Transcript 6\. Elementi pojma kaznenog djela [417 KiB]

Elementi pojma
kaznenog djela
Pojam kaznenog djela



I. Materijalni pojam k.d. (k.d. u materijalnom
smislu) – ponašanje čovjeka kojim se povređuju
naročito vrijedna pravna dobra
II. Formalni pojam k.d. (k.d. u formalnom smislu) obuhvaća pretpostavke kažnjivosti svojstvene svim
k.d.
-pretpostavke kažnjivosti: 1.radnja
2. biće k.d.
3. protupravnost
4. krivnja
+ posebne pretpostavke
kažnjivosti
RADNJA
Pojam radnje



Voljno ponašanje čovjeka
(pokreti tijela kojima
upravljamo, koji su podređeni našem planskom djelovanju)
Činjenje i nečinjenje
Teorije o radnji




Naturalistička ili kauzalna
(voljno ponašanje koje dovodi
do promjene u vanjskom svijetu – ne objašnjava nesvjesno
nečinjenje)
Finalna (djelovanje usmjereno prema nekom cilju)
Socijalna (socijalno značajno ljudsko ponašanje)
Personalna (očitovanje ličnosti)
Negativna funkcija radnje
(ponašanja koja nisu voljna nisu KD)

Misli, uvjerenja, emocije, stavovi

Refleksni pokreti


u vanjskom svijetu
– koji se nisu očitovali
(neposredno prenošenje podražaja sa
senzornih na motorne živce – ne odnosi se na nekontrolirane
obrambene mehanizme (tjeranje muhe))
Neodoljiva sila (vis absoluta)
Tjelesni pokreti u besvjesnom stanju

Duboki san, nesvjestica, narkoza, epileptični
napad, hipnoza, ispiranje mozga, hipoglikemija,
hiperglikemija (temelj KD može biti neka prethodna radnja
ako je posljedica bila predvidljiva); treba razlikovati od
privremene duševne poremećenosti; nisu impulzivne radnje ni
automatski pokreti

Nema radnje u slučaju nesposobnosti za radnju
BIĆE KAZNENOG
DJELA
Pojam


biće k.d. – skup obilježja nekog k.d. – sadrži ono
što je tipično za neko k.d.
povezan s pojmom zakonskog opisa k.d., ali je
zakonski opis k.d. širi pojam od bića k.d.

Deskriptivna i normativna obilježja bića k.d.

Objektivna i subjektivna obilježja bića k.d.
Vrste kaznenih djela
prema tipovima bića k.d.

1. Temeljna, kvalificirana i privilegirana k.d.

2. Materijalna i formalna k.d.

3. K.d. povređivanja i k.d. ugrožavanja

4. Trajna k.d. i k.d. stanja

5. Jednostavna i složena k.d.

6. Jednoaktna i višeaktna k.d.


7. Opća (delicta communia), posebna (delicta propria)
i vlastoručna k.d.
8. K.d. činjenjem i nečinjenjem
K.d. nečinjenjem


blaže kažnjavanje za nečinjenje (fakultativno)
1. Prava k.d. nečinjenjem (delicta omissiva) posljedica je izvan bića k.d.
2. Neprava k.d. nečinjenjem (delicta comissiva per
omissionem) - posljedica ulazi u biće k.d.
 A. Zakonski regulirana neprava k.d. nečinjenjem
– sadrže u čemu se sastoji nečinjenje
 B. Zakonski neregulirana neprava k.d. nečinjenjem
– ne sadrže u čemu se sastoji nečinjenje
Klauzula jednake vrijednosti – da bi bilo nepravog k.d.
nečinjenjem, uz garantnu obvezu, takvo propuštanje treba
biti po djelovanju i značenju jednako činjenju

Garant



garant – počinitelj koji je pravno obvezan spriječiti nastupanje
zakonom opisane posljedice
Podjela garantnih dužnosti:
A. formalna teorija pravnih dužnosti ili teorija izvora:
– zakon, ugovor i prethodna opasna radnja

B. funkcionalna teorija pravnih dužnosti
– dužnost na činjenje ovisi o funkciji prema pravnom dobru




C. Mješovita teorija :
a) dužnost zaštite zbog: 1) prirodne povezanosti
2) uske životne zajednice
3) dobrovoljno preuzimanje neke obveze
b) dužnost nadzora nad izvorima opasnosti: 1) prethodna opasna radnja
2) u vlasti počinitelja
3) treće osobe (npr. djeca)
Uzročnost




Veza između radnje počinitelja i posljedice
Materijalna k.d.
Ne/pisano obilježje k.d.
Objektivno obilježje k.d.
Teorije uzročnosti



Teorija ekvivalencije
Teorija adekvatnosti
Teorija objektivnog uračunavanja
Teorija ekvivalencije



Ekvivalentnost = jednaka vrijednost (svih
uzroka)
Conditio sine qua non
Hipotetički postupak eliminacije
Teorija ekvivalencije


PREDNOSTI
Jednostavno utvrđenje
uzročnosti kad više uzroka:
- istodobno s radnjom
počinitelja
- naknadno djelovanje
- komplikacije
- treće osobe
- žrtve
* Prekid uzročnosti-novi uzročni
niz




•
MANE
Sterilnost (in dubio pro reo)
Kumulativni i hipotetički
kauzalitet
Preširok krug uzroka:
- udaljene ljudske radnje
- netipični uzroci
Dopune teorije:
- modifikacija posljedice
- formula o zakonitom uvjetu
- isključenje bića k.d./ krivnje
Teorija adekvatnosti


Promjena u vanjskom svijetu adekvatna/
tipična/vjerojatna posljedica radnje
počinitelja
Ocjena: objektivni promatrač prije
počinjenja djela + znanje razumnog
čovjeka + posebno znanje počinitelja
Teorija objektivnog uračunavanja
(posljedice počinitelju)


Empirijski + normativni pristup
a) radnja počinitelja stvara opasnost za
objekt radnje- ne kad:
- udaljene, normalne radnje
- neadekvatni kauzalitet

b) ta se opasnost realizira u posljedici koja
dio bića k.d.- ne kad:
- počinitelj poštivao dužnu pažnju
- posljedica izvan zaštitnog područja norme
Uzročnost kod k.d. nečinjenjem

Neprava k.d. nečinjenjem

Ex nihilo nihil fit


Hipotetički kauzalitet-hipotetički postupak
dodavanja
Visok stupanj vjerojatnosti