Transcript 4D kontinuitet ponasanja

Najvažnije u prvim danima
Milan Stanojević
Klinička bolnica “Sv. Duh” Zagreb
Klinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta
u Zagrebu
Odjel neonatologije
UNICEF
Pohađanje trudničkih tečajeva
30% parova pohađa trudničke tečajeve
 70% nema informacije o tome što će se
događati tijekom poroda i u rodilištu
 Nedostatak informacija, nerealna
očekivanja nemoguće je nadoknaditi
radom zdravstvenih djelatnika u rodilištu
 Rodilište mora biti mjesto koje je
prijateljski naklonjeno prema majci i
djetetu

Anketa – provođenje BFHI u K.B. Sv.
Duh u prvih 6 mjeseci 2012. godine
 Ukupno je anketu ispunilo 828
žena što je obuhvat od 50,8%
 Način poroda je bio:
◦ vaginalni porod 84,2%
◦ Carski rez 12,7%
◦ Vakuum ekstrakcija 3,1%
Vrijeme proteklo od poroda do
dolaska na odjel babinjača
81,5%
Koliko je proteklo od dolaska na
odjel babinjača do dobivanja djeteta
Sjećate li se sestre koja je donijela
dijete?
One koje su rodile carskim rezom da li su
ostvarile kontakt koža koža i koliko dugo
Jesu li sestre obavijestile kada je
dijete spremno za sisanje
Da li je pružena pomoć kada je
dijete bilo spremno za dojenje?
Dojite li svoje dijete?
Da li ste zadovoljni s pomoći kod
prvog podoja u rađaonici?
Da li ste zadovoljni s pomoći kod
prvog podoja na odjelu babinjača?
Da li ste zadovoljni s pomoći
tijekom sljedećih dana do otpusta?
Što vam je savjetovano kako dugo i
kako često valja dojiti dijete?
Da li je dijete hranjeno nečim
drugim osim majčinim mlijekom?
Da li je dijete hranjeno bočicom s
dudom?
Da li je imalo dudu varalicu u
rodilištu?
Da li je bilo razdoblja kada vaše
dijete nije bilo s vama?
Zašto su vas razdvojili?
Da li ste dobili informaciju kome se obratiti
nakon otpusta u slučaju poteškoća s
dojenjem?
Što je rečeno - kome da se javite
Načini na koji majka stimulira plod
Vestibulo-kohlearna
stimulacija (promjene
položaja tijela)
Kemosenzorna
(mirisi-okusi) stimulacija
Slušna stimulacija
Taktilna stimulacija
Psihovegetativna stimulacija
Endokrina stimulacija
Bio-ritam
Razvoj fetalnih osjeta
Dozrijevanje
osjeta
Čitava koža
Moro
Lice, tabani, dlanovi
20
7
Gestacijska dob u tjednima
J.P.Lecanuet,B.Schaal,2002
30
40
www.gargaro.com/fetalpain.html Osjetljivo razdoblje: neslaganje između razvijene sposobnosti
otkrivanja osjeta boli i doživljaja boli zbog nerazvijenosti
modifikacijskog sustava boli koji se tek počinje razvijati
The period between 20-30 weeks is a uniquely vulnerable time, since the
pain system is fully established, yet the higher level pain-modifying system
has barely begun to develop.
Izolirana antefleksija i
retrofleksija glave
Otvaranje očiju
Mrštenje, grimase
Pućenje usta
Otvaranje očiju, pokušaji gledanja
Otvaranje očiju
Plač u maternici?
Smijanje
Plakanje
KONTAKT KOŽA NA
KOŽU
ZAŠTO JE VAŽAN?
ljubaznošću dr.sc. ANITE PAVIČIĆ
BOŠNJAK, dr.med., IBCLC
Klinička bolnica Sveti Duh Zagreb
KORAK 4. OD 10 INICIJATIVE UNICEF-A I SZO
“BOLNICA PRIJATELJ DJECE” KONTAKT KOŽA
NA KOŽU (KNK) I RANI POČETAK DOJENJA

ostvarivanje kontakta koža na kožu majke i
djeteta odmah nakon porođaja u trajanju od
najmanje jednoga sata
PUZANJE PREMA DOJCI – UROĐENO
PONAŠANJE NOVOROĐENČETA

Kada se neposredno nakon
rođenja novorođenče stavi
u kontakt koža na kožu ono će
dopuzati do dojke i spontano
započeti sisati za oko 60 minuta.
Widstrom et al. Acta Paediatr Scand 1987;76:566-72.
Righard L, Alade MO. Lancet 1990;336:1105-7.
COCHRANE SUSTAVNI PREGLED O KONTAKTU
KOŽA NA KOŽU
30 istraživanja; zdrava, donošena
novorođenčad i njihove majke (N=1925)


Djeca
◦ imaju bolju regulaciju tjelesne topline
◦ manje plaču
◦ češće ostvaruju interakciju sa majkom
◦ sklonija su dojiti, trajanje dojenja je dulje
◦ imaju bolji rani odnos sa svojom majkom
Moore ER, Anderson GC, Bergman N. CochraneDatabase
of Systematic Reviews 2007, Issue 3. CD003519.
UČINCI KONTAKTA KOŽA NA KOŽU





Smiruje majku i dijete, te se tako stabilizira
srčana akcija i disanje djeteta
Pomaže pri metaboličkoj adaptaciji i
stabilizaciji razine glukoze u djeteta
Novorođenče manje plače, pa štedi energiju
Kolonizacija majčinim nepatogenim
bakterijama
Stimulacija osjeta mirisa, okusa, dodira
UČINAK KONTAKTA KOŽA NA
KOŽU NA NOVOROĐENČE
KONTAKT KOŽA NA KOŽU: UČINAK NA DOJENJE
63%
21%
Righard L, Alade O. Effect of delivery room routines on success of first breastfeed. Lancet
1990;336:1105-1107.
KONTAKT KOŽA NA KOŽU –
NOVOROĐENČE PREPOZNAJE MIRIS MLIJEKA
VLASTITE MAJKE



Zdrava, donošena novorođenčad (N=60) slučajnim
odabirom svrstana u skupinu KNK odnosno
kontrolnu skupinu
1. i 4. dan nakon rođenja novorođenčad iz skupine
KNK drugačije je reagirala na mlijeko vlastite majke
u usporedbi s reakcijom na mlijeko druge majke,
tvornički pripravak mlijeka, vodu, voćni sok.
Dojenčad iz skupine KNK dojena je 1,9 mjeseci duže
od kontrolne skupine
Mizuno K et al. Acta Paediatr 2004;93:1640-45.
Kontakt koža na kožu:
učinak na majku







Povećava razinu oksitocina i njegovo pulzatilno
otpuštanje
Povećava varijacije u kožnoj temperaturi
Smanjuje krvni tlak
Smanjuje koncentraciju kortizola
Smanjuje anksioznost
Opušta majku
Poboljšava socijalno ponašanje majke
Nissen et al. 1998; Uvnäs-Moberg et al.1990, Morelius et al. 2005
Kad ne može majka dobar je tata
Važnost kontakta koža na kožu
Svi intrapartalni i postnatalni
protokoli moraju se zasnivati na
principima neodvajanja
novorođenčadi od njihovih majki
i obitelji
 Nedonoščad i novorođenčad
male porodne težine treba
promatrati kao fetuse koji žive
izvan maternice i kojima je za
poticanje dozrijevanja potreban
kontakt koža na kožu

Acta Pædiatrica 2010;99; 820–826.
Petar (1100g 25+5/7) – Koža koža1200g 27
dana
Nika 880g koža koža stabilna i na
respiratoru
30
> 256 mmol/l 6. dan života
% novorođenčadi s bilirubinom
Učinak učestalosti dojenja tijekom prva 24 sata
života na broj novorođenih koji će imati bilirubin
veći od 256 mmol/L 6. dana života u japanske
novorođenčadi
25
20
15
10
5
0
0 do 2
3 do 4
5 do 6
7 do 8
Broj podoja tijekom prva 24 sata
Pediatrics 1990;86:171
9 do 11
Zbog čega novorođenčadi sa žuticom ne
treba davati vodu (glukozu, infuziju,čaj)
90
Bilirubin mmol/L
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Voda
Glukoza
Acta Paediatr Scand 1982;71:759.
Bez ičega
UNICEF
Kako poboljšati obaviještenost
roditelja prije dolaska u rodilište?









Povećati obuhvat roditelja trudničkim tečajevima
Dati informacije što ih očekuje u rodilištu
Objasniti ponašanje novorođenčeta i pripremiti ih na
komunikaciju s njime
Objasniti kakve potrebe ima novorođenče
Boriti se s predrasudama: baka, majki, zdravstvenog osoblja
Objasniti važnost zajedničkog boravka u rodilištu
Dati argumentirane razloge zbog čega ne treba davati dude,
dohranu, bočice – sada je preveliki pritisak na sestre i “dohranu
na zahtjev majke”
Smanjiti mistifikaciju oko roditeljske uloge i povećati njihovo
samopouzdanje da su se kadri brinuti za svoje dijete
U cijelom procesu zdravstveni djalatnici moraju veću važnost
pridavati roditeljskim potrebama, a manje isticati vlastitu važnost