nedjelja, 26. travnja 2020.

1

Karl Marx

       1818 – 1884 Njemački filozof Ekonomist Politički teoretičar Revolucionar Začetnik ideologije koja se po njemu zove marksizam Jedan od najutjecajnijih mislilaca u povijesti nedjelja, 26. travnja 2020.

2

Marksova djela

       Kritika Gotskog programa Grundrisse Kapital Manifest komunističke partije Njemačka ideologija Ekonomsko-filozofski manuskripti Teze o Feuerbachu nedjelja, 26. travnja 2020.

3

   

Napomene prije daljnjeg izlaganja

terminologija i kategorije koje koristi Marx ne koriste se u naravnom gospodarskom sustavu zemalja slobodnog svijeta.

Marx je svoje shvaćanje odvijanja gospodarskih procesa sveo na najjednostavnije sheme na visokoj razini apstrakcije, pa su generalno teoretski upotrebljive, ali ne i praktično praktična neupotrebljivost Marxova pristupa je u činjenici da u stvarnosti poduzetnik (kapitalist) ne računa “višak vrijednosti” a da su mu plaće radnika trošak, odnosno glavnica u “Kapitalu” je izvršio osnovnu analizu ulaska i izlaska iz biznisa uloženih glavnica . Tu je analizu izveo na visokoj razini apstrakcije:” pod inače nepromjenjenim okolnostima ”. Zato nije uzeo u obzir: 1.

2.

3.

4.

promjene u vrijednosti novca inflaciju međunarodnu trgovinu inovacije



Osnovna je pretpostavka njegove analize i osnovni temelj na kojoj ju je obavio bila “reprodukcija”, ponovna proizvodnja postojećeg, naturalna zamjena uloženih glavnica, bez inovacija, bez promjena vrijednosti novca, bez utjecaja svjetskog gospodarstva. S obzirom na takav pristup i takve limite i same su Marxove analize upotrebljive u domeni danih limita.

4

Povijesni materijalizam

   glavna ideja koju zastupa Marx znanstvenik smatra da je moguće shvatiti i objasniti logiku razvoja društava prateći materijalne promjene u svijetu tehnologija stvorila uvjete za društvenu revoluciju, a društvena revolucija proširila je granice napretka, dala nov polet drukčijem političkom poretku i načinu mišljenja nedjelja, 26. travnja 2020.

5

   Marx dijeli povijest na dva dijela. Na prethistoriju i pravu historiju. prethistorija je razdoblje od kada se čovjek odcijepio od prirode i počeo tvoriti društvo.

to razdoblje karakterizira klasna borba koja je nužnost odnosno predstavlja porođajne muke iz kojih se rađa nov društveni oblik, odnosno besklasno komunističko društvo. nedjelja, 26. travnja 2020.

6

   tek kada se društvo potpuno oslobodi ovisnosti o prirodi i kada se uspostavi besklasno društvo tada počinje prava historija. on svoje promatranje više usmjerava prema sredstvima za proizvodnju pomoću kojih čovjek osigurava svoje organsko postojanje. općenito je mišljenje da stupanj razvoja sredstava za proizvodnju određuje stupanj razvoja dotičnog društva.

nedjelja, 26. travnja 2020.

7

Teorija revolucije

 Marx se razvija u angažiranog borca za bolje društvo – manje se bavi nacrtima njegova konkretnog izgleda, a više potrebom da opravda povijesnu nužnost promjena i da radničkoj klasi pruži jasno opisan cilj borbe nedjelja, 26. travnja 2020.

8

• Sadržaj komunističkog manifesta je da su radnici roba,

kao i svaki drugi predmet. Žive tako dugo dok nalaze rad, a rad mogu naći dok njihov rad povečava kapital. Glavna misao komunističkog manifesta je klasna borba buržoazije i proleterijata.



“ Buržoazija je zastupnica gospodarskog poredka koji mora nestati, a proleterijat mora preuzeti državnu vlast, socijalistički organizirati poredak, te da organizira i koncentrira sva proizvodna sredstva na kolektivističkoj osnovi. To je glavni i konačni cilj proleterijata.”

• Do toga cilja komunisti moraju doći klasnom borbom,

eskproprijacijom zemljišta i kapitala, ukinućem nasljedstva, progresivnim porezima, centralizacijom i monopolom kredita, centralizacijom prometa, prisilnim radom i državnim odgojem djece .

nedjelja, 26. travnja 2020.

9

 

karakteristično je Marx-Engelsovo poimanje povijesnog razvoja društva. Sav razvoj morao bi teći, po Marxu, po unutarnjim zakonima, materijalnim i gospodarskim. sve moralne, pravne i religiozne ideje, te političke grupacije produkt su toga razvoja, te refleks gospodarskih prilika. Kapitalizam je rezultat razvoja, opravdan u sadašnjosti, kao što će u budućnosti biti opravdan socijalizam.



Capitalism is a term invented by Karl Marx. He had concentration of control in mind. Capitalism as seen by most Americans is “free enterprise”

razvoj društva Marx i Engels dijele na: 1.

2.

3.

srednjovjekovno društvo kapitalističku proizvodnju revoluciju proleterijata

nedjelja, 26. travnja 2020.

10



“Bit kapitalizma je u tome što si prisvaja neplaćeni tuđi rad” .

f. pređe w Vrijednost prodane pređe f.pređe 10.000

Sp c Naknada za utrošeni postojani kapital (sredstva za proizvodnju) 7.440

Rs v Naknada za utrošeni promjenjivi kapital (najamnina radne snage) n m

Višak vrijednosti

Zbroj bilance 1.000

1.560

10.000

Zbroj bilance 10.000

nedjelja, 26. travnja 2020.

11

 na materijalnoj bilanci Marx je dokazivao temelje i bit svoje teorije. Uloženi kapital u sredstva za proizvodnju ili postojani kapital (Sp odnosno c) radnik naknađuje tako što će za kapitalista proizvesti 7.440 funti pređe.

 u nastavku dolazi do pokrića vrijednosti najamnine, odnosno izdatka kapitalista za iznajmljenu radnu snagu (to je za kapitalista trošak, bez obzira na to koliko će pređe pod njegovom komandom i organiziranom radnom prisilom, radnik i proizvesti), i to tek kada radnik proizvede u propisanom radnom vremenu, kad je na raspolaganju kapitalistu, još 1.000 funti pređe.  višak vrijednosti (m) nastaje po Marxu tek u trećem dijelu dana i to tako da se najprije materijalizira u pređi (u primjeru 1.560 funti pređe).

nedjelja, 26. travnja 2020.

12

    

za tzv. prvo razdoblje radničkih pokreta, koje traje od kraja 18. stoljeća pa do 1864.

– osnutka karakteristične su spontane pobune, koje prvenstveno teže za poboljšanjem životnog standarda radnika, za boljim uvjetima rada, skraćivanjem radnog vremena... Prve internacionale , radnici su radili i do 15 sati na dan, nisu imali pravo na bolovanje i odmor, a čest je bio i rad djece

masovno su se borili protiv kapitalističkih poduzetnika tako da su uništavali strojeve, rušili tvorničke zgrade i potpaljivali skladišta. stvoreni su zakoni kojima se njihova djela kažnjavaju smrću, tako da su u sukobima ponekad pogubljene i čitave grupe radnika. s vremenom je radnička klasa shvatila da uzrok njenog bijednog položaja nije u strojevima, već u njihovoj kapitalističkoj protiv primjeni, pa stoga svoju aktivnost usmjeruju u pravcu borbe kapitalističkih društvenih odnosa. nedjelja, 26. travnja 2020.

13

 zbog konkurencije proizvodnja mora biti sve jeftinija. Produktivnost rada neprestano se povećava.  usavršavanjem strojeva nastaje sve veča konkurencija, jer oni nadomiještaju ljudsku radnu snagu. Dolazi do hiperprodukcije i do otpuštanja radnika. Anarhija u proizvodnji, hiperprodukcija izaziva periodične krize svakih deset godina (prema teoriji krize).  proizvođaći s manje kapitala ne mogu biti konkurentni, pa propadaju, a njihova poduzeća prelaze u ruke pojedinaca. Proizvodnja nije usklađena s potrošnjom, a zbog toga kapitalizam treba svjetsko tržište (gospodarski imperijalizam). Na taj način nastaje borba i utakmica među narodima. nedjelja, 26. travnja 2020.

14

• klasna suprotnost uzrokuje

klasnu borbu

i dovodi do revolucije. Proleterijat uzima u svoje ruke svu državnu vlast, prisvaja sva proizvodna sredstva te uvodi diktaturu proleterijata. • politički autoritet države iščezava, a ljudi postaju slobodni gospodari naravi. Djelo oslobođenja bi morao izvršiti moderni proleterijat, a zadatak teoretskog znanstvenog socijalizma je da podući potisnute klase kako će to učiniti. nedjelja, 26. travnja 2020.

15

 rastuća produktivnost u podjeli rada i upraba strojeva uzrokuju porast bjede radništva. Broj nezaposlenih radnika se sve više povećava, te na taj način nastaje relativna prenapučenost. Porast nezaposlenih radnika uzrokuje smanjenje radničke nadnice. Proleteriziranje i bijeda među radnicima raste (teorija nevoljništva).  nasuprot tome proleteritiziranju stoji sve veča koncentracija kapitala. Posljedica gospodarskih kriza je da se posjedi akomuliraju u rukama pojedinaca, a poduzeća u rukama večih kapitalista (teorija akomulacije i koncentracije).  poslije tog trenutka opažaju se opet krize, te dolazi do jednakog procesa i selekcije bogatih i jakih kapitalista koji posjeduju sva proizvodna sredstva. S tim razvojem se vrši i razvoj proleterijata. Proletarci se regrutiraju iz radničke klase i seljaka bez posjeda, nižih službenika itd.

nedjelja, 26. travnja 2020.

16

Klasna borba

      postojanje klasa u društvu je posljedica oblika društvene strukture za Marxa društva ne postoje zbog ugovora ili konsenzusa, njihovo postojanje uglavnom karakterizira stalna borba društvenih skupina sva društva su klasna društva, s iznimkom sasvim primitivnih segmentarnih društava manjina iskorištava većinu povijest svakog dosadašnjeg društva je povijest klasnih borbi K. Marx, F. Engels, Manifest komunističke partije, 1848.

nedjelja, 26. travnja 2020.

17

    klase su grupe ljudi funkcionalno određene svojim zadacima i ulogama u određenom obliku društvene proizvodnje – objektivni element određenja element subjektivnog određenja – klasa nije samo skupina koja dijeli istu sudbinu određenu ekonomskim položajem, već i načinom organiziranja i svijesti Marxova teorija klasa najpoznatija je po svojoj teoriji odumiranja klasa kapitalizam mora riješiti problem proizvodnje i materijalne oskudice, a onda u stalnom napretku nastat će i društva koja će konačno riješiti pitanje slobode ljudskog rada nedjelja, 26. travnja 2020.

18

  

Razlike između socijalizma i komunizma

komunizam naglašava potpunu jednakost svih društvenih slojeva, traži potpuno zajedništvo dobara tj. ukinuće svakog privatnog vlasništva. sva proizvodna i potrošna dobra su u vlasništvu skupine, društva, države. Nema privatnog vlasništva i nasljedstva, samo društvo ima pravo regulirati diobu dobara na koje imaju pravo svi članovi društva. odgoj djece i mladeži prepušten je državi, a raditi mora svatko tko je sposoban za rad.

nedjelja, 26. travnja 2020.

19

   socijalizam ne traži potpunu jednakost svih društvenih slojeva, več izjednačenje trenutačnih, nepravednih velikih diferencija u posjedovanju dobara. Ne smije biti dobitka kapitala, ni zemljišne rente, već samo prihoda rada. izmjeniti treba sadašnji slobodni individualistočki način produkcije, gdje svatko radi za sebe, na svoj rizik, na način uz koji postoji ovisnost radnika o poduzeću, te treba omogućiti takav način gdje će rad biti mjerilo vrijednosti, a dobra će se dijeliti po zasluzii potrebi cjeline između pojedinaca.

treba uvesti kolektivistički način proizvodnje, tj. način gdje su sva proizvodna sredstva u vlasništvu društva. Socijalizam traži i da organizaciju i vodstvo rada preuzme i provodi društvo.

nedjelja, 26. travnja 2020.

20

  razliku socijalizma i komunizma čini što je kod socijalizma priznato i privatno vlasništvo, ali samo za potrošna dobra, dok sva proizvodna dobra, kao i poduzeća moraju postati državna tj. društvena, a svi radnici u poduzeću ravnopravni.

totalni komunizam ukida svako vlasništvo svih dobara i proizvodnih i potrošnih, ukida svaki osobni dohodak, dok socijalizam (koji je komunizam u užem smislu), ukida privatno vlasništvo samo nad proizvodnim sredstvima.

nedjelja, 26. travnja 2020.

21

 

Socijalisti utopisti

komunistički državni ideal nastojali su prikazati razni pisci u tzv. državnim romanima. Thomas Moore, engleski državnik to prikazuje u svom djelu ¨De optima rei publicae statu degue nova insula Utopia ¨ napisanom 1516.

U romanu Moore opisuje imaginarnu državu na jednom otoku Utopiji u blizini američkog kontinenta sa komunističkim uređenjem. Sastoji se od 24 grada iste veličine se 6000 obitelji. Upravu države vodi senat, u koji svaki od gradova šalje svog delegata. Nema privatnog vlasništva, a proizvodnja i potrošnja vrši se po komunističkim principima. Proizvedena dobra dijele se iz zajedničkih skladišta kućanstvima. Rad je obavezan za sve državljane.

Moorov način populariziranja komunizma pomoću romana slijede Toma Campanella koji je napisao

Sunčanu državu

, Jakob Harrington u djelu

Oceanu

, Cabet u

Voyage Incarie

i drugi pisci.

nedjelja, 26. travnja 2020.

22

   Jean Bourdeau u svom djelu

servitudes Entre deux

opaža da u socijalizmu uređeno društvo ne bi moglo opstati bez veće tiranije. budući da se proizvodi dijele po potrebi, a ne po zasluzi, nitko nema volje za rad. Prestaje svaka privatna inicijativa, svako natjecanje, svaka gospodarska samostalnost. Ferdinand Lassale je bio publicist koji je popularno formulirao ideje Marxa. Njegovom zaslugom osnovana je u Njemačkoj socijalistička radnička stranka. nedjelja, 26. travnja 2020.

23

   on u djelu Das System der erworbenem Rechte, eine Versohnung des positiven Rechts und der Rechtsphilosophie opaža u povijesti neprestanu borbu suprotstavljenih ekonomskih interesa, u kojoj sudjeluje proleterijat da izbori svoja prava. Lassale misli da bi trebalo proizvodnju reorganizirati pomoću strukovnih radničkih proizvodnih zadruga koje država mora podupirati. Pomoću tih zadruga doći će se do komunističkog društva. Da bi se to postiglo. Proleterijat treba doći do političke vlasti, a to će se provesti općim izbornim pravom. Produktivne asocijacije jedine mogu skršiti željezni ekonomski zakon. Ekonomski željezni zakon Lassale formulira ovako: na poslu ili selili u inozemstvo.

Prosječna radnička naplata ne smije nikad nadmašiti onu količinu koje je nužna za radnika i njegovu obitelj. Poboljšanje radničkog položaja povečalo bi broj radničkih ženidaba, a time bi se uvećao broj radnika. Radnička nadnica ne smije biti niti ispod minimuma potrebnog za život, jer bi inače radnici zabušavali nedjelja, 26. travnja 2020.

24

   

Revizionizam

veliki broj Marxovih sljedbenika (revizionisti) slagao se u osnovi s njegovim idejama no nije prihvaćao revolucionarnost kao sastavni dio teorijskog stajališta glavni aspiranti na Marxovo intelektualno nasljeđe bili su ekstremno agresivni revolucionari, koji su ideju diktature proletarijata pretvorili u opravdanje stvarnih i osobnih diktatura osnivač nove struje nazvane revizionizam je Eduard Bernstein (Trocki). Ime revizionizam ta je struja dobila jer je počela revidirati Marx-Engelsove nauku, njihova formuluranja te uopće marksistički socijalizam. Cilj revizionista je evolucija, postepeno treba doći do demokratizacije i socijalizacije. marksizam je postao karikatura svog izvornog oblika nedjelja, 26. travnja 2020.

25

  

Sindikalizam

teži da se sadašnje društvo što prije preobrazi u komunističko. Do promjene može doći jedino borbom protiv kapitalizma i privatnog vlasništva. Način te borbe je pasivna rezistencija, bojkot, štrajkovi, sabotaža. sindikalizam je radikalniji od marksizma, od kojeg se diferencira u taktici, dok im je cilj isti. Sindikalizam se usteže od parlamentarnog rada i traži ukinuće vojske. drugi naziv sindikalizma je boljševizam. Glavni teorijski i praktični reprezentanti boljševizma su u Rusiji: Lenjin, Trocki, Radek, Kamenjev, a u Njemačkoj (gdje se boljševizam naziva spartakizam): Liebknecht i Rosa Luxemburg. nedjelja, 26. travnja 2020.

26

    boljševizam odbacuje njemački ortodoksni marxizam i Kautskyev sistem oportunizma. Duhovni vođa boljševizma je Lenjin. Lenjin je nastojao nauku Engelsa I Marxa provesti u život. Međutim, Lenjin je Marxa sasvim krivo shvatio. Lenjinu je država organizacija, stvorena od vladajuće klase da ostale klase iskoristi i njima zavlada. Dosadašnje su državne forme imale svrhu da jedna klasa iskoristi i podredi drugu klasu. klasne suprotnosti postoje, a ne može ih ukloniti država. Po boljševičkoj teoriji to može učiniti samo revolucija, kojoj je konačni cilj odstranjenje svih klasa. Revolucijom se odstranjuje buržoazija, a na njeno mjesto dolazi diktatura proleterijata.

demokratsko načelo u sebi gospodstvo buržoazije, jer je večina naroda potčinjena manjini.

Jednako pravo za sve

sadržava nedjelja, 26. travnja 2020.

27

   po mišljenju boljševika do prave demokracije vodi diktatura proleterijata, proleterska država, te svi postaju ravnopravni. U takvoj državi svi trebaju jednako raditi, jer je dohodak bez rada nemoguć. Kada su odstranjene klase, država postaje suvišna, kao organizacija za podređivanje jedne klase drugoj. Ljudi će se naučiti elementarnim pravilima društvenog ponašanja bez uporabe sile. s vremenom dakle, prestaje i diktatura proleterijata. Na ekonomskom polju diktatura proleterijata stvara sistem sovjetske organizacije. Ovakve proletarske organizacije autonomne su u svom djelokrugu. Nad svim poduzećima, koja su socijalizirana, upravu i kontrolu vrše delegati oružanog radništva. proizvodnja treba disciplinu, no tu disciplinu na bi smjela vršiti jedna klasa, jer ne smije biti podređenih klasa. Birokracija i kapitalizam uzmiču pred pobjedonosnim proleterijatom, koji se ne sastoji od sentimentalnih intelektualaca, već muževa praktičnog života i rada.

nedjelja, 26. travnja 2020.

28

Frankfurtska škola

      nije riječ o ortodoksnoj marksističkoj školi ponovno otkrila potencijale ranih djela K. Marxa u početku je riječ o Institutu pokrenutom temeljem ostavine njemačkog bogataša H. Weila mahom Židovi, bježe iz Njemačke te se Institut seli po svijetu da bi se uglavnom smjestio na sveučilištima Columbia, Princeton i Berkeley 1949. Institut ponovno zaživio u Frankfurtu teorijski obrazac zajednički za pripadnike škole uobičajeno se naziva i "kritička teorija društva" nedjelja, 26. travnja 2020.

29

    škola ne prihvaća idealiziranje i instrumentalizaciju znanstvenog znanja i odbacuje grubi pozitivizam ljudska spoznaja rezultat je ukupne prakse razvoj tehničkih instrumentalnih znanja ne vodi većoj slobodi ljudi, već lažnom dojmu materijalnog napretka napuštanje ideje o radništvu kao nositelju promjena – novi socijalni pokretači su proizvođači ideja a ne stvari (studenti, manjine) nedjelja, 26. travnja 2020.

30

Strukturalizam

   skupina postmarksističkih teorija nastala u okvirima francuskog strukturalizma oni u Marxovim kasnijim radovima pronalaze zrele znanstvene ideje sukobi klasa i društvene promjene rezultat su složene cjeline društvene strukture – ne samo pukog odnosa baze i nadgradnje nedjelja, 26. travnja 2020.

31

Alijenacija

•

vrsta opredmećenja kojom se izražava činjenica da subjekt stvarajući djelo gubi dio sebe, erodira u subjektivitetu, te angažirajući se u ostvarenju svog cilja negira vlasitu slobodu.

•

osjećaj nelagode, bespomoćnosti i izolacije uvjetovan društvenim odnosima, otuđenje od društva i/ili od svojeg bića

•

čovjek se nalazi u situacijama neslobode. Naša priroda ogleda se u našim proizvodima rada.

•

odnosi su recipročni, što se pojavljuje na mojoj strani ima odraz i na nekog drugog.

nedjelja, 26. travnja 2020.

32

nedjelja, 26. travnja 2020.

HVALA NA PAŽNJI, PREZENTACIJA JE ZAVRŠENA!

33

Popis korištene literature:

5.

6.

7.

1.

2.

3.

4.

J. Kregar, D. Polšek, S. Ravlić: Uvod u sociologiju Hrvoje Šošić: Bilanciranje Karl Marx & Friedrich Engels: Manifest komunističke partije Stanko Deželić: Pojam socijalizma, anarhizma i komunizma en. wikipedia.org/wiki/Karl Marx en. wikipedia.org/wiki/radnički pokreti en. wikipedia.org/wiki/marksističko shvaćanje ideologije nedjelja, 26. travnja 2020.

34