Transcript Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu - E

Pretraživanje i vrednovanje
informacija na internetu
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sveučilišna knjižnica
On-line baze podataka



Baze podataka zbog sustavne organizacije, preglednosti i
visoke relevantnosti podataka, predstavljaju nezaobilazni
izvor pouzdanih informacija.
Bibliografski zapisi (uključujući i sažetak), u svim su bazama
na engleskom jeziku, iako su izvorni radovi na različitim
svjetskim jezicima.
Postoje u tri kategorije:
- bibliografske baze,
- baze cjelovitog teksta,
- citatne baze, za praćenje odjeka određenog rada ili utjecaja
znanstvenika unutar znanstvenog područja.
www.online-baze.hr


Baze podataka koje su dostupne preko Centra za online
baze podataka izrađuju strukovna društva, knjižnice te
komercijalne i nekomercijalne institucije.
U izradu baze podataka uključeno je i po više stotina
stručnjaka različitih profila:
knjižničari definiraju strukturu baze podataka da bi bili
uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad,
računalni stručnjaci izrađuju baze i sučelja za pretraživanje
te brinu o tehničkoj podršci,
indekseri opisuju radove pridavajući im ključne riječi,
predmetnice ili identifikatore.
Kako dobro pretražiti on-line baze
podataka?
http://edu-udzbenik.carnet.hr/


Za uspješno pretraživanje treba dobro pripremiti pitanje.
Najčešći problem je općeniti upit koji daje previše
rezultata. Upit treba biti što konkretniji. Rijetko se dobije
premalo rezultata, a pretraživanje se lako može proširiti.
Koraci su:
PRECIZNOST UPITA. Primjer: "How mobile phones
influence health?"
Tek ako se dobije premalo rezultata, upit se može proširiti,
odnosno, učiniti ga općenitijim.

NEZAVISNI KONCEPTI, Pitanje rasčlaniti na
samostalne koncepte. Na: mobile phone, health
Dobije se pregled broja radova koji se bave zasebnim
konceptima. Na kraju u 5. koraku te koncepte povezati
operatorom AND.

SINONIMI (proširivanje pretraživanja). Za koncepte
definirati srodne pojmove, sinonime, različitu
terminologiju i sl. Za mobilni telefon pretraživati po
svim izrazima koje je autor mogao koristiti: cellular
phone, mobile phone, GSM. Sa više sinonima rezultati
pretraživanja su kvalitetniji.

Za definiranje srodnih pojmova dobro je poznavati
engleski jezik, te razlike britanske i američke inačice. Na
kraju u 5. koraku povezati ih operatorom OR.

GRAMATIČKI OBLICI ISTOG IZRAZA
(proširivanje pretraživanja). Odrediti oblike svakog
izraza da se dobiju dokumenti koji sadrže sve oblike riječi.
Primjer, obuhvaćena je množina izraza i različiti načini
pisanja (phone i phones, teenager i teenagers).
Nekad je dovoljno uključiti samo množinu. Korisno je
nakon korijena riječi staviti znak kraćenja.

KOMBINIRANJE REZULTATA (sužavanje).
Kombiniranje raščlanjenih izraza operatorima OR i
AND da se dođe do početnog upita.
Upit postaviti: (mobile phone(s) OR cell(ullar) phone(s)
OR gsm) AND (health OR healthy) AND (teenager(s)
OR youth).
Nevidljivi web (invisible web; deep web)

Dio je do kojeg se ne može doći koristeći tražilice i mrežne
imenike, dio koji pauci ne pronalaze. Tu su znanstvene i
komercijalne baze podataka, te knjižnični katalozi, koje
treba pretraživati izravno preko relevantne internet adrese
(URL-a).

Pauci indeksiraju statičke HTML stranice i ne pronalaze
sadržaj dinamičnih stranica, koji se generira tek na upit pri
pretraživanju. Pauk pronalazi traženu stranicu, ne i njezin
sadržaj. Vlasnik tražilice je odredio da će dijelovi biti
izuzeti iz pretraživanja, a za pristup su potrebni korisničko
ime i lozinka.
Kako doći do nevidljivog weba?
Koristiti riječ database. Za pronalaženje baze o
medicini, upit je: medicine database. Postoje kvalitetne
baze podataka sa slobodnim pristupom, za koje ne
treba korisničko ime i lozinka. Mrežna mjesta koja
sadrže informacije o sadržaju nevidljivog weba su:
http://www.invisibleweb.net
http://www.freepint.com/gary/direct.htm
Imenici koji vode do nevidljivog weba, u pravilu
kvalitetni, jer su ih vrednovali stručnjaci:
http://lii.org
http://infomine.ucr.edu
http://www.about.com
U čemu je razlika pretraživanja korištenjem
Googlea i pretraživanja online baza podataka?

Kad tražeći informacije počinjemo na pretraživačima poput
Googlea illi Yahooa, nađemo se pred izborom od nekoliko
stotina ili tisuća pogodaka.

Nastavnicima, studentima i učenicima Google je dobar izvor
informacija. No, s Googlom se pretražuje „crna kutija“. Ne
zna što je uključeno u bazu koja se pretražuje, postoji li
kontrola kvalitete sadržaja, kriteriji relevantnosti rezultata, a
rezultate pretraživanja teško je suziti, sortirati ili kombinirati.

Google Scholar verzija sadrži izvjesnu kontrolu kvalitete.
Nedostaci su što ne koristi rječnike kontroliranih izraza,
tezauruse, te je nejasno što je uključeno u sadržaj, a što nije.

Za razliku od Googlea, online baze podataka kreiraju
profesionalci. One sadrže informacije o radovima koji su
prošli provjeru validnosti stručnjaka određenog znanstvenog
područja (tzv. peer review), a pretraživanje se može
provesti ciljano i precizno. Pritom se dobiveni rezultati
mogu suziti, proširiti, kombinirati, pohraniti, poslati
elektronskom poštom, učitati na prijenosnu memoriju,
vlastito osobno računalo i sl.
Vrednovanje informacija na internetu služi
objašnjenju odluke o kakvoći pojedinog
mrežnog mjesta ili stranice; razlikovanju
pouzdane informacije od nepouzdanih.

Na internetu svatko može napraviti vlastitu stranicu i
svatko može pronaći vašu stranicu. No, sve informacije
nisu jednako vrijedne. Prisiljeni smo provjeravati
relevantnost informacija.

Kako prepoznati, bez čitanja cjelokupnog teksta, da
informacije koje dokument sadrži nisu nečija
propaganda? Kako među osobnim stranicama znati
prepoznati one koje sadrže relevantne informacije?
Pitanja na koja se traži odgovor pri vrednovanju
podataka o stranici su:


Što se može saznati iz URL-a ili domene?
O kakvom se tipu stranice radi. Od posebne su važnosti vršne
domene i geografske domene.
Način razlikovanja domena koje pripadaju nekim
organizacijama od geografskih je, da se prve sastoje od tri slova
(iza zadnje točke u URL-u), a druge od dva!
Radi li se o nečijoj osobnoj stranici?
URL, bez obzira na vršnu domenu (.com, .edu...) sadrži negdje
u sebi tildu (~).
Tko je napisao stranicu?
Stranica kojoj se može vjerovati sadrži jasne podatke o tome
tko je autor.



Tko je odgovoran za stranicu?
O kakvoj se organizaciji/ kompaniji radi? Može li se
vjerovati? Ako postoji poveznica na organizaciju, treba
kliknuti na nju i provjeriti čime se organizacija bavi, koji su
joj ciljevi?
Je li stranica datirana?
Ovisno o sadržaju stranice, datum kad je tekst napisan
može biti važan za procjenu relevantnosti podataka (za
grane znanosti koje se brzo razvijaju, potrebne su najnovije
informacije).
Je li stranica redovito održavana?
Provjeriti kad je posljednji put promijenjen sadržaj na
stranici. Podatak bude na dnu stranice. Provjeriti i druge
stranice na tom mrežnom mjestu i provjeriti kad su
mijenjane.

Vrednovanje sadržaja stranice:
Da li je autor stručnjak za područje o kojem piše?
Navodi li svoje obrazovanje, struku, područje kojim se
bavi? Provjeriti drugdje podatke o osobi, te biti siguran da
zna o čemu piše. Korištenjem tražilica naći mrežnu stranicu
te osobe, pa iz sadržaja zaključiti može li se vjerovati
onome što piše.
Što se može saznati iz poveznica?
Pokazatelj kvalitete stranice su i poveznice (linkovi). Ako
je sadržaj vjerodostojan, a poveznice upućuju na
nekvalitetne stranice, upitna je kvaliteta stranice koja se
vrednuje. Provjeriti rade li sve poveznice. To znači da je
autor doista provjerio stranice koje navodi kao vezu.

Kakav je kontekst u kojem se stranica nalazi?
Pretraživanjem se dolazi do stranica koje su dio neke veće
cjeline i time dovodi u opasnost da se ne vidi kontekst.
Da se to izbjegne, ako se nudi ta opcija, treba otići na
početnu stranicu (homepage) i provjeriti izvor informacija
koje stranica sadrži. Tako se dolazi do podataka tko je
stranicu objavio, te kome je namijenjena.
Je li stranica recenzirana?

Ima li stranica bibliografiju?
Provjeriti postoji li na stranici bibliografija i kakva je.
Oslanja li se autor na pouzdane izvore informacija?


Kakve tekstove citira?
Ako postoje podaci o citiranim izvorima, provjeriti je li
naveden podatak točan. Ako citira članak dostupan u bazi
podataka s cjelovitim tekstom, provjeriti o kakvom se
članku radi. Je li znanstveni ili je samo prikaz drugog
članka ili knjige? U kojemu časopisu je objavljen? Je li
znanstveni časopis kojeg priznaju stručnjaci?
Kakvim je stilom tekst napisan?
Stručni tekstovi pretpostavljaju terminologiju. Ako se
traži stručne ili znanstvene tekstove, pokazatelj
relevantnosti dokumenta je i stil kojim je pisan. Koristi li
autor stručnu terminologiju? Koliko je tekst, tj. autor
pismen? Prema količini grešaka u pisanju teksta može se
procijeniti vrijednost stranice, ako ima više grešaka, treba
posumnjati u kvalitetu.
Kakav je reklamni materijal na stranici?
Mrežne stranice stručnog i znanstvenog sadržaja, u pravilu, ne
bi smjele sadržavati reklamne poruke. Ako postoje sponzori
stranice, jasno su označeni, a reklame zauzimaju malo
prostora. Provjeriti tko sponzorira! Može li se razlikovati
reklamni materijal od informativnog?

Kome je stranica namijenjena?

Koliko detaljno, do koje razine autor obrađuje temu?
Ako je tema namijenjena različitim obrazovnim skupinama, je
li jasno naznačeno kome je namijenjen koji dio? Provjeriti
preko mape sadržaja stranice.

Kakva je točka gledišta autora, te ima li pristranosti?
Pri vrednovanju mrežnih stranica treba prepoznati koliko
je autor objektivan. Paziti da vlastita razmišljanja ne
podmetne kao provjerene informacije. Zastupa li autor
određenu ideologiju?
http://www.bgsu.edu/colleges/library/infosrv/l
ue/webwizard/evaluate.html
http://www.lib.umd.edu/guides/evaluate.html
Počinjemo od:
http://www.hr
http://knjiznica.irb.hr/hrv/index.html
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković
http://knjiznica.irb.hr/hrv/znanost/index.html
znanost na internetu
http://nippur.irb.hr/hrv/vrz/index.html
virtualna referentna zbirka
http://nippur.irb.hr/hrv/edukacija/index.html
edukacija korisnika
http://nippur.irb.hr/hrv/resources.html
elektronički izvori
http://knjiznica.irb.hr/hrv/znanost/knjiznicarstvo/index.ht
ml
Ruđer za knjižničare
http://www.online-baze.hr/
ulazi koje plaća Ministarstvo znanosti
Dobri meta pretraživači:
www.mamma.com
http://eu.ixquick.com/
tekstovi i naših knjiga:
http://www.scribd.com/search/
Slobodni ulazi na internetu, opći portali:
www.scirus.com
www.scientificcommons.org
http://www.openj-gate.com/
http://www.doaj.org/
http://www.scitopia.org/scitopia/
http://www3.interscience.wiley.com/crossref.html
http://www.intute.ac.uk/search.html
http://ideas.repec.org/
za ekonomiju, full tekst
http://www.wtoelibrary.org/
Svjetska turistička organizacija, full tekst
http://www.cpi.hr/hr-5361_1_opci_linkovi.htm
za sociologiju
http://www.eric.ed.gov/ - edukacija
Članci punog teksta:
http://findarticles.com/
http://ejol.irb.hr/
http://highwire.stanford.edu/lists/freeart.dtl
Ulazi za jezičare





http://crodip.ffzg.hr/
portal hrvatske rječničke baštine
http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/
jezične tehnologije za hrvatski
http://mjesec.ffzg.hr/webpac-devbaze/?&rm=results&show_full=1&persist_search=1
&f1=type&v1=baza&sort=naslov
baze podataka FF Zagreb
http://dzs.ffzg.hr/sadrzaj.htm
FF Zagreb, ispitna literatura on-line
http://www.istrianet.org/istria/literature/books/index.
htm literatura o Istri
Ulazi za medicinu:

http://www.hon.ch/MedHunt/

http://www.omnimedicalsearch.com/

http://sumsearch.uthscsa.edu/

http://highwire.standford.edu/

http://www.mf.uni-lj.si/cmk/povezave
Za umjetnost:



http://www.art-online.com/
http://www.artcyclopedia.com/
za glazbu:
http://www.hazu.hr/~glazba/linkovi-n.htm#svijet
http://www.d-nb.de/eng/sammlungen/
dma/samml_bestaende/service/link_musik.htm
http://imslp.org/wiki/Main_Page
note klasika
filmski linkovi:
http://snimanje.adu.hr/stivo/linkovi.html
On line ulazi:





Austrija:
http: //rzblx10.uni-regensburg.de/dbinfo/fachliste.php?bib_id=onb
https://dbs.univie.ac.at/?snr=387335969441668;user=c3anonym;f=130
Njemačka:
http://www.base-search.net/
Francuska:
http://www.sudoc.abes.fr/
Britanija:
http://bubl.ac.uk/index.html
Italija:
http://eio.casalini.it/
http://www.segnaweb.it/
http://www.internetculturale.it/moduli/digi/digi.jsp
Popis pretraživača za više zemalja:
http://www.aib.it/aib/sw/altri.htm3