Transcript Zna*aj rizikofaktora u etiologiji infarkta miokarda

Hodžić Zilha; Glibanović Alma;
Sarajkić Lejla: Jajatović Mina
Klinika za bolesti srca i reumatizam UMC
Sarajevo. 2010
 Značaj koronarne bolesti u savremenom svijetu je
ogroman jer bolest zahvata skoro epidemiološki broj
osoba. Porazna činjenica da mnogi od oboljelih
postaju trajno invalidi i ako su u reproduktivnom
periodu života. Zato je važno na vrijeme sagledati
uzroke bolesti i pokušati preventivno djelovati.
 Osnovni uzrok kardiovaskularnih oboljenja jeste
uznapredovali aterosklerotski proces koji može biti
lokalizovan na perifernim i koronarnim krvnim
sudovima.
 Ateroskleroza je sistemna degenerativna bolest koja
napreduje sa starenjem.
 Akutni infarkt miokarda (AIM) je najteži oblik
koronarne bolesti. Nastaje zbog opstrukcije nekog od
koronarnih krvnih sudova kada je onemogućena
cirkulacija krvi i dopremanje kiseonika u jedan dio
miokarda.
Dijagnoza akutnog infarkta se postavlja na osnovu tri
osnovna parametra koja su dostupna u kliničkoj
praksi:
 dobro i precizno uzeta anamneza, te detaljan pregled
pacijenta,
 elektrokardiogram i njegove promjene,
 porast Troponina;
SGOT; SGPT; LDH; HBDH; CPK; CK-MB (transveraza )
Kardiovaskularni riziko faktori
Nepromjenivi ili endogeni faktori rizika su oni na koje ne
možemo uticati, a to su
 muški spol,
 starija životna dob,
 porodična sklonost.
Promjenjivi ili egzogeni faktori rizika su oni na koje možemo
uticati, a tu spadaju:
 pušenje,
 diabetes mellitus,
 stres,
 gojaznost,
 hipertenzija,
 povišene masnoće u krvi itd.
 Ispitati zastupljenost kardiovaskularnih riziko faktora:
dob, spol, pretilost, pušenje, hipertenzija, diabetes
mellitus, hiperglikemija i hiperlipidemija kod dvije
grupe ispitanika: pacijenata sa akutnim infarktom
miokarda (AIM) i u kontrolnoj grupi ispitanika.
 U studiju će biti uključeno trideset (30) pacijenata sa
dijagnozom akutnog infarkta miokarda primljenih u
Intenzivnu jedinicu za njegu koronarnih bolesnika na
Kliniku za bolesti srca i reuamtizam Kliničkog Centra
Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
 U kontrolnu grupu će biti uključeno trideset (30)
naizgled zdravih ispitanika koji u momentu
istraživanja na osnovu subjektivnih i objektivnih
pokazatelja ne pokazuju kliničke znakove postojanja
ishemijske bolesti srca.
 Rezultati:
Grupa
AIM grupa
Kontrolna grupa
Muškarci
19 (63,3%)
20 (66,7%)
Žene
11 (36,7%)
10 (33,3%)
P vrijednost
NS
Tabela: Ispitanici prema spolu sa infarktom miokarda i kontrolna
grupa
muškarci
žene
Pušači
Nepušači
Grupa
AIM grupa
Kontrolna grupa
22 (73,3%)
8 (26,7%)
17 (56,7%)
13 (43,3%)
p
vrijednost
NS
Tabela: Ispitanici prema navici konzumiranja duhana sa infarktom
miokarda i kontrolna grupa
pušači
nepušači
dijabetes mellitus
tip 2
bez dijabetes
mellitusa tip 2
Tabela: Ispitanici sa i bez dijabetesa mellitus tipa 2 sa infarktom
miokarda i kontrolna grupa
Grupa
AIM grupa
Kontrolna grupa
Diabetes mellitus tip 2
22 (73,3%)
7 (56,7%)
Bez diabetes mellitusa tip 2
8 (33,3%)
23 (76,7%)
p vrijednost
p<0,05
hipertenzija
normotenzija
Tabela: Ispitanici sa hipertenzijom i normotenzijom u infarktu
miokarda i kontrolna grupa
Grupa
Hipertenzija
Normotenzija
AIM grupa
Kontrolna grupa
21 (70,0%)
11 (36,7%)
9 (30,0%)
19 (63,3%)
P vrijednost
p<0,05
prekomjerna
tjelesna masa
normalna
tjelesna masa
Tabela: Ispitanici sa normalnom i prekomjernom tjelesnom masom u
infarktu miokarda i kontrolna grupa
Grupa
Normalna tjelesna masa
Prekomjerna tjelesna masa
Pretilost
AIM grupa
Kontrolna grupa
2 (7,4%)
14 (46,7%)
20 (74,1%)
16 (52,3%)
5 (18,5)
0
p vrijednost
p<0,05
70,00
Hiperholesterolemija
Hipertrigliceridemija
60,00
p<0,05
50,00
%
40,00
66,67
30,00
46,67
20,00
33,33
10,00
20,00
0,00
Kontrolna grupa
AIM grupa
Grafiči prikaz: Ispitanici sa povećanim masnoćama i trigliceridima u krvi
u infarktu miokarda i kontrolna grupa
 Rezultate slične ovoj studiji su dobili i Knot et al. koji
su analizirali tradicionalne riziko faktore kod
pacijenata sa bolesti koronarnih krvnih sudova.
 Autori su našli vrlo visok postotak pacijenata sa
sljedećim riziko faktorima: pušenje je bilo zastupljeno
kod 41,6% muškaraca i bilo je najzastupljeniji riziko
faktor.
 Naša studija je pokazala još veću zastupljenost
konzumiranja duhana kod pacijenata sa akutnim
infarktom miokarda.
 Knot et al. su našli da je hiperlipidemija bila sljedeći po
učestalosti najzastupljeniji riziko faktor kod pacijenata
39,8%, hipertenzija kod 38,5% pacijenata i diabetes
kod 23%.
 U našoj studiji su podjednako i u velikom procentu (70
– 75%) bili zastupljeni svi riziko faktori.
 Prevencija ateroskleroze može se provesti
preveniranjem pojave faktora rizika (primarna
prevencija), kao prevencija usmjerena na postojeće
faktore rizika prije pojave manifestne aterosklerotske
bolesti i prevencija nakon pojave simptoma koronarne
bolesti, ateroskleroze moždanih i perifernih krvnih
sudova (sekundarna prevencija).
Zaključci
 Kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda postoji
značajno veći procenat zastupljenosti svih tradicionalnih
kardiovaskularnih riziko faktora.
 Kod pacijenata sa akutnim infarktom miokarda postoji
značajno veća zastupljenost diabetes mellitusa tip 2,
hipertenzije, prekomjerne tjelesne težine i hiperlipidemije
kao riziko faktora u odnosu na kontrolnu grupu ispitanika.
 Zastupljenost muškog spola i konzumiranja duhana kao
riziko faktora je bila podjednako zastupljena kod pacijenata
sa akutnim infarktom miokarda i u kontrolnoj grupi
isptianika.
Hvala na pažnji!