEVELOPMENT
EUROPEAN
SOCIAL FUND
ZAJEDNIČKA
RIBARSKA POLITIKA
EUROPEAN
MARITIME AND
FISHERIES
FUND
Europski programi
Environment and
Climate Action
LIFE
Research and
Innovation RP 7
Horizon 2020
NATURA 2000 – OSVRT NA KRAJU / POČETKU
I u Hrvatskoj program NATURA 2000 postaje najsnažniji i najkompleksniji
instrument zaštite prirode.
Zajedno s većinom EU država i u Hrvatskoj je, posebno u privrednim sektorima
rašireno mišljenje kako je dugoročno upitno i teško održivo podržavati tako
visoke ciljeve zaštite prirode.
Razlozi za relativan optimizam budućnosti programa NATURA 2000 u šumarstvu
RH oslanjaju se na opće dosege u zaštiti prirode, ekološki vrlo svijesne šumarske
stručnjake te dosadašnju praksu i veliki doprinos očuvanju bioraznolikosti u
svakodnevnom obavljanju šumarske i lovne djelatnosti.
Za provedive modele upravljanje i u šumarstvu je posebno važna razmjena
rješenja, iskustava i primjena najbolje praksa iz šumarstvava drugih zemalja.
NATURA 2000 U ŠUMARSTVU
NOVA ZNANJA  MULTIDISCIPLINARNOST  ZNAČAJNI TROŠKOVI
[email protected]
 hvala na pozornosti 