REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE – 2013 UNIJE U PERIODU 2007 I NOVI PRETPRISTUPNI INSTRUMENT

Download Report

Transcript REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE – 2013 UNIJE U PERIODU 2007 I NOVI PRETPRISTUPNI INSTRUMENT

REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE
UNIJE U PERIODU 2007 – 2013
I NOVI PRETPRISTUPNI INSTRUMENT
IPA U RH
PREDAVAČICE:
MAJA HRANILOVIĆ
MIRJANA SAMARDŽIĆ
04.12.2007. Osijek
DNEVNI RED
09:00 – 10:00
10:00 – 11:00
11.00 – 11.15
11.15 – 11.30
11:30 – 12:30
12:30 – 13:30
13.30 – 14.30
14:30 – 15:00
15:00 – 15:30
15.30 – 15.45
15:45 – 16:15
16:15 – 16:30
04.12.2007. Osijek
Razvoj regionalne politike u EU
Pretpristupni instrument IPA i institucionalna
nadležnost u RH
Pauza
Komponenta I – izgradnja institucija i prijelazna pomoć
Komponenta II – prekogranična suradnja (6 programa)
Pauza za ručak
Komponenta III – regionalni razvoj (Program zaštite
okoliša, Program regionalne konkurentnosti, Program
za transport)
Komponenta IV – ljudski resursi
Komponenta V – IPARD
Pauza
Programi zajednice
Evaluacija seminara
VAŽNOST REGIONALNE POLITIKE EU
• Rimskim sporazumom iz 1957 se po prvi puta preuzima obaveza
“smanjiti postojeće razlike između regija”
• U kontekstu europskih integracija, regionalna politika ima
jedinstvenu ulogu jer je jedina politika u EU koja se eksplicitno bavi
ekonomskim i socijalnim nejednakostima promovirajući solidarnost i
koheziju.
• U kontekstu željenog ekonosmkog rasta unutar Unije, važnost
regionalne politke je jasna: “Jačanje regionalne konkurentnosti
unutar Unije ojačat će potencijal za rast ekonomije EU na globalnom
tržištu.” (Treće izvješće o koheziji, 2004)
• Od 1993 do danas, jedna trećina ukupnog proračuna EU dodijeljena
je regionalnoj politici.
04.12.2007. Osijek
POVIJESNI PREGLED – FOKUS NA REFORMAMA
•
1958 se osnivaju dva sektorska fonda: the European Social Fund (ESF) and
European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF)
• Proširenjem iz 1973 u Zajednice ulaze Irska, Velika Britanija i Danska: javlja
se potreba da se pomogne njihovim perifernim ruralnim područjima
 1975 se osniva European Regional Development Fund (ERDF) kao prvi
redistribucijski instrument koji nije sektorski nego teritorijalan
• Izazovi za Zajednice u 1980-ima:
Proširenje na Grčku, Španjolsku i Portugal: značajan porast površine i
stanovništva, a istodobno pad BDPa – rast regionalnih razlika
Javlja se strah od povećanja razlika zbog uvođenja jedinstvenog tržišta
 Uvođenjem jedinstvenog europskog tržišta uvodi se princip ekonomske i
socijalne kohezije što je uzrokovalo znatne reforme regionalne politike u
1989.
04.12.2007. Osijek
POVIJESNI PREGLED – FOKUS NA REFORMAMA
Reforma 1989 (financijska perspektiva 1989 – 1993):
• Koncentracija na 3 fonda – ERDF, ESF i EAGGF poznati kao
“Strukturni fondovi”; iznosi su udvostručeni
• Uvode se principi višegodišnjeg programiranja, teritorijalne i financijske
koncentracije, parterstva i adicionalnosti
• Uvodi se 5 prioritetnih ciljeva/područja
 Usprokos tim novinama, najveći rast nejednakosti među regijama
dogodio se nakon uvođenja jedinstvenog tržišta
 Novi izazov - Ugovorom iz Maastrichta (1992) kreirala je jedinstvena
europska valuta
 Osnivanje Kohezijskog fonda služilo je kako bi se regijama koje
zaostaju smanjio teret tranzicije na Europsku monetarnu uniju
Reforma 1993 (financijaska perspektiva 1994 – 1999)
• Još jedno povećanje iznosa za Strukturne fondove dovelo je do 1/3
proračuna EU
• Uvodi se cilj 6 zbog proširenja na Austriju, Finsku i Švedsku
04.12.2007. Osijek
POVIJESNI PREGLED – FOKUS NA REFORMAMA
1999 reforma (financijska perspektiva 2000 – 2006)
Priprema za “istočno proširenje”:
• Značajni iznosi alocirani za pretpristupne instrumente ISPA, SAPARD i
PHARE
• Veća tematska koncentracija postojećih 6 ciljeva se reducira na 3:
Cilj 1 – promovira razvoj i strukturnu prilagodbu regija koje zaostaju (BDP per capita
PPS je manji od 75% prosjeka Zajednice);
Cilj 2 podržava ekonomske i socijalne konverzije područja sa strukturnim
poteškoćama;
Cilj 3 – podrška i modernizacija sustava obrazovanja i zapošljavanja
Četiri fonda: ERDF, ESF, FIFG, EAGGF (Kohezijski fond nije dio
Strukturnih fondova)
• Četiri inicijative Zajednice: Interreg, Leader, Equal i Urban
04.12.2007. Osijek
FINANCIJSKA PERSPEKTIVA 2000 – 2006
3 cilja i 4 inicijative Zajednice;
49.5% stanovništva i svih regija
u EU25 živi u području
pokrivenim:
Ciljem1
Ili Ciljem 2
Financijski resusrsi:
Euro 233 milijardi predstavljaju
trećinu ukupnog proračuna EU
tj. 0.45% BDPa EU
04.12.2007. Osijek
IZAZOVI U 2006 (NOVA REFORMA PRIJE FINANCIJSKE PERSPEKTIVE 2007 –
2013)
•
Nema konsenzusa o učincima regionalne politike na smanjenje
nejednakosti u regijama Unije
• Generalni zaključci Trećeg izvješća o koheziji (2004):
 Smanjene razlike između zemalja članica ali regionalne razlike su ostale;
 Podrška je potrebna dogoročno kako bi se dobili željeni učinci
 Strukturni fondovi viđeni više kao sredstvo za prevenciju daljnjih razlika
nego sredstvo za ostvarenje kohezije
•
Fondovi su viđeni kao kompenzacija manje razvijenim zemljama za
pristanak za uvođenje na jedinstveno tržište i monetarnu uniju.
04.12.2007. Osijek
IZAZOVI U 2006 (NOVA REFORMA PRIJE FINANCIJSKE PERSPEKTIVE 2007 –
2013)
•
•
•
•
•
Istočno proširenje će uzrokovati širenje razvojnih razlika – socio-ekonosmke
razlike između najbogatijih i najsiromašnijih su se udvostručile, a prosjek
BDPa u EU se smanjio za 12.5%
Unija se suočava sa izazovima gospodarskog restrukturiranja kao
poslejdica globalizacije
Ekonomski rast u EU se usporio (1999 – 2004) što je uzrokovalo značajan
rast nezaposlenosti u EU
Trendovi na tržištu rada – staro stanovništvo u EU i značajan rast imigracije
U postojećoj nepovoljnoj situaciji javilo se pitanje tko će platiti za koheziju
novih zemalja članica.
Stare zemlje članice s juga EU (Španjolska, Portugal, Grčka) žele
zadržati pomoć za svoje ragije koje zaostaju – tzv. “Statistički efekt”
Ostale zemlje članice ne žele povećati proračun EU
04.12.2007. Osijek
GEORGAFSKA DISTRIBUCIJA
Regije ispod 75% prosjeka
ispod 75% u EU25
Statistički efekt
ispod 75% u EU15
Iznad u EU25
“prirodno” iznad
75% zbog rasta
ostale regije
04.12.2007. Osijek
Source: Eurostat
PRINCIPI KOJI SU VODILI REFORMU U 2006
• Preusmjeravanje regionalne politike prema
ekonomskom rastu (u skladu sa Lisabonskom
agendom) i prema održivom razvoju (u skladu
sa Goteborškom agendom)
• Posebna pozornost na: proširenje, globalizaciju i
razvoj na znanju utemeljene ekonomije
• Više sredstava za područja s prirodnim
ograničenjima i urbanim područjima
• Decentralizacija: delegiranje odgovornosti
zemljama članicama i regijama
04.12.2007. Osijek
PRINCIPI KOJI SU VODILI REFORMU U 2006
• Povećana teritorijalna i financijska koncentracija:
– Financijski instrumenti smanjeni sa 6 na 3
– Financranje pojedinog Operativnog programa iz jednog fonda pojednostavljeno upravljanje (ERDF ili ESF)
– Kohezijski fond postaje dio Strukturnih fondova (ista regulativa)
• Povećana stopa sufinanciranja iz proračuna EU
• Novi pretpristupni fond IPA zamjenjuje postojeće Sapard,
ISPA i Phare kako bi se u zemljama kandidatima izgradili
kapaciteti i strukture za korištenje Strukturnih fondova
04.12.2007. Osijek
Programi i instrumenti
Prihvatljivost
Prioriteti
Alokacije
Konvergencija
Regionalni i nacionalni
programi
ERDF
ESF
Kohezijski fond
78.5%(EUR 264 bn.)
Regije s BDP po stanovniku •Inovacije;
•Zaštita okoliša i prevencija rizika;
75% od prosijeka EU25
Regije s BDP po stanovniku
•pristupačnost
•Infrastruktura;
•Ljudski resursi;
•Administrativni kapaciteti;
Zemlje članice
Bruto nacionalni prihod 90%
EU25 prosijeka
•transport(TENs);
•Održivi transport;
•Zaštita okoliša;
•Obnovljiva energija
Statistički efekt:
75% od EU15
i >75% u EU25
Regionalna konkurentnost i zapošljavanje
Regionalni programi
(ERDF)
I nacionalni programi
(ESF)
Zemlje članice predlažu
popis regija
(NUTS I or II)
"Phasing-in"
Regije koje su prije bile u Cilju 1,
a sada nisu u Cilju Konvergentnost
Europska teritorijalna suradnja
Prekogranični i
transnacionalni
04.12.2007.
Osijek
programi
i mreže (ERDF)
Pogranične regije i
šire regije za
transnacionalnu suradnju
17.2%(EUR 57.9 bn.)
•Inovacija
•Zaštita okoliša i prevencija
rizika
•pristupačnost
•Europska strategija
•zapošljavanja
3.94%(EUR 13.2 bn.)
•inovacija
•Zaštita okoliša/prevencija rizika
•pristupačnost
•Kultura, obrazovanje
Financijska koncentracija, 2007-2013 (ukupno: EUR 336.1 billion)
Vanjske granice EU: 1.6
Regije “Phasing-in”
Iz Cilja 1
2000-06
Regije izvan
konvergencije
Pregogranična
suradnja: 4.7
Transnacionalna
suradnja: 6.3
9.58
Mreže: 0.6
Regije ispod 75% BDP
48.31
177.80
62.99
Posebni program za
udaljene regije: 1.1
22.14
Kohezijski fond
Regije sa statističkim učinkom
I. Konvergencija (78%)
II. Regionlna konkurentnost i
zapošljavanje (18%)
III. Teritorijalna suradnja (4%)
04.12.2007. Osijek
Pretpristupni i strukturni fondovi EU
– politika proširenja EU• Politika proširenja smatra se jednom od najutjecajnijih
metoda vanjske politike EU jer je perspektivom članstva
EU uspjela znatno utjecati kako na političko usmjerenje i
reforme zemalja post-hladnoratovske europe
• Proširenja povratno utječu na ostale politike EU (npr.
kohezijsku)
• Sa zemljama kandidatkinjama obveze u smislu priprema
za članstvo definirane su posebnim dokumentima, tzv.
partnerstvima (europskim ili pretpristupnim
partnerstvima); dok kandidatkinje pripremaju svoje
nacionalne programe pridruživanja EU kojima predviđaju
kako će ispuniti ciljeve zacrtane partnerstvom
04.12.2007. Osijek
Pretpristupni i strukturni fondovi u EU
• Godišnji proračun EU iznosi preko 100 milijardi eura
(129.2 milijarde za 2008)
• Troši se na politike EU, i to u sljedećim proporcijama:
– Kohezijska politika i jačanje konkurentnosti (44%)
– Prirodni resursi: poljoprivredna politika, ruralni razvoj, ribarstvo
zaštita okoliša (43%)
– Vanjska politika (6%)
– Državljanstvo, sigurnost, pravosuđe (1%)
– Drugo,uključujući administrativne troškove (6%)
• Politike i fondove planiraju se za sedmogodišnja
proračunska razdoblja – na početku smo razdoblja 2007
– 2013!
04.12.2007. Osijek
Pretpristupni fondovi EU
• Pretpristupni fondovi namijenjeni su pomoći zemljama
kandidatkinjama za članstvo u EU u političkim,
gospodarskim i institucionalnim reformama potrebnim za
ulazak u EU
• U njima sudjeluju i zemlje potencijalne kandidatkinje dok
ostalim slabije razvijenim zemljama (npr. uključenim u
Politiku za susjedstvo) EU namjenjuje razvojnu pomoć
• I sami pretpristupni fondovi razvili su se iz razvojne
pomoći Mađarskoj i Poljskoj nakon pada komunizma
(PHARE - Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration
Economique), no već u prvoj polovici 90-tih
preusmjeravaju se ka pripremama za pristupanje Uniji
04.12.2007. Osijek
PRETPRISTUPNI INSTRUMENT IPA I
INSTITUCIONALNA NADLEŽNOST U
RH
04.12.2007. Osijek
Pretpristupni fondovi EU
• Provode se po istim principima kao i
Strukturni fondovi  priprema za
Strukturne Fondove, članstvo i provedbu
razvojnih politika EU
• Partnerstvo
• Programiranje
• Adicionalnost
• Koncentracija
04.12.2007. Osijek
FONDOVI EU U KOJIMA JE
SUDJELOVALA/SUDJELUJE RH
OBNOVA
(1996.-2000.)
Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju
Privremeni sporazum
04/2004
Europsko partnerstvo
s Hrvatskom
06/2004
Odluka Vijeća kojom Hrvatska
postaje zemlja kandidat
Pretpristupna strategija za
Hrvatsku
10/2005
Otvaranje pregovora
02/2006
Pristupno partnerstvo
04.12.2007. Osijek
+
Programi
Zajednice
PHARE/ISPA/SAPARD
(2005./2006.)
IPA
(od 2007.)
FP 2007.-2013.
10/2004
CARDS
(2000.-2004./2006.)
FP 2000.-2006.
10/2001
IPA
• CARDS
(RH 2000 – 2004)
• PHARE
(RH 2005-2006)
• ISPA
(RH 2005-2006)
• SAPARD
(RH 2005-2006)
04.12.2007. Osijek
IPA - Instrument
for Pre-Accession
2007-2013
(Council Regulation
(EC) 1085/2006, 17
July 2006)
Implementing
Regulation, 7182007, 12 June
2007)
IPA podrška
 u razvoju politika
 u pripremi zemlje kandidatkinje za učinkovitu
provedbu i upravljanje Kohezijskom politikom EU
 U pripremi zemlje kandidatkinje za programiranje,
provedbu i upravljanje Strukturnim i Kohezijskim
fondovima
04.12.2007. Osijek
IPA podrška
Svrha uspostavljanja IPA sustava:
• Proces pregovora i ulaska u EU vezan uz
administrativne kapacitete i sposobnost
zemlje da korisi sredstva EU
• Prireme za funkcioniranje u EU i korištenje
znatno većih sredstava u trenutku kad RH
postane zemlje članica
04.12.2007. Osijek
IPA – ključna načela
 Upravljačke strukture trebaju anticipirati buduća
Upravna tijela u sustavu Strukturnih i Kohezijskog
fonda
 Strukture trebaju biti uspostavljene na nacionalnoj
razini
 Provedba putem višegodišnjih programa
 Zaokret prema decentraliziranom upravljanju (od DIS
prema EDIS akreditaciji);
 Veće mogućnosti u smislu odgovarajućih/pogodnih
aktivnosti i korisnika – približavanje Kohezijskim
instrumentima
 Ali ipak predstavlja pretpristupni instrument
04.12.2007. Osijek
IPA – PROGRAMSKI OKVIR
Pretpristupno partnerstvo
EK
Strateški okvir za razvoj 2006.–2013.
Višegodišnji indikativni
planski dokument
(prioriteti suradnje)
(nacionalni razvojni ciljevi i prioriteti)
Nacionalni program za pridruživanje
Europskoj uniji
Višegodišnji indikativni
financijski okvir
RH
Smjernice EZ za koheziju
(za K 3 + 4)
K3+4
K1
Godišnji
planovi
aktivnosti
- jačanje
institucionalne
sposobnosti za
provedbu pravne
stečevine EU
K2
Operativni
programi
prekogranične
suradnje
(2007.-2013.)
- prekogranična
suradnja
04.12.2007. Osijek
Kandidati i potencijalni kandidati
Okvir za usklađenost strategija
2007.-2013.
(izrađuje se za IPA komponente III i IV)
Operativni programi (2007.2009.)
K5
Plan za
poljoprivredu i
ruralni razvitak
(2007.-2013.)
- promet
- okoliš
- regionalna konkurentnost
- razvoj ljudskih potencijala
Samo zemlje kandidati
IPA komponente
IPA I
IPA II
IPA III
IPA IV
IPA V
04.12.2007. Osijek
Pomoć u tranziciji i jačanju
institucija
Prekogranična suradnja
Regionalni razvoj
Razvoj ljudskih resursa
Ruralni razvoj
Osnovni programski i projektni ciklus
Programiranje
Evaluacija
Provedba
Identifikacija
Formulacija/
Preliminarna ocjena
Financiranje
04.12.2007. Osijek
IPA programski ciklus
 Programiranje (pregovori između EU i RH oko identificiranja prioriteta i
područja suradnje)




MIFF, MIPD (EU)
Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (RH)
Godišnji plan aktivnosti (IPA I)
Operativni programi(IPA II, III, IV, V)
 Identifikacija

Generiranje, priprema i prioritizacija projektnih sažetaka
 Procjena

Preliminarna procjena projekata (tehnička i ekonomska izvedivost, CBA, EIA) koja rezultira
odlukom da li ili ne predložiti projekt za financiranje
 Financiranje

Financijski Sporazumi
 Provedba

Provedba programskih dokumenata kroz odabrane projekte
 Evaluacija


Vanjska Ex-post evaluacija - naučene lekcije za nove programske dokumente
Revizija
04.12.2007. Osijek
Programiranje
• Pregovori između EU i RH: identifikacija
prioriteta i područja suradnje
 MIFF, MIPD (EU)
 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (RH)
 Okvir za usklađenost strategija (IPA III i IV)
• Odvojeni programski dokumenti za svaku
komponentu
 Godišnji plan aktivnosti (IPA I)
 Višegodišnji Operativni programi (IPA II, III, IV, V)
04.12.2007. Osijek
Identifikacija i formulacija/preliminarna ocjena
• Planiranje i priprema pojedinačnih projekata u
okviru definiranih prioriteta i ciljeva programskih
dokumenta te selekcija projekata
• IPA I – godišnja priprema te odobravanje
projekta od strane EC (generiranje, priprema i
prioritizacija projektnih sažetaka; preliminarna
procjena projekata - tehnička i ekonomska
izvedivost, CBA, EIA)
• IPA II, III, IV, V – višegodišnje planiranje
prioriteta, mjera i projekata (dijelom već u fazi
programiranja) – uska veza između
programiranja, identifikacije i formulacije
04.12.2007. Osijek
Financiranje
• Okvirni sporazum – preduvjet za odobrenje
financijske pomoći (generalna pravila financijske
pomoći, zajedničke odgovornosti,akreditacijski
uvjeti)
• Odluka o financiranju (po usvajanju OP-a)
• Financijski sporazumi (sredstva stavljena na
raspolaganje)
04.12.2007. Osijek
Financiranje (2)
Financijski sporazumi:
IPA I – godišnji
IPA II - višegodišnji i godišnji
IPA III, IV, V – višegodišnji
04.12.2007. Osijek
04.12.2007. Osijek
IPA – DODIJELJENA SREDSTVA 2007.- 2010. (u mil. EUR)
UKUPNO
KOMP.
2007.
2008.
47,60
45,40
45,60 39,50 178,10
2009.
2010.
1
Pomoć u tranziciji
i jačanju
institucija
2
Prekogranična
suradnja
9,70
14,70
15,90 16,20
3
Regionalni razvoj
44,6
47,60
49,70 56,80 198,70
4
Razvoj ljudskih
potencijala
11,10
12,70
14,20 15,70
5
Ruralni razvoj
25,50
25,60
25,80 26,00 102,90
138,5
146,00
151,20
UKUPNO
GODINA
56,50
53,70
154,20
04.12.2007. Osijek
589,90
Provedba
• Nakon potpisa financijskog sporazuma, može se
započeti s provedbom projekata
• Provedba prvenstveno zahtijeva ugovaranje
izvođača projekata koje je definirano pravilima
Financijske regulative Vijeća (EC, Euratom) No
1605/2002
• Regulativa je detaljno tehnički razrađena u
“Practical Guide to the External Aid Procedures”
– PRAG
04.12.2007. Osijek
Provedba (2)
• Decentralizirani sustav provedbe uz ex ante kontrolu
EK(DIS, “Decentralised Implementation System”) provedba povjerena državi korisnici dok EK zadržava
ukupnu krajnju odgovornost za izvršenje općeg budžeta
• Decentralizirano upravljanje mora pokriti najmanje
provođenje natječaja, ugovaranje i isplate od strane
državne uprave korisnika
• Da bi se kroz DIS upravljalo fondovima, potrebno je
imenovati određene strukture i tijela te iste pripremiti za
akreditaciju koju EK dodjeljuje nakon što vanjski revizori
provjere ima li dotična zemlja adekvatne kapacitete te
kontrolne i upravljačke mehanizme za transparentno i
efikasno provođenje procedura EK
04.12.2007. Osijek
IPA – USPJEŠNOST PROVEDBE
Preduvjeti:
1.
2.
3.
4.
Priprema programskih dokumenata
Akreditacija sustava
Pravovremena priprema projekata
N+3 pravilo (2007+3 – 2010 – inače se
sredstva vraćaju u proračun EU)
5. Dostatan broj stručnog osoblja
6. Sufinanciranje
04.12.2007. Osijek
Monitoring i evaluacija
• Programska i projektna razina
• U IPA DIS sustavu osniva se IPA odbor za
praćenje te sektorski za praćenje (vezani
uz komponente tj. Operativne programe)
• EX- post evaluacija provedbe pomoći se
organizira uz angažman vanjskih
stručnjaka (odgovornost EK)
Iskustva i lekcije za nove OP-e
• Revizija
04.12.2007. Osijek
IPA PROGRAMSKI CIKLUS – uloge i odgovornosti
 Programiranje
 EK
 Nacionalni IPA Koordinator (osigurava partnerstvo i suradnju između EK
i zemlje korisnice Programa; odgovoran za koherentnost i koordinaciju
programa unutra IPA-e)
 Relevantna ministarstva / Operativne strukture (izrada relevantnih
Operativnih programa)

Identifikacija
 Relevantna ministarstva / Operativne strukture
 Preliminarna procjena
 Relevantna ministarstva / Operativne strukture
 EK
 Financiranje
 EK
 VRH
04.12.2007. Osijek
IPA PROGRAMSKI CIKLUS – uloge i odgovornosti
 Financiranje i Provedba
 Nacionalni fond (uloga središnje riznice; sredstva EK
idu kroz NF prema Operativnim strukturama ili
krajnjim korisnicima)
 Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje (na čelu NF –
državni tajnik MFIN)
• Ukupna odgovornost za financijsko upravljanje
• Odgovoran za regularnost transakcija
• Odgovoran za učinkovito funkcioniranje sustava
upravljanja i kontrole
• Odobravanje troškova prema EK (= zahtjevi za
plaćanje)
04.12.2007. Osijek
IPA PROGRAMSKI CIKLUS – uloge i odgovornosti
 Provedba
 Relevantna ministarstva / Operativne strukture / Provedbene agencije
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Provedba projekata
Javna nabava/ ugovaranje
Plaćanja
Obznana pravila
Arhiviranje /IT susatvi
Kontinuitet djelovanja
Revizorski trag
Monitoring (interna revizija, evaluacija)
Verifikacije/odobrenja (uključujući provjere na licu mjesta)
Informiranje
Procejena rizikom i upravljanje rizikom
Upravljanje nepravilnostima
Alokacija sredstava
Planiranje provedbe
Itd.
 Finalni korisnici
04.12.2007. Osijek
Faze uspostavljanja IPA sustava
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Institucionalno definiranje sustava
Utvrđivanje odnosa između različitih institucija
Sastavljanje procedura i priručnika
Proces samoprocjene sustava (unutarnji revizori)
Nacionalna akreditacija
Akreditacija od strane EK (konačno utvrđivanje
spremnosti IPA struktura za početak upravljanja i
korištenja EU sredstava)
Akreditiraju se svi koji sudjeluju u upravljanju i provedbu IPA programa:
planiranje, nabava, ugovaranje, plaćanje, izvještavanje, praćenje i
ocjenjivanje (NF i operativne strukture)
04.12.2007. Osijek
IPA programski ciklus – uloge i odgovornosti
 Monitoring and Evaluacija




NIPAK
Operativne strukture
NDO
Revizijska jedinica
• nezavisna od svih drugih
• Strategija revizije; godišnja provjera učinkovitosti funkcioniranja sustava
upravljanja i kontrole i pouzdanosti računovodstvenih informacija
 Vanjski akteri za potrebe evaluacije
04.12.2007. Osijek
Povezanost programskog i projektnog ciklusa
Programiranje
1.
Evaluacija
Identifikacija
program
Formulacija/
Preliminarna ocjena
Provedba
Financiranje
Evaluacija
Identifikacija
2.
Provedba
projekt
Financiranje
04.12.2007. Osijek
Formulacija
EK (DEK),
CFCA, OS,
krajnji
korisnici
Povezanost programskog i projektnog ciklusa – provedba
Godišnjeg programa IPA I
Godišnji program
Programiranje
Evaluacijsko
izvješće
(Evaluacija )
Natje?ajna dokumentacija
Izvješće o
praćenju
provedbe
Identifikacija
Formulacija
Provedba
Opisi poslova
(Financiranje
Tehničke
specifikacije
Troškovnici
04.12.2007. Osijek
Upute
aplikantima
)
Prijedlog
financiranja
Financijski
sporazum
Sažeci
projekta
Daljnja razrada
projekata
Povezanost programskog i projektnog ciklusa - programi dodjele
bespovratnih sredstava
Upute
aplikantima
Poziv na
dostavu
prijedloga
Programiranje
Izvješće o
evaluaciji
Evaluacija
Identifikacija
Projekt
Natječajna dokumentacija
Izvješće o
napretku
Financiranje
Opisi poslova
Tehničke
specifikacije
Troškovnici
04.12.2007.
Osijek
Preliminarna
procjena
Provedba
Zahtjev za
financiranje
Ugovor
Procjena
projekta
Relevantni linkovi
• Portal Europske unije: ec.europa.eu
• Opća uprava EK za regionalnu politiku:
ec.europa.eu/regional_policy/index_en.htm
• Opća uprava EK za proširenje:
ec.europa.eu/dgs/enlargement/index_en.htm
• EuropeAid: ec.europa.eu/europeaid
• Delegacija EK u Hrvatskoj: www.delhrv.ec.europa.eu
• Središnji državni ured za razvojnu strategiju i upravljanje EU
fondovima: www.strategija.hr
• Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje: cfcu.mfin.hr
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva:
www.mps.hr
• Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva: www.mingorp.hr
• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka: www.mmtpr.hr
04.12.2007. Osijek
KOMPONENTA I
IZGRADNJA INSTITUCIJA I POMOĆ U
TRANZICIJI
04.12.2007. Osijek
PROGRAMIRANJE KOMPONENTE I.
• Nastavak PHARE programa (izuzev
komponente ESK)
• Provedba na temelju godišnjih planova
aktivnosti
• Alokacija 2007.-2010. – 178,1 mil €
• Programiranje započinje sektorskom analizom
po poglavljima Acquisa
• Za pomoć ispunjavanju političkih kriterija
• Za ispunjavanje mjerila koja su preduvjet
otvaranju progovora po pojedinim poglavljima
04.12.2007. Osijek
Programiranje I. Komponente IPA programa
Cilj
- podrška državnim tijelima u postizanju
spremnosti za učinkovitu primjenu
nacionalnih zakona usklađenih s pravnom
stečevinom Europske unije, odnosno
pripremiti državna tijela i korisnike
nevladinog sektora za upravljanje strukturnim
fondovima nakon pristupanja Uniji
- sve mjere suradnje koje nisu izričito
pokrivene drugim komponentama
- kontinuitet u odnosu na postignute rezultate
u okviru CARDS i PHARE programa
04.12.2007. Osijek
IPA KOMPONENTA I. – RELEVANTNI DOKUMENTI ZA PRIPREMU
GODIŠNJIH PLANOVA AKTIVNOSTI
•
•
•
•
•
•
•
Pretpristupno partnerstvo (EK-RH)
Višegodišnji indikativni planski dokument (EK)
Strateški okvir za razvoj (RH)
NPPEU (RH)
Izvješće o napretku (EK)
Avis (EK)
Screening reports – po poglavljima pregovora +
mjerila za otvaranje pregovora (EK)
04.12.2007. Osijek
Okvirni hodogram programiranja komponente I.
IPA programa – proračunska godina 2008.
10/2007.
11/2007.
12/2007.
- izrada sektorskih analiza
- komunikacija TDU - SDURS
- izrada matrice logičkog okvira
- komunikacija SDURS-EK
- prva razina odobrenja
projekata
01-04/2008.
- izrada Project Fiche
05-12/2008.
- EK - IPA odbor, završno odobrenje
04.12.2007. Osijek
Europsko / Pretpristupno partnerstvo
• Pregled kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta po poglavljima
Acquis-a + ostali kriteriji
• Prioriteti u okviru političkih kriterija – ojačati pravosuđe, poboljšati
borbu protiv korupcije, poboljšati djelovanje javne uprave, poboljšati
poštovanje prava manjina, ubrzati povratak izbjeglica, pojačati
slobodu izražavanja i osigurati demokratski rad medija
04.12.2007. Osijek
Prioriteti komponente I.:
• razvoj civilnog društva i zaštita temeljnih ljudskih prava
• poticanje integracije nacionalnih manjina
• dijalog vladinih i nevladinih tijela u razvijanju demokracije, vladavine
prava, ljudskih prava, prava nacionalnih manjina
• reforme u području pravosuđa i unutarnjih poslova
• usklađivanje tehničkog zakonodavstva
• reforma državne uprave
• jačanje tržišne ekonomije
• jačanje sustava financijske kontrole
• razvijanje sustava mjera zaštite okoliša
• jačanje kapaciteta u području nuklearne sigurnosti
• sudjelovanje u programima Zajednice
04.12.2007. Osijek
KOMPONENTA II
PREKOGRANIČNA,
TRANSNACIONALNA I
MEĐUREGIONALNA SURADNJA
04.12.2007. Osijek
Financijska alokacija (Višegodišnji indikativni financijski
okvir 2007-2010)
2007
2008
2009 2010
Ukupno
20072010
II komponenta
9,7
14,7 15,9 16,2
56,5
IPA
(2,65) (2,70) (2,76)
- Programi prekogranične suradnje sa zemljama članicama 6080% ukupnog iznosa
- Programi prekogranične suradnje sa zemljama ne-članicama
20-40%
- Sudjelovanje u transnacionalnim i međuregionalnim
programima 5-15%
04.12.2007. Osijek
Prekogranična i transnacionalna suradnja u RH
- programi
• 2007 – 2013 IPA Prekogranična suradnja
– Jadranska prekogranična suradnja
– Slovenija – Hrvatska
– Mađarska – Hrvatska
– Hrvatska – B&H
– Hrvatska – Srbija
– Hrvatska – Crna Gora
– Transnacionalni programi: SEES i Mediterranean
04.12.2007. Osijek
Modeli provedbe Programa prekogranične
suradnje
1. Programi sa zemljama članicama tzv.
SHARED MANAGEMENT
2. Programi sa zemljama potencijalnim
kandidatkinjama tzv. TRANSITIONAL
MANAGEMENT
04.12.2007. Osijek
SHARED MANAGEMENT
• Jedno upravljačko tijelo - u zemlji članici
• ERDF i IPA sredstva idu u jedan fond i troše se
na cijelom programskom području nevezano u
kojoj zemlji (najvažnija kvaliteta projekata)
• Jedan tzv. Lead partner potpisuje ugovor s
upravljačkim tijelom, odgovoran je za provedbu
projekta i prima sredstva – može biti i iz RH i iz
zemlje članice
• Nema predfinanciranja (potencijalni problem za
korisnike projekata u RH
04.12.2007. Osijek
TRANSITIONAL MANAGEMENT
• Svaka zemlja ugovara sredstva za svoje
korisnike
• Svaka zemlja dobiva svoja sredstva od EU
• Svaki partner potpisuje ugovor sa svojim
ugovarateljskim tijelom i odgovoran je za
provođenje svog dijela aktivnosti na
projektu
• Predfinanciranje kao i do sada
04.12.2007. Osijek
Selekcijske procedure: IPA “shared
management”
ERDF
sredstva
IPA
sredstva
IPA CBC
sredstva
Objava
natječaja
Izbor
projekata
Ugovor o
sredstvima
Provedba
projektnih
aktivnosti
04.12.2007. Osijek
Selekcijske procedure: IPA – IPA
programi
IPA
sredstva HR
IPA
sredstva ZP
Objava
natječaja
Izbor
projekata
04.12.2007. Osijek
Ugovor o
sredstvima
Ugovor o
sredstvima
Proved
ba
projekt
nih
aktivno
sti
Proved
ba
projekt
nih
aktivno
sti
Koordinacija
?
Programi prekogranične suradnje sa
zemljama članicama
Program Slovenija – Hrvatska
Program Mađarska – Hrvatska
Program Jadranske prekogranične
suradnje
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Slovenija – Hrvatska
Programsko područje:
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Slovenija – Hrvatska
Vrijednost programa u periodu 2007 – 2009:
15.105.181 Eura (EU)
+ 2.655.450 Eura (Sufinanciranje)
Trajanje programa:
2007 – 2013
Opći cilj programa:
Stvaranje dinamičnog prekograničnog područja s intenzivnom
interakcijom dionika u razvoju kako bi ostvarili zajednički definirane
ciljeve.
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Slovenija – Hrvatska
Prioriteti programa
I.EKONOMSKI I SOCIJALNI
RAZVOJ
Mjere
Mjera 1.1: Turizam i ruralni razvoj
Mjera 1.2: Razvoj poduzetništva
Mjera 1.3: Kulturna i društvena
suradnja
II.ODRŽIVO UPRAVLJANJE
PRIRODNIM RESURSIMA
III. TEHNIČKA POMOĆ
04.12.2007. Osijek
Mjera 2.1: Zaštita okoliša
Mjera 2.2: Zaštita prirode i održivi
razvoj
IPA CBC Program SLOVENIJA-HRVATSKA
EU sredstva prema pojedinoj godini 2007.-2009.
15,1 Meuro
€7.000.000
AMOUNT /
IZNOS
€6.000.000
€5.000.000
€4.000.000
Slovenija
Hrvatska
€3.000.000
€2.000.000
€1.000.000
€-
2007
2008
04.12.2007. Osijek
YEAR / GODINA
2009
IPA CBC Program SLOVENIJA-HRVATSKA
EU sredstva prema pojedinom prioritetu za razdoblje 2007.-2009.
15,1 Meuro
I.EKONOMSKI I
SOCIJALNI RAZVOJ
10%
35%
04.12.2007. Osijek
55%
II.ODRŽIVO
UPRAVLJANJE
PRIRODNIM
RESURSIMA
III. TEHNIČKA
POMOĆ
Strukture za upravljanje programom Slovenija Hrvatska
Upravna direkcija: Vladin ured za lokalnu samoupravu i
regionalnu politiku
Direkcija za ovjeravanje: Fond za regionalni razvoj, Slovenija
Direkcija za reviziju: Ured za nadzor proračuna, Ministarstvo
financija, Slovenija
Nacionalna tijela: Vladin ured za lokalnu samoupravu i regionalnu
politiku, Slovenija i Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka, Hrvatska
Zajednička tijela programa:
Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju
Zajedničko tehničko tajništvo: pri Vladinom uredu za lokalnu
samoupravu i regionalnu politiku, Slovenija
Info-punkt: biti će lociran u Zagrebu
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Mađarska – Hrvatska
Programsko područje:
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Mađarska – Hrvatska
Vrijednost programa u periodu 2007. – 2009. :
19.307.299 Eura (EU)
+ 4.997.184 Eura (Sufinanciranje)
Trajanje programa:
2007 – 2013
Opći cilj programa:
Razvoj temeljen na kulturi i znanju kroz uspješno
upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te intenzivne
društveno-gospodarske interakcije između dviju strana u
programski prihvatljivom području.
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Mađarska – Hrvatska
Prioriteti programa
I. ODRŽIVI RAZVOJ I RAZVOJ
TURIZMA
Mjere
Mjera 1.1: Održivi razvoj i atraktivan
okoliš
Mjera 1.2: Održivi razvoj turizma na
području rijeka Mure, Drave i
Dunava
II. RAZVOJ GOSPODARSTVA I
LJUDSKIH KAPACITETA
Mjera 2.1: Gospodarska suradnja
Mjera 2.2: Razvoj zajedničkih
ljudskih kapaciteta
III. TEHNIČKA POMOĆ
04.12.2007. Osijek
AMOUNT /
IZNOS
IPA CBC Program Mađarska – Hrvatska
EU sredstva prema pojedinoj godini 2007.-2009.
19.3 Meuro
€8.000.000
€7.000.000
€6.000.000
€5.000.000
€4.000.000
€3.000.000
€2.000.000
€1.000.000
€-
Mađarska
Hrvatska
2007
2008
YEAR / GODINA
04.12.2007. Osijek
2009
IPA CBC Program Mađarska – Hrvatska
EU sredstva prema pojedinom prioritetu za razdoblje 2007.-2009.
19,3 Meuro
I. ODRŽIVI RAZVOJ I
RAZVOJ TURIZMA
10%
30%
04.12.2007. Osijek
60%
II. RAZVOJ
GOSPODARSTVA I
LJUDSKIH
KAPACITETA
III. TEHNIČKA
POMOĆ
Strukture za upravljanje programom Mađarska Hrvatska
Upravna direkcija: Nacionalna razvojna agencija, Mađarska
Direkcija za ovjeravanje: Ministarstvo financija, Mađarska
Direkcija za reviziju: Vladin ured za reviziju, Mađarska
Nacionalna tijela: Nacionalna razvojna agencija, Mađarska i
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska
ZAJEDNIČKA TIJELA:
Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju
Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju pri razvojnoj agenciji VATI
Kht, Mađarska
Info-punkt: biti će lociran u Zagrebu
04.12.2007. Osijek
Program jadranske prekogranične suradnje
Programsko područje:
04.12.2007. Osijek
Program jadranske prekogranične suradnje
Vrijednost programa u periodu 2007 – 2009:
90.486.759 Eura (EU)
+ 16.008.183 Eura (Sufinanciranje)
Trajanje programa:
2007 – 2013
Opći cilj:
Jačanje mogućnosti održivog razvoja jadranske regije
usklađenom strategijom djelovanja među partnerima s
prihvatljivih područja.
04.12.2007. Osijek
Program jadranske prekogranične suradnje
Prioriteti programa
Mjere
Prioritet 1: Gospodarska,
društvena i institucionalna
suradnja
Mjera 1.1. – Istraživanje i inovacije
Mjera 1.2. – Novčana potpora inovativnim malim i
srednjim poduzećima
Mjera 1.3. – Društvene, radničke i zdravstvene mreže
Mjera 1.4. – Institucionalna suradnja
Prioritet 2: Prirodna i kulturna
bogatstva i sprječavanje rizika
Mjera 2.1. – Zaštita i unaprjeđenje morskog i obalnog
područja
Mjera 2.2. – Upravljanje prirodnim i kulturnim
bogatstvima i sprječavanje prirodnih i tehnoloških
rizika
Mjera 2.3 – Štednja energije i obnovljivi izvori energije
Mjera 2.4 – Održivi turizam
Prioritet 3: Pristupačnost i mreže
Mjera 3.1. – Fizička infrastruktura
Mjera 3.2. – Sustavi održive pokretljivosti
Mjera 3.3. – Komunikacijske mreže
Prioritet 4: Tehnička pomoć
Mjera 4.1. – Upravljanje i provedba
Mjera 4.2. – Informiranje, promidžba i vrednovanje
04.12.2007. Osijek
AMOUNT / IZNOS
IPA CBC Program jadranske prekogranične suradnje
EU sredstva prema pojedinoj godini 2007.-2009.
90,5 Meuro
€40.000.000
€35.000.000
€30.000.000
€25.000.000
€20.000.000
€15.000.000
€10.000.000
€5.000.000
€-
Ostali Jadranske
suradnici
Hrvatska
2007
2008
YEAR / GODINA
04.12.2007. Osijek
2009
IPA CBC Program jadranske prekogranične suradnje
EU sredstva prema pojedinom prioritetu za razdoblje 2007.-2009.
90,5 Meuro
10%
30%
3. Pristupačnost i
mreže
30%
30%
04.12.2007. Osijek
1. Gospodarska,
društvena i
institucionalna
suradnja
2. Prirodna i kulturna
bogatstva i
sprječavanje rizika
4. Tehnička pomoć
Strukture za upravljanje Programom jadranske
prekogranične suradnje
Upravna direkcija: Uprava za međunarodne poslove,
L'Aquila, Italija
Direkcija za ovjeravanje: Ured za ovjeru, L'Aquila, Italija
Direkcija za reviziju: usluga će se podugovoriti
Nacionalna tijela: Uprava za međunarodne poslove,
L'Aquila, Italija i Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka, Hrvatska
ZAJEDNIČKA TIJELA:
Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju
Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju pri Upravi za
međunarodne poslove, L'Aquila, Italija
Info-punkt: biti će lociran u Zagrebu
04.12.2007. Osijek
Programi prekogranične suradnje sa zemljama
potencijalnim kandidatkinjama
Program Hrvatska - Bosna i Hercegovina
Program Hrvatska - Srbija
Program Hrvatska – Crna Gora
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Hrvatska-Bosna i
Hercegovina
Programsko područje:
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Hrvatska-Bosna i Hercegovina
Vrijednost programa u periodu 2006-2009:
6.000.000 Eura (EU)
+ 1.015.590 Eura (Sufinanciranje)
Trajanje programa:
2007 – 2013
Opći cilj programa:
Potaknuti kreiranje prekograničnih mreža i partnerstava i
razvoj zajedničkih prekograničnih djelatnosti sa svrhom
oživljavanja privrede, zaštita prirode i okoliša i povećanje
socijalne kohezije programskog područja.
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Hrvatska-Bosna i Hercegovina
Prioriteti programa
Mjere
Prioritet 1: Stvaranje zajedničkog
privrednog prostora
Mjera 1.1: Zajednički razvoj
turističke ponude
Mjera 1.2: Promoviranje
poduzetništva
Prioritet 2: Poboljšana kvaliteta
života i socijalna kohezija
Mjera 2.1: Zaštita prirode i okoliša
Mjera 2.2: Poboljšana pristupačnost
općinskih usluga u pograničnom
području
Prioritet 3: Tehnička pomoć
Mjera 3.1: Potpora upravljanju
programom i njegovoj provedbi
Mjera 3.2: Potpora informiranju o
programu, njegova evaluacija i
publicitet
04.12.2007. Osijek
AMOUNT / IZNOS
IPA CBC Program Hrvatska-Bosnia i Hercegovina
EU sredstva prema pojedinoj godini 2007.-2009.
6 Meuro
€2.000.000
€1.500.000
€1.000.000
BiH
Hrvatska
€500.000
€-
2007
2008
YEAR / GODINA
04.12.2007. Osijek
2009
IPA CBC Program Hrvatska-Bosnia i Hercegovina
EU sredstva prema pojedinom prioritetu za razdoblje 2007.-2009.
6 Meuro
10%
45%
45%
04.12.2007. Osijek
1. Stvaranje
zajedničkog
privrednog prostora
2. Poboljšana
kvaliteta života i
socijalna kohezija
3. Tehnička pomoć
Strukture za upravljanje programom Hrvatska – Bosna i
Hercegovina
OPERATIVNE STRUKTURE:
• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska
• Direkcija za europske integracije, Bosna i Hercegovina
ZAJEDNIČKA TIJELA:
Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju
Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju pri Ministarstvu
mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska
Predstavništva u Bosni i Hercegovini bit će locirana u Banja
Luci i Mostaru
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Hrvatska – Srbija
Programsko područje:
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Hrvatska – Srbija
Vrijednost programa u periodu 2007 – 2009:
5.400.000 Eura (EU)
+ 1.015.590 Eura (Sufinanciranje)
Trajanje programa:
2007 – 2013
Opći cilj programa:
Potaknuti prekograničnu suradnju kako bi se potaknula
raznolikost i poboljšala regionalna privreda na za društvo
i okoliš održiv način te istovremeno poboljšali
dobrosusjedski odnosi.
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Hrvatska – Srbija
Prioriteti programa
Mjere
Prioritet 1: Održivi socioekonomski razvoj
Mjera 1.1: Ekonomski razvoj
Mjera 1.2: Zaštita okoliša
Mjera 1.3: People-to-People
Prioritet 2: Tehnička pomoć
Mjera 2.1: Upravljanje i provedba
programa
Mjera 2.2: Informiranje o programu i
evaluacija programa
04.12.2007. Osijek
AMOUNT / IZNOS
IPA CBC Program Hrvatska-Srbija
EU sredstva prema pojedinoj godini 2007.-2009.
5,4 Meuro
€1.800.000
€1.600.000
€1.400.000
€1.200.000
€1.000.000
€800.000
€600.000
€400.000
€200.000
€-
Srbija
Hrvatska
2007
2008
YEAR / GODINA
04.12.2007. Osijek
2009
IPA CBC Program Hrvatska-Srbija
EU sredstva prema pojedinom prioritetu za razdoblje 2007.-2009.
5,4 Meuro
11%
1.Održivi socioekonomski razvoj
2. Tehnička pomoć
89%
04.12.2007. Osijek
Strukture za upravljanje programom Hrvatska - Srbija
OPERATIVNE STRUKTURE:
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska
Ministarstvo financija, Srbija
ZAJEDNIČKA TIJELA:
Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju
Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju pri Ministarstvu
mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska
Predstavništvo u Srbiji će biti locirano u Sremskoj Mitrovici
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Hrvatska– Crna Gora
Programsko područje:
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Hrvatska– Crna Gora
Vrijednost programa u periodu 2007 – 2009:
2.700.000 Eura (EU)
+ 558.000 Eura (Sufinanciranje)
Trajanje programa:
2007 – 2013
Opći cilj programa:
Poboljšana kvaliteta života u prekograničnom području
između Hrvatske i Crne Gore
04.12.2007. Osijek
Prekogranični program Hrvatska– Crna Gora
Prioriteti programa
Mjere
Prioritet 1: Kreiranje pogodnih
okolišnih i socio-ekonomskih
uvjeta u programskom području
kroz poboljšanje suradnje u
zajednički odabranim sektorima i
dobrosusjedskim odnosima u
prihvatljivom području
Mjera 1.1: Zajedničke aktivnosti za
zaštitu okoliša, prirode i kulturnog
naslijeđa
Mjera 1.2: Zajednički turistički i
kulturni prostor
Mjera 1.3: Podrška malim
projektima
Prioritet 2: Tehnička pomoć
Mjera 2.1: Upravljanje programom i
njegova implementacija
Mjera 2.2: Informiranje o programu i
njegova evaluacija
04.12.2007. Osijek
AMOUNT / IZNOS
IPA CBC Program Hrvatska-Crna Gora
EU sredstva prema pojedinoj godini 2007.-2009.
2,7 Meuro
€900.000
€800.000
€700.000
€600.000
€500.000
€400.000
€300.000
€200.000
€100.000
€-
Crna Gora
Hrvatska
2007
2008
YEAR / GODINA
04.12.2007. Osijek
2009
IPA CBC Program Hrvatska-Crna Gora
EU sredstva prema pojedinom prioritetu za razdoblje 2007.-2009.
2,7 Meuro
1. Kreiranje pogodnih
okolišnih i socioekonomskih uvjeta u
programskom
području
2. Tehnička pomoć
12%
88%
04.12.2007. Osijek
Strukture za upravljanje programom Hrvatska – Crna
Gora
OPERATIVNE STRUKTURE:
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska
Sekretarijat za europske integracije, Crna Gora
ZAJEDNIČKA TIJELA:
Zajednički odbor za praćenje: u osnivanju
Zajedničko tehničko tajništvo: u osnivanju, sa sjedištem u
Kotoru u Crnoj Gori
Predstavništvo u Hrvatskoj će biti locirano u Dubrovniku
04.12.2007. Osijek
Transnacionalna suradnja
• U novoj Financijskoj perspektivi EU (2007-2013),
dosadašnja transnacionalna suradnja koja se
provodila u obliku CADSES-a podijelila se na dva
područja: “Central Europe Programme”
(CENTRAL) i “South East European Space”
(SEES).
• Hrvatska je uključena u SEES uz Albaniju,
Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku,
Rumunjsku, Makedoniju, Grčku, Mađarsku, Srbiju,
Crnu goru, Slovačku, Sloveniju, Moldaviju i dio Italije,
Turske i Ukrajine.
• Upravna direkcija i Zajedničko tehničko tajništvo za
SEES je u Budimpešti.
04.12.2007. Osijek
Prioritetna područja
Prioritet 1
Poticanje inovacija
i poduzetništva
Prioritet 2
Zaštita okoliša
Prioritet 3
Poboljšanje
dostupnosti
Prioritet 4
Unapređenje
transnacionalne
sinergije u cilju
održivog razvoja
područja
Prioritet 5
Tehnička pomoć za
upravljanje
Programom i
izgradnju
kapaciteta
1.1
Izgradnja
tehnoloških &
inovacijskih mreža
2.1
Poboljšati
integrirano
upravljanje vodama
i prevenciju od
rizika od poplava
3.1
Poboljšati
koordinaciju u
promociji,
planiranju i
djelovanju
primarne i
sekundarne
transportne mreže
4.1
Dotaknuti glavne
probleme
metropolitanskih
područja
5.1
Upravljanje
Programom
1.2
Poticanje
inovativnog
poduzetništva
2.2
Poboljšati
prevenciju od
okolišnih rizika
3.2
Razviti strategije
“digital divide”
4.2
Promicati
balansirani rast i
razvoj određenih
područja
5.2
Izgradnja
kapaciteta
1.3
Stvaranje
poticajnog okvira
za inovacije
2.3
Promicati suradnju
na polju zaštite
prirode
3.3
Poboljšati okvir za
“multi-modal
platforms”
4.3
Promicati
valorizaciju
kulturne baštine u
cilju razvoja
04.12.2007. Osijek 2.4
Promicati
energetsku
efikasnost
Međuregionalna suradnja i umrežavanje
4 međuregionalna programa: INTERREG IVC, URBACT II,
INTERACT II, ESPON II
INTERREG IVC – Međuregionalni program fokusiran
na ostvarivanje ciljeva “Lisbon” i “Gothenburg”
strategije
URBACT II – Razmjena iskustava na području urbanog
razvoja
INTERACT II – Identificiranje, transfer i usvajanje
najboljih iskustava u upravljanju programima suradnje
ESPON II – Izrada studija, skupljanje podataka,
promatranje i analiza razvojnih trendova
04.12.2007. Osijek
KOMPONENTA III
REGIONALNI RAZVOJ:
PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA
PROGRAM REGIONALNE
KONKURENTNOSTI
PROGRAM ZA TRANSPORT
04.12.2007. Osijek
Programski dokumenti – Operativni programi
• Komponente III i IV imaju višegodišnje
Operativne programe na temelju kojih se
provode definirani prioriteti i mjere
• Krovni strateški dokument za komponente III i IV
je Okvir za usklađenost strategija 2007-2013
• Struktura OP-a je standardna
• Vidljivi osnovni principi strateškog planiranja EU
(partnerstvo, višegodišnje planiranje,
koncentracija, adicionalnost)
04.12.2007. Osijek
Table of contents
• Context, Consultation and Coordination
– National policy and socio-economic context
– Community Strategic Framework
– Partnership consultation
– Ex-ante evaluacija
• Assesment of medium term needs, objectives and
strategic priorities
– Socio-economic Analysis
– Strategic priorities
04.12.2007. Osijek
Table of contents (2)
• Programme Strategy
– Priority axes and measures
– Horizontal issues
– Complementarity and synergies with other forms
of assistance
– Indicative list of major projects
• Indicative financial tables for the OP
• Implementation provisions
– Management and control structures
– Monitoring and evaluation
– Information and publicity
04.12.2007. Osijek
Table of contents (3)
• ANNEXES:
– Membership of interministerial working group
– Monitoring indicators
– Indicative list of projects and their identification
cards
– Details on partnership consultation
– Diagram of the EPOP structure
– Ex-ante evaluation report
04.12.2007. Osijek
OPERATIVNI PROGRAM
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
2007.-2009.
04.12.2007. Osijek
OSNOVNE INFORMACIJE
• Nastavak dosadašnjih investicija i ulaganja u jačanje
sposobnosti kroz CARDS, PHARE i ISPA
• Glavna pretpostavka: Prirodni okoliš je ključna
vrijednost/ključni resurs u socijalnom i ekonomskom
kapitalu RH i veliki potencijal za razvoj
• Fokusira se na ključne potrebne investicije u sektorima
otpada i voda – prioriteti iz NSZO (otpad, voda i zrak –
NAČELO KONCENTRACIJE jer to investment heavy
acquis)
• OPZO je direktno vezan uz pripremu institucija za
članstvo u EU (prilagodba zakonodavstvu EU)
• Prioritet iz Okvira za usklađenost strategija – “Zaštititi i
unaprijediti prirodni i životni okoliš u Hrvatskoj te
potencijal okoliša kao ključni element za budući razvoj
istovremeno jačajući održivost energetskih sustava
posebno povećanjem energetske učinkovitosti i
promicanjem obnovljivih energetskih rješenja.”
04.12.2007. Osijek
OSNOVNE INFORMACIJE (2)
• Budući da su resursi OPZO-a ograničeni, nije moguće
obraditi sva pitanja sadržana u ovom prioritetu; stoga, a
slijedeći nacionalne i strateške dokumente EU i s njima
povezane analize, OPZO je priređen kako bi pripremio
hrvatske institucije za pristup EU i, slijedeći načelo
koncentracije, imao utjecaj na sljedeće prioritete:
1. Razviti infrastrukturu za gospodarenje otpadom za
uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u
Hrvatskoj, i
2. Zaštititi vodne resurse Hrvatske kroz unaprijeđene
sustave vodoopskrbe i cjelovitog gospodarenja
otpadnim vodama.
• Tehnička pomoć za jačanje administrativnih kapaciteta
za provedbu pomoći pružene u okviru ovog OPZO-a je
dodatni prioritet.
04.12.2007. Osijek
OSNOVNE INFORMACIJE (3)
• Očekivani učinci OPZO-a su dvostruki:
1. Razvojne koristi – pomoć u ostvarenju standarda
vezanih uz EU acquis te gospodarske i društvene koristi;
2. Dobiti učenja – opremanje Hrvatske s institucionalnom
sposobnošću za provođenje intervencija poput onih
strukturnih fondova; ova sposobnost će uključenim
institucijama pružiti vrijedno iskustvo u pripremama za
konačno članstvo u EU i s time povezanim
odgovornostima.
• operativni cilj programa, koji će se odvijati u trajanju od
tri godine: “Unaprijediti pristup i učinkovito osiguravanje
usluga i objekata zaštite okoliša u podsektorima otpada i
voda”.
04.12.2007. Osijek
OKOLIŠNI CILJEVI I PRIORITETI OPERATIVNOG PROGRAMA
Okolišni cilj iz
nacionalnog
Okvira za
usklađenost
strategija (OUS)
Zaštititi i
unaprijediti prirodni
i životni okoliš u
Hrvatskoj te
potencijal okoliša
kao ključni element
za budući razvoj
Cilj OPZO-a
Unaprijediti
pristup i
učinkovito
pružanje
okolišnih
usluga i
objekata u
podsektorim
a otpada i
voda
04.12.2007. Osijek
Prioritetne osi
Razvoj infrastrukture za
gospodarenje otpadom radi
uspostave cjelovitog sustava
gospodarenja otpadom u
Hrvatskoj
Zaštita vodnih resursa
Hrvatske kroz poboljšanje
sustava vodoopskrbe te
integriranog sustava
upravljanja otpadnim vodama
Ispunjavanje prioritetnih osi putem investicija u:
Uspostavu novih centara za gospodarenje otpadom
na županijskoj/regionalnoj razini
Sanaciju lokacija visoko onečišćenih otpadom (crne
točke)
Uspostavu modernih vodoopskrbnih sustava i
mreža
Izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
za otpadne vode iz domaćinstava i industrije i
poboljšanje kanalizacijske mreže
RELEVANTNI DOKUMENTI IZ ZAŠTITE OKOLIŠA – RH I EU
• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
• Pretpristupno partnerstvo – cilj: povećanje investicija u okolišnu
infrastukturu, posebice u sakupljanju i obradi otpadnih voda, opskrbi
pitkom vodom i gosodarenje otpadom
• Strateški dokumenti RH:
– Strateški okvir za razvoj – prioritet “Prostor, priroda, okoliš i regionalni
razvoj” – očuvanje okoliša i uravnoteženi regionalni razvoj osnova su
održivog razvoja RH
– Nacionalna strategija zaštite okoliša - ključni je dokument za
sektor okoliša, dugoročni nacionalni ciljevi zaštite okoliša:
• Zaštita i unapređenje kakvoće vode, mora, zraka i tla;
• Očuvanje sadašnjeg stanja biološke raznolikosti;
• Očuvanje prirodnih resursa, posebno cjelovitosti i obilježja posebnih
prirodnih bogatstava (mora, obale i otoka, planinskih područja itd.).
04.12.2007. Osijek
– Nacionalna strategija gospodarenja otpadom prioriteti su integrirano gospodarenje otpadom,
uspostava nac. i reg. centara za gospodarenje
otpadom, sanacija visokoonečićenih lokacija, sanacija
postojećih odlagališta, unaprijeđenje sustava
informiranja i praćenja u sektoru gospodarenja
otpadom
– Nacionalna strategija upravljanja vodama temeljni i dugoročni nacionalni strateški dokument o
gospodarenju vodama za Hrvatsku - uspostavlja se i
ujednačuje politika upravljanja vodama te cjelovit i
koordiniran pristup poboljšanju vodnog sustava u
skladu s međunarodnim obvezama.
04.12.2007. Osijek
– Nacionalna ISPA strategija za okoliš (2005) - prva
investicijska strategija zemlje, kao prioritetnima
utvrđuje prioritetne investicijske projekte
gospodarenja otpadom, vodoopskrbe, odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda;
– indikativni popis od 26 projekata u Nacionalnoj ISPA strategiji su
prioritetne investicije u sektorima gospodarenja vodama i
gospodarenja otpadom što će pridonijeti ispunjavanju zahtjeva iz
„troškovno zahtjevnih” direktiva iz okolišne pravne stečevine EU
– u OPZO dodatni projekti
– Svi projekti koji se financiraju u okviru OPZO-a moraju u
potpunosti poštivati načela održivog razvoja i ispuniti odnosne
norme zaštite okoliša, posebno direktive o OUO-a, habitatima i
pticama (kako bi se spriječili negativni utjecaji na potencijalne
lokacije NATURA-e 2000) kao i odnosnu pravnu stečevinu koja
se odnosi na zaštitu okoliša.
04.12.2007. Osijek
INSTITUCIONALNI USTROJ
• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva (MZOPUG) je središnje državno tijelo
odgovorno za zaštitu okoliša.
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva (MPŠVG) obavlja administrativne i druge
zadaće vezane uz gospodarenje vodama i sustav
gospodarenja vodama
• Druga državna tijela - Ministarstvo kulture, Ministarstvo mora,
turizma, prometa i razvitka; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi;
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva; Državna uprava za
zaštitu i spašavanje; i Državni hidrometeorološki zavod, Državni
zavod za zaštitu prirode, Agencija za zaštitu okoliša, Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatske vode
• Ostali dionici – npr. tvrtke za transport, odlaganje,
recikliranje otpada, upravljanje posebnim otpadom, NVU,
itd.
04.12.2007. Osijek
Iskustva s prethodnom pomoći EU:
• nedovoljno razvijena sposobnost na nacionalnoj i nižim razinama kao
najveća prepreka za provedbu projekata. Stoga je potrebno osigurati bolju
tehničku pomoć i izgradnju sposobnosti na svim administrativnim razinama;
• osposobljeno i motivirano osoblje;
• neodgovarajući i nepripremljeni projektni prijedlozi prepreka su korištenju
pomoći. Stoga je priprema dovoljnog broja dobro osmišljenih i zrelih
projekata (posebno projektna rješenja i dokumentacija za nadmetanje) od
presudne važnosti da bi se korištenje pomoći EU osiguralo na pravovremen
i tehnički prihvatljiv način. To je pitanje neposredno povezano s potrebom
jačanja sposobnosti na svim razinama, ali posebno krajnjih korisnika kako bi
na vrijeme pripremili kvalitetan projekt/dokumentaciju za nadmetanje;
• Poboljšati upravljanje vremenom i osiguranje kvalitete u svim institucijama
kao i unaprijediti sposobnost provedbe (nadmetanja i ugovaranja);
• Značaj koordinacije između dionika, što zahtjeva opsežne i jasne protoke
informacija
• Nužnost pravovremenog pristupa i širenja informacija (svim zainteresiranim
stranama) i veći naglasak na mjere promidžbe
04.12.2007. Osijek
PROCES KONZULTACIJA
• OPZO je izradila Međuministarska radna skupina
(MRS) koja se sastoji od predstavnika odgovarajućih
državnih institucija i kojom predsjeda Strateški
koordinator za Komponente III i IV
• Vezano uz projekte s Indikativne liste OPZO-a, održane
su konzultacije s raznim partnerima - na radionicama su
sudjelovali predstavnici Delegacije Europske komisije,
MZOPUG-a, MPŠVG, HV, predstavnici županijskih vlasti,
gradova i općina, tvrtki koje se bave gospodarenjem
otpadom, NVU-a, te predstavnici medija
04.12.2007. Osijek
OPZO cilj
(ulaganje u infrastrukturu)
Priorietetna os 1
Otpad
Objekti za
gospodarenje
otpadom
Prioritetna os 2
Vode
Opskrba pitkom vodom
u zajednicama s:
Sanacija lokacija
visoko onečišćenih
otpadom
(a) velikim
zagađenjem
(b) niskom razinom
priključenosti
(c) velikim gubicima
u mreži
04.12.2007. Osijek
Sustav odvodnje u
zajednicama s:
(a) viokim utjecajem na
nizvodnu kvalitetu vode
(b) niskom razinom
priključensoti
(c) visokom propusnošću
(d) osjetljivim područjima i
zonama zaštite vode
Prioritetna os 3
Tehnička pomoć
Uređaji za
pročišćavanje
otpadnih voda
Jačanje kapaciteta
Upravljanje
programom
Kriteriji prihvatljivosti
• Razina zrelosti projekta, odnosno njegova spremnost za provedbu;
• Razmjer projekata: projekti / skupina projekata/ projektna(e) faza(e) trebale
bi dosezati procijenjenu vrijednost od 10 milijuna eura (manji projekti mogu
također ispunjavati kriterije ako su određeni na temelju relevantnih kriterija
za odabir koji se odnose na mjeru; oni će biti ocijenjeni uglavnom na temelju
kriterija okolišnih prednosti i tehničke podobnosti te opravdanja, imajući
naravno u vidu ukupnu vrijednost);
• Održivost: projekt mora poštovati norme i standarde EU, biti usklađen sa
sektorskim politikama EU i mora biti (u slučaju centara gospodarenja
otpadom) financijski održiv kako bi pokrivao buduće troškove rada i
održavanja;
• Sukladnost s ciljevima i načelima okolišne politike EU:
– Zaštita, održavanje i unapređenje kakvoće okoliša,
– Zaštita ljudskog zdravlja, razborito i racionalno korištenje prirodnih
resursa,
– Načelo predostrožnosti,
– Načelo sprječavanja,
– Načelo uklanjanja na izvoru,
04.12.2007.
Osijek
– Načelo
“onečišćivač plaća”.
•
•
Usklađivanje sa zakonskim okolišnim zahtjevima EU uz posebnu pažnju
posvećenu direktivama koje zahtijevaju visoka ulaganja, s namjerom
pružanja potpore usklađivanju s acquisom;
Usklađivanje s prioritetima određenim u strateškim dokumentima EU i
nacionalnim strateškim dokumentima;
Dodatno – projekt ne bi napredovao bez pomoći EU.
•
Projekti moraju biti financijski, ekonomski i okolišno održivi i opravdani!
•
04.12.2007. Osijek
Indikativna lista velikih projekata
Prioritetna os 1 – razvoj infrastrukture za cjelovito gospodarenje otpadom u RH
Project name
Type
Regional Waste Management Centre
Marišćina
(The County of Primorje and Gorski Kotar) *
Construction
Regional Waste Management Centre for the
County of Split –Dalmatia*
Construction
Project
preparation
support
CARDS 2002
Estimated Total
M€
Measure
41.78
•Measure 1.1
55.7
•Measure 1.1
25
Measure 1.2
Remediation and closing down of the Sovjak Remediation
pit, County of Primorje-Gorski Kotar*
IPA
Waste Management Centre for the County of Construction
Dubrovnik-Neretva*
CARDS 2002
IPA
24.8
•Measure 1.1
Regional Waste Management Centre for
County of Zadar*
Construction
CARDS 2001
IPA
35.9
•Measure 1.1
Regional Waste Management Centre for the
County of Istria*
Construction
EBRD
45
•Measure 1.1
04.12.2007. Osijek
Project name
Type
Project
preparation
support
Estimated
Total M€
Measure
Waste Management Centre for North-West Construction
Croatia*
IPA
Measure 1.1
Waste Management Centre for East
Slavonia*
Construction
IPA
Measure 1.1
Waste Management Centre for Karlovac
County
Construction
IPA
Measure 1.1
Waste Management Centre for County of
Brodsko-Posavska
Construction
IPA
Measure 1.1
Waste Management Centre for SisakMoslavina County
Construction
IPA
Measure 1.1
04.12.2007. Osijek
PRIORITETNA OS 2 – Zaštita izvora pitke vode u RH putem unaprijeđenja sustava vodoopskrbe i gospodarenja otpadnim
vodama
Project name
Type
Project preparation
support
Estimated Total M€ Measure
27
Measure 2.1.
Measure 2.2.
11.7 + 4,7 = 16.4
Measure 2.1.
Measure 2.2.
DABLAS/DISF
20
Measure 2.2.
Waste water
treatment
DABLAS/DISF
19
Measure 2.2.
Bjelovar-Bilogora*
Water supply
ISPA TA
55
Measure 2.1.
Koprivnica-Krizevci*
Water supply
ISPA TA
52
Measure 2.1.
Nova Gradiska
Waste water
treatment
ISPA TA
13
Measure 2.2.
Slavonski Brod
Waste water
treatment
Water supply
DABLAS/DISF
Knin - Drniš
Waste water
treatment Water
supply
EC support CARDSROP
Osijek
Waste water
treatment
Vukovar
04.12.2007. Osijek
Djakovo
Waste water
treatment
ISPA TA
16,5
Measure 2.2.
Sisak
Waste water
treatment
ISPA TA / EBRD
31
Measure 2.2.
Vrbovec
Waste water
treatment
IPA
6
Measure 2.2.
Krapina
Waste water
treatment
IPA
5.8
Measure 2.2.
Velika Gorica
Waste water
treatment
IPA
5.5
Measure 2.2.
Samobor
Waste water
treatment
IPA
10
Measure 2.2.
IPA
14.8
Measure 2.2.
Dugo Selo
04.12.2007. Osijek
GODINE 2007. – 2009.
Ukupni javni trošak
Udio Zajednice
(IPA)
Nacionalni javni
udio
IPA stopa
sufinanciranja
(1) =(2) + (3)
(2)
(3)
(4)=(2)/(1)
(Eur)
(Eur)
(Eur)
(%)
Prioritetna os 1: Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog
sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj
35.133.000
26.349.750
8.783.250
75%
Mjera 1.1: Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj/regionalnoj razini
34.893.000
26.169.750
8.723.250
75%
240.000
180.000
60.000
75%
35.267.000
26.450.250
8.816.750
75%
3.733.000
2.799.750
933.250
75%
31.534.000
23.650.500
7.883.500
75%
Tehnička pomoć
933.000
699.750
233.250
75%
Mjera 3.1: Upravljanje OP-om i izgradnja sposobnosti
933.000
699.750
233.250
75%
71.333.000
53.499.750
17.833.250
75%
Mjera 1.2: Sanacija lokacija visoko onečišćenih otpadom (crne točke)
Prioritetna os 2: Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te
integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama
Mjera 2.1: Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mreža
Mjera 2.2: Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za otpadne vode iz domaćinstava i
industrije i izgradnju/ poboljšanje kanalizacijske mreže
Ukupno godine 2007. – 2009.
04.12.2007. Osijek
Razina
nadležnosti
I.razina Operativnog
programa
I.razina prioriteta/mjere
I.razina projekta
Nazivi tijela unutar
Operativne strukture
Tijelo nadležno za OP
Tijelo nadležno za
prioritete/mjere
Provedbeno tijelo
(Tijelo za ugovaranje)
04.12.2007. Osijek
Pojedinačna tijela unutar Operativne strukture
Čelnici pojedinačnih tijela unutar Operativne strukture
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb
Državni tajnik za zaštitu okoliša
Prioritetna os 1
Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva
•Uprava za strateške i
integracijske
•procese u zaštiti okoliša
Pomoćnik ministra
Ulica Republike Austrije 14, 10000
Zagreb
Prioritetna os 2
Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i
vodnog gospodarstva
Uprava vodne politike i
•međunarodnih projekata
Državni tajnik za vodno
gospodarstvo
•Ulica grada Vukovara 220, 10000
Zagreb
Prioritetna os 3
Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i
graditeljstva
•Uprava za strateške i
integracijske
•procese u zaštiti okoliša
•Pomoćnik ministra
•Ulica Republike Austrije 14,
10000 Zagreb
•Fond za zaštitu okoliša i
•energetsku učinkovitost
Direktor
•Ksaver 208, 10000 Zagreb
•Hrvatske vode
Zamjenik direktora
Ulica grada Vukovara 220, 10000
Zagreb
Središnja agencija za
financiranje i ugovaranje
programa i projekata
Europske unije (SAFU)
Ravnatelj SAFU
Katančićeva 5, 10000 Zagreb
OPERATIVNI PROGRAM
ZA REGIONALNU
KONKURENTNOST
2007.-2009.
Zagreb, 30. listopada 2007.
04.12.2007. Osijek
Program IPA - Komponenta III c
Regionalni razvoj – regionalna konkurentnost
Operativni program za regionalnu
konkurentnost 2007.-2009. predstavlja
osnovu za korištenje pretpristupne
pomoći EU u svrhu postizanja
strateškog prioriteta odnosno
promicanja socijalne i ekonomske
kohezije u Hrvatskoj temeljem
poboljšane sveopće konkurentnosti
04.12.2007. Osijek
Programiranje Operativnog programa za regionalnu
konkurentnost 2007.-2009.
Suradnja svih nadležnih resora s partnerima:
• Koordinacija - Središnji državni ured za razvojnu strategiju i
upravljanje fondovima EU
Operativna struktura:
•
•
•
•
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Središnji državni ured za e-Hrvatsku
• Partnerske institucije
04.12.2007. Osijek
STRUKTURA FINANCIRANJA
Ukupno IPA IIIc:
47,13 M EUR
Sredstva EU: 75%
35,35 M EUR
04.12.2007. Osijek
Proračun RH: 25%
11,78 M EUR
Krajnji korisnici:
• JLPS, regionalne/lokalne javne ustanove, javna
poduzeća regionalni/lokalni turistički odbori,
HAMAG, APIU, mala i srednja poduzeća, Centri
za poduzetništvo, Agencije za regionalni razvoj,
ministarstva, visokoškolske ustanove, javne
organizacije u sektoru istraživanja, i ostale
korisničke institucije.
04.12.2007. Osijek
OPERATIVNA STRUKTURA KOMPONENTE III C
Ministarstvo
gospodarstva,
rada i poduzetništva
Ministarstvo mora,
turizma
prometa i razvitka
Ministarstvo,
znanosti,
obrazovanja i športa
CFCU
(Min. financija)
04.12.2007. Osijek
Ministarstvo
gospodarstva,
rada i poduzetništva
Proces izrade Operativnog programa za regionalnu
konkurentnost 2007.-2009.
1. Analiza strateškog okvira RH i EZ
2. Analiza nedostataka i potreba
3. Definiranje relevantnih prioriteta - ciljeva
4. Definiranje mjera potrebnih za ostvarivanje prioriteta
5. Konzultacije s partnerima
6. Usvajanje Operativnog programa
04.12.2007. Osijek
2. Analiza nedostataka i potreba
• Značajne socio-ekonomske razlike među županijama
(demografski trendovi, ekonomska aktivnost, stopa rasta,..);
• Niska razina poduzetništva, nizak stupanj obrazovanja
poduzetnika;
• Administrativne prepreke i nedovoljno razvijeni instrumenti
financiranja poduzetništva;
• Nizak stupanj umrežavanja i suradnje poduzetnika, istraživačkih i
obrazovnih institucija;
• Poduzetnici u područjima s razvojnim poteškoćama
(nedostatak adekvatne infrastrukture);
• Nedostatno poticanje ulaganja u proizvodne sektore
• Nizak stupanj primjene modernih tehnologija i inovacija u
proizvodnji i poslovanju;
• Nedovoljno razvijeno istraživanje i razvoj, te povezivanje
istraživanja i razvoja s komercijalnom primjenom.
04.12.2007. Osijek
3. Definiranje relevantnih
prioriteta – ciljeva
Povećati konkurentnost i uravnotežiti
regionalni razvoj kroz promicanje, malog i
srednjeg poduzetništva, istraživanja i
tehnološkog napretka, razvoja
informacijskog društva istovremeno
poboljšavajući socijalne i gospodarske uvjete
u područjima s razvojnim teškoćama.
04.12.2007. Osijek
Operativni program za
regionalnu konkurentnost
2007.-2009.
• Operativni program je indikativan – Vlada RH usvojila
informaciju 21.rujna 2007.
• Europska komisija usvaja - do
•
•
•
•
•
26. studenoga 2007.
Sadržaj:
Kontekst, konzultacije i koordinacija
Ocjena potreba, ciljeva i strateških prioriteta
Programska strategija
Financijske tablice
Provedbene aktivnosti
04.12.2007. Osijek
3. Definirani prioriteti - ciljevi
IPA IIIc
prioriteti
I.
Poboljšanje razvojnih
mogućnosti područja
s poteškoćama
u razvoju
04.12.2007. Osijek
II.
Jačanje
konkurentnosti
hrvatskog
gospodarstva
III.
Tehnička pomoć za
jačanje administr.
kapaciteta
4. Mjere za ostvarivanje prioriteta
Prioritet 1.
Poboljšanje razvojnih mogućnosti
područja s poteškoćama u razvoju
Mjera 1. (MMTPR)
- 14,61 M EUR
Poslovna infrastruktura
Operacija
1.
Poslovna infrastruktura – 14,61 M EUR
04.12.2007. Osijek
4. Mjere za ostvarivanje prioriteta
Prioritet 2.
Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
Mjera 1 (MINGORP) – 14,53 M EUR
Poboljšanje poslovne klime
Operacije
1.
2.
3.
4.
5.
Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini – 1,47
M EUR
Program poboljšanja poslovne konkurentnosti putem e-business
usluga – 2,86 M EUR
Pružanje usluga savjetovanja MSP – 4,53 M EUR
Razvoj investicijskog okruženja – 2,67 M EUR
Potpora razvoju klastera– 3,0 M EUR
04.12.2007. Osijek
4. Mjere za ostvarivanje prioriteta
Prioritet 2.
Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
Mjera 2 (MZOŠ)- 14,08 M EUR
Transfer tehnologije i podrška na znanju
utemeljenim novoosnovanim poduzećima
Operacije
1.
2.
Fond za ulaganja u znanost i inovacije – 6,0 M EUR
Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije
(BioCentar) – 8,08 M EUR
04.12.2007. Osijek
4. Mjere za ostvarivanje prioriteta
Prioritet 3.
Tehnička pomoć
Mjera 1.
– 3,91 M EUR
Upravljanje operativnim programom i
izgradnja kapaciteta
Operacije
1.
2.
Tehnička pomoć vezana za horizontalna pitanja upravljanja
Operativnim programom – 3,0 M EUR
Priprema sektorskih studija, priprema budućih programskih
dokumenata i pripadajućih zaliha projektnih prijedloga – 0,91 M
EUR
04.12.2007. Osijek
OPERATIVNI PROGRAM
ZA PROMET
2007-2009.
Zagreb, 30. listopada 2007.
04.12.2007. Osijek
OSNOVNE INFORMACIJE
• OPP se koncentrira na željeznički promet i promet unutarnjim
plovnim putevima (definirano Okvirom za usklađenost strategija)
• Očekivani učinci OPP-a su dvostruki:
1. Razvojne koristi – pomoć u ostvarenju standarda vezanih uz EU
acquis te gospodarske i društvene koristi;
2. Dobiti učenja – opremanje Hrvatske s institucionalnom sposobnošću
za provođenje intervencija poput onih strukturnih fondova; ova
sposobnost će uključenim institucijama pružiti vrijedno iskustvo u
pripremama za konačno članstvo u EU i s time povezanim
odgovornostima.
04.12.2007. Osijek
OSNOVNE INFORMACIJE (2)
• operativni ciljevi programa:
– Poboljšati interoperabilnost unutar
željezničkog koridora X
– Unaprijediti kvalitetu željezničkih usluga,
pouzdanosti i učinkovitosti uzduž koridora X
– Priprema projekta za za koridor X
– Priprema projekata za rehabilitaciju plovnog
puta kroz Savu (da se priliži navigacijskom
statusu kategorije IV)
– Priprema projekta luka Vukovar
– Tehnička pomoć za provedbu OPP i jačanje
relevantnih institucija
04.12.2007. Osijek
Srednjoročne potrebe
Prioritetna os
Povećati učinkovitost,
pouzdanost i konkurentnost
željezničkog prometa
1 – Poboljšanje
željezničkog prometa u RH
•Poboljšati
interoperabilnost
unutar željezničkog
koridora X
•Unaprijediti
kvalitetu željezničkih
usluga, pouzdanosti
i učinkovitosti uzduž
koridora X
•Priprema projekta
za za koridor X
- Unaprijeđenje i modernizacija pruge
- Poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti željezničkih
operacija
Unaprijediti lučku
infrastrukturu i poboljšati
navigacijske standarde
2 – Poboljšanje unutarnjih
plovnih puteva
•Priprema projekata
za rehabilitaciju
plovnog puta kroz
Savu (da se priliži
navigacijskom
statusu kategorije
IV)
•Priprema projekta
luka Vukovar
- Modernizacija i rehabilitacija riječnih plovnih puteva i
lučke infrastrukture
Upravljati OP-om i jačati
institucije
3 – Tehnička pomoć
04.12.2007. Osijek
Operativni cilj OPP
•Koristiti pomoć EU na
vremenski i tehnički
prihvatljivi način
Ispunjavanje prioritetnih osi putem investicija
u:
- Upravljanje programom i jačanje kapaciteta i
aktivnosti povezanih uz buduću identifikaciju
projekata
RELEVANTNI DOKUMENTI
• SAA i Pristupno partnerstvo
• Strateški dokumenti RH:
– Strateški okvir za razvoj – JAČANJE TRŽIŠNIH MEHANIZAMA
ZA RAZVOJ I KORIŠTENJE INFRASTRUKTURE, RAZVOJ MODERNOG
SUSTAVA UPRAVLJANJA INFRASTRUKTUROM TEMELJENOG NA
INFORMACIJSKOJ TEHNOLOGIJI I ODRŽIVOM SUSTAVU FINANCIRANJA
IZGRADNJE I ODRŽAVANJA
– USKLADITI STUPANJ RAZVOJA,M KALITETE I SIGURNOSTI PROMETNE
INFRASTRUKTURE
– PROMOVIRATI EKOLOŠKU ODRŽVOST PROMETA
– Nacionalna ISPA strategija za promet investicijska strategija za sektor prometa
(indikativna lista projekata)
04.12.2007. Osijek
•
•
•
•
•
•
•
Iskustva s prethodnom pomoći EU:
nedovoljno razvijena sposobnost na nacionalnoj i nižim razinama kao
najveća prepreka za provedbu projekata. Stoga je potrebno osigurati bolju
tehničku pomoć i izgradnju sposobnosti na svim administrativnim razinama;
osposobljeno i motivirano osoblje;
neodgovarajući i nepripremljeni projektni prijedlozi prepreka su korištenju
pomoći. Stoga je priprema dovoljnog broja dobro osmišljenih i zrelih
projekata (posebno projektna rješenja i dokumentacija za nadmetanje) od
presudne važnosti da bi se korištenje pomoći EU osiguralo na pravovremen
i tehnički prihvatljiv način. To je pitanje neposredno povezano s potrebom
jačanja sposobnosti na svim razinama, ali posebno krajnjih korisnika kako bi
na vrijeme pripremili kvalitetan projekt/dokumentaciju za nadmetanje;
Poboljšati upravljanje vremenom i osiguranje kvalitete u svim institucijama
kao i unaprijediti sposobnost provedbe (nadmetanja i ugovaranja);
Značaj koordinacije između dionika, što zahtjeva opsežne i jasne protoke
informacija
Nužnost pravovremenog pristupa i širenja informacija (svim zainteresiranim
stranama) i veći naglasak na mjere promidžbe
04.12.2007. Osijek
PROCES KONZULTACIJA
• OPP je izradila Međuministarska radna
skupina (MRS) koja se sastoji od predstavnika
odgovarajućih državnih institucija i kojom
predsjeda Strateški koordinator za Komponente
III i IV
• Dvije runde konzultacija s raznim partnerima na radionicama su sudjelovali predstavnici
SDURF-a, HŽ, Institut za promet i komunikacije,
Građevinski fakultet, Fakultet prometnih
znanosti, predstavnici sindikata, Agencija za
unutarnju plovidbu, Zelena akcija (NVU),
predstavnici medija
04.12.2007. Osijek
PRORITETNA OS 1
Unaprijeđenje željezničkog sustava RH
Mjera 1.1
Unaprijeđenje i modernizacija željezničkih pruga
Mjera 1.2
Povećanje sigurnosti i učinkovitosti željezničkih operacija
PRIORITETNA OS 2
Mjera 2.1
Unaprijeđenje unutrašnjih plovnih puteva
Modernizacija i rehabilitacija riječnih plovnih puteva i lučke infrastrukture
PRIORITETNA OS 3
Mjera 3.1
04.12.2007. Osijek
Tehnička pomoć
Tehnička pomoć za upravljanje OP- em, identficiranje budućih projekata, jačanje
institucionalnih sposobnosti za pripremu budućih OP-a
ODABIR PROJEKATA
•
•
•
•
•
•
•
•
Projekt mora biti važan u kontekstu South East Europe Core Regional
Transport Network;
Financijski plan mora biti realan, uključivati sekundarne investicijske
troškove (održavanje) i jasno razlikovati domaće i strane izvore financiranja
Projekt mora biti spreman, uzimati u obzir administrativne i zakonske
zahtjeve tijekom svoje provedbe (vlasništvo nad zemljom npr.)
Projekt mora biti prikladne veličine i relevantnosti
Projekt nikako ne smije duplicirati neke postojeće aktivnsoti nego biti
komplementaran drugim projektima nastojeći postići sinergijske učinke
Mora postojati vidljiv interes vlade ili regionalnih vlasti (SEETO i /ili Sava
River Commission) za provedbom projekta; prioritet će imati oni projekti koji
su već uključeni u otprije definirane prioritetne liste (npr. REBIS; ISPA)
Projekt mora uzeti u obzir elemente zaštite okoliša
Osnovne tehničke karakteristike projekta – moraju biti troškovno učinkoviti
(usmjereni prema stvarnim potrebama) u postizanju strateških ciljeva u
odnosu na alternativna rješenja te moraju udovoljavati međunarodnim
standardima
04.12.2007. Osijek
Project name
Type
TA support
Estimated
Total M€
Measure
1
Project 1: Zagreb Main
Station Signalling and
Interlocking System
Construction
National
funds
17,90
Measure
1.2
2
Project 2: Line Rehabilitation
Okučani to Novska section
Construction
National
funds
38,50
Measure
1.1
3
Project 3: Line Rehabilitation
Novska to Dugo Selo Section
Construction
ISPA TA
135,00
Measure
1.1
4
Project 4: Line rehabilitation
Savski Marof – Zaprešić
Section
Construction
ISPA TA
25,00
Measure
1.1
04.12.2007. Osijek
Project name
TA
support
Estimated
Total M€
Measure
Project 5: Rehabilitation Construction
and Improvement of the
Sava River Waterway
IPA
40
Measure
2.1
Project 6: Reconstruction
of the Port of Vukovar –
New port East
IPA
40
Measure
2.1
04.12.2007. Osijek
Type
Construction
For
information
Public expenditure
Total Public expenditure
Community
Contrib. (IPA)
National Public
Contrib.
IPA cofinancing
rate
Other (IFI,
etc)
(1) =(2) + (3)
(Eur)
(2)
(Eur)
(3)
(Eur)
(4)=(2)/(1)
(%)
(Eur)
62.814.000
44.914.000
17.900.000
47.110.500
33.685.500
13.425.000
15.703.500
11.228.500
4.475.000
75%
75%
75%
0
0
0
Priority Axis 2: Upgrading Croatia’s inland waterway system
Measure 2.1. Modernisation and rehabilitation of river waterways and port infrastructure
7.500.000
7.500.000
5.625.000
5.625.000
1.875.000
1.875.000
75%
75%
0
0
Priority Axis 3: Technical Assistance
Measure 3.1 Programme management and capacity building
1.020.000
1.020.000
765.000
765.000
255.000
255.000
75%
75%
0
0
71.334.000
53.500.500
17.833.500
75%
0
YEARS 2007 - 2009
Priority Axis 1: Upgrading Croatia’s rail transport system
Measure 1.1: Line upgrading and modernisation
Measure 1.2. Improvement of the safety and efficiency of railway operations
Total Years 2007 - 2009
04.12.2007. Osijek
INSTITUCIONALNI OKVIR
Razina odgovornosti
Razina OP-a
Razina
prioriteta/mjera
Razina projekata
Operativna struktura
Tijelo odgovorno za OP
Tijelo odgovorno za
prioritetnu os/mjeru
Provedbeno tijelo
(ugovorno tijelo)
04.12.2007. Osijek
Tijela unutar operativne strukture
MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA
Nazorova 61, 10000 Zagreb
Državni tajnik za razvitak
Sve prioritetne osi
•MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA
•Uprava za strateške infrastrukturne projekte
Krležin Gvozd 1a, 10000 Zagreb
Pomoćnik ministra
Prioritetna os 1
•HŽ infrastruktura
Mihanovićeva 12, 10000 Zagreb
Direktor
Prioritetne osi 2 & 3
•Središnja agencija za financiranje i
ugovaranje
Katančićeva 5, 10000 Zagreb
Voditelj SAFU
KOMPONENTA IV
OPERATIVNI PROGRAM
ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
2007 - 2009.
04.12.2007. Osijek
PROCES IZRADE
Izradila međuresorna radna sukupina:
1. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
2. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
3. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
4. Središnji državni ured za razvojnu strategiju
5. Hrvatski zavod za zapošljavanje
6. Agencija za strukovno obrazovanje
7. Agencija za odgoj i obrazovanje
8. Agencija za obrazovanje odraslih
9. Državni zavod za statistiku
10. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
04.12.2007. Osijek
USKLAĐENOST OPERATIVNOG PROGRAMA S RELEVANTNIM
DOKUMENTIMA EUROPSKE UNIJE
• Strateške smjernice Zajednice 2007.2013.
– („povećanje broja novih i kvalitetnijih
radnih mjesta privlačeći više ljudi u
zaposlenost ili poduzetničke aktivnosti,
unaprjeđivanjem prilagodljivosti radnika i
poduzeća i povećanjem ulaganja u ljudski
kapital“.)
Lisabonska agenda (smjernice za
zapošljavanje)
04.12.2007. Osijek
USKLAĐENOST OPERATIVNOG PROGRAMA S RELEVANTNIM
DOKUMENTIMA RH
• Višegodišnji indikativni financijski okvir
• Višegodišnji indikativni planski dokument
• Okvir za usklađenost strategija (OUS)
Republike Hrvatske
• Zajednički memorandum o socijalnom
uključivanju
• Programi pod ostalim komponentama IPA-e
(posebice komponenta III)
04.12.2007. Osijek
OPĆI CILJ PROGRAMA
Povećanje broja novih i kvalitetnijih radnih
mjesta. I neposrednije, privući i zadržati
više ljudi u zaposlenosti povećavajući
ulaganja u ljudski kapital, jačajući socijalno
uključivanje i promičući prilagodljivost
trgovačkih društava i radnika.
04.12.2007. Osijek
PRIORITETI PROGRAMA
• Prioritet 1 – Poboljšanje pristupa
zapošljavanju i održivo uključivanje u
tržište rada
• Prioritet 2 – Jačanje socijalnog
uključivanja i integracije osoba kojima
je otežan pristup tržištu rada
• Prioritet 3 – Unaprjeđivanje ljudskog
kapitala i zapošljivosti
• Prioritet 4 – Tehnička pomoć
04.12.2007. Osijek
PRIORITETI I MJERE
Prioritet 1 –
Poboljšanje pristupa
zapošljavanju i
održivo uključivanje
u tržište rada
Mjera 1.1. Podrška u osmišljavanju i
provedbi aktivne i preventivne politike
tržišta rada
Mjera 1.2. Podrška učinkovitosti i kvaliteti
hrvatskih javnih službi nadležnih za
zapošljavanje
Korisnici
Nezaposleni
Skupine nezaposlenih u nepovoljnom položaju.
Ciljane skupine
Hrvatski zavod za zapošljavanje na
nacionalnoj i lokalnoj razini
Mjerodavni odjeli MINGORP-a
Agencija za strukovno obrazovanje
Koordinator
MINGORP/HZZ
04.12.2007. Osijek
PRIORITETI I MJERE
Prioritet 2 – Jačanje
socijalnog uključivanja
osoba kojima je otežan
pristup tržištu rada
Mjera 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u
nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju
Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u
nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju
Korisnici
neprofitne NVO-e, privatne/javne ustanove koje
djeluju na regionalnoj/lokalnoj razini,
područne/općinske razvojne agencije i centri za
potporu SME-ima/tehnološki inkubatori, obrazovne
institucije
Ciljane skupine
Skupine nezaposlenih u nepovoljnom položaju.
Oni koji su u nepovoljnom položaju prilikom pristupa
obrazovanju ili tijekom obrazovanja
Koordinator
MINGORP, MZOS
04.12.2007. Osijek
PRIORITETI I MJERE
Prioritet 3 –
Unaprjeđivanje
ljudskog kapitala i
zapošljivosti
Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog
kvalifikacijskog okvir
Mjera 3.2. Jačanje sustava obrazovanja
odraslih
Mjera 3.3. Jačanje institucija odgovornih za
strukovno obrazovanje i obrazovanje
odraslih te njihovih partnera
Korisnici
Obrazovne ustanove za svim razinama
Nevladine organizacije koje djeluju u području
obrazovanja odraslih
Ciljane skupine
Učenici i studenti
Nastavno osoblje
Osoblje koje upravlja obrazovnim institucijama
Koordinator
MINGORP, MZOP, ASO
04.12.2007. Osijek
PRIORITETI I MJERE
Prioritet 4 – Tehnička Mjera 4.1. Priprema projekata
pomoć
Mjera 4.2. Upravljanje Operativnim
programom i izgradnja sposobnosti
Korisnici
Djelatnici institucija
Ciljane skupine
Sve javne institucije koje će imati ulogu u
provođenju programa na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini
Koordinator
MINGORP, MZOS, MZSS
04.12.2007. Osijek
MOGUĆE GRANT SCHEME – DODJELA BESPOVRATNIH SREDSTAVA
KROZ PROGRAM
• Samozapošljavanje skupina u nepovoljnom položaju
kako bi zauzeli aktivnu ulogu na tržištu rada (MZSS)
• Uključenje osoba s invaliditetom na tršište rada (HZZ)
• Žene na tržištu rada (HZZ)
• Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3 (HZZ)
• Pilot VET fond za inovacije – implementacija za novi
kurikulum (ASO)
04.12.2007. Osijek
FINANCIJSKE ALOKACIJE
• 45 M Euro u periodu 2007 – 2009
• 85% sufinanciranje iz IPA-e
• Kod grant schema, krajnji korisnici
projekata će sami financirati 15% iznosa
04.12.2007. Osijek
KOMPONENTA V
RURALNI RAZVOJ - IPARD PROGRAM
2007. - 2009.
04.12.2007. Osijek
PRIORITETI IPARD PROGRAMA
• Prioritet 1 – poboljšanje tržišne efikasnosti i
provedbe standarda EU
• Prioritet 2 – pripremne aktivnosti za
provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i
Leader-a
• Prioritet 3 – razvoj ruralne ekonomije
04.12.2007. Osijek
Predložene mjere i podmjere
• Prioritet 1 – poboljšanje tržišne efikasnosti i
provedbe standarda EU:
Mjera 1.1: Investiranje u poljoprivredna gospodarstva – 5 sektora: (sektor
mlijeka – kravljeg, sektor mesa – goveđeg/svinjskog/mesa peradi, sektor
jaja, sektor voća i povrća uključujući stolno grožđe, sektor žitarica i uljarica)
KRAJNJI KORISNICI: Poljoprivredna gospodarstva (OPG, obrti, pravne
osobe) definirana Zakonom o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02), upisana u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i PDV obveznici
IZNOS POTPORE:
- Do 50% od ukupne vrijednosti dozvoljenih ulaganja
- Min.: Ukupna vrijednost ulaganja po projektu:100.000,00 kn
- Max.. Ukupna vrijednost ulaganja po korisniku kroz vrijeme trajanja IPARD-a
je 6,57 mln kn, osim u sektoru jaja – 14 mln kn.
04.12.2007. Osijek
Mjera 1.2: Investiranje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih
proizvoda – 6 sektora (sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, sektor mesa,
sektor ribarstva, sektor voća i povrća, sektor vinarstva i sektor
maslinarstva)
KRAJNJI KORISNICI: obrtnici i tvrtke u privatnom vlasništvu ili sa do 25%
državnog vlasništva, obveznici PDV-a, u rangu mikro, malih i srednjih
poduzetnika (ovisno o sektoru) u skladu sa Zakonom o malom
gospodarstvu (NN 29/02).
Pogoni sa izvoznim EU brojem nisu dozvoljeni korisnici unutar ove mjere
IZNOS POTPORE:
- Do 50% od iznosa ukupno dozvoljenih ulaganja
- Min.: ukupna vrijednost ulaganja po projektu:250.000,00 kn
- Max.: ukupna vrijednost ulaganja po korisniku kroz vrijeme trajanja IPARDa je 21,9 mln kn, osim u sektoru maslinarstva gdje ne mogu biti veća od
3,65 mln kn.
04.12.2007. Osijek
Kriteriji koje moraju ispunjavati korisnici da bi bili prihvatljivi za
sufinanciranje iz sredstava IPARD programa
• OPĆI (DOKAZ OSPOSOBLJENOSTI)
Podnositelj zahtjeva (OPG - nositelj ili član, OBRT – vlasnik ili upravitelj,
PRAVNA OSOBA – najmanje jedan stalno zaposleni djelatnik na
upravljačkim poslovima ) mora imati završenu srednju poljoprivrednu školu
ili diplomu agronomskog, veterinarskog ili prehrambeno-biotehnološkog
fakulteta
ili
najmanje pet godina profesionalnog radnog iskustva u relevantnom
području
ili
- OPG/OBRT moraju biti upisani u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava
najmanje 2 godine
UZ NIZ SPECIFIČNIH KRITERIJA OVISNO O SEKTORU
04.12.2007. Osijek
• Prioritet 2 – pripremne aktivnosti za
provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i
Leader-a
Mjera 2.1. Aktivnosti u svrhu poboljšanja okoliša i
krajolika
Mjera 2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija
ruralnog razvitka
04.12.2007. Osijek
Mjera 2.1. Aktivnosti u svrhu poboljšanja okoliša i krajolika
•
Pilot projekti – s ciljem stjecanja praktičnog iskustva na administrativnoj
razini i razini korisnika
Predloženi pilot projekti:
- Park prirode Velebit: Održavanje pašnjaka
- Park prirode Lonjsko Polje: Održavanje pašnjaka
- Zagrebačka županija: Pilot mjera na oranicama
•
•
-
•
Korisnici: na dobrovoljnoj osnovi, poljoprivrednici, zadruge, tvrtke, NGO i
javne institucije koje posjeduju i/ili unajmljuju zemljište u području pilot
projekta.
Oblik potpore:
Plaćanja po hektaru i
Troškovi prenošenja iskustava i rezultata projekta, koji uključuju
demonstracije, prikaze i promotivne materijale o aktivnostima u odabranim
pilot projektima.
Provedba: od 2009. godine
04.12.2007. Osijek
Mjera 2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvitka
•
Primjena LEADER pristupa (u skladu s člankom 61, regulativa broj
1698/2005)
Provodi se kroz tri podmjere:
1. Usvajanje vještina i animiranje stanovništva na području LAG-a (lokalna
akcijska grupa): cilj je osnivanje najmanje 5 LAG-ova
2. Provedba lokalnih razvojnih strategija
3. Projekti suradnje (između osnovanih LAG-ova, nacionalnog i
internacionalnog karaktera): od 2010. godine
•
Detaljne odredbe za provedbu mjere dogovaraju se sa svakom zemljom
korisnicom
04.12.2007. Osijek
• Prioritet 3 – razvoj ruralne ekonomije
Mjera 3.1. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture
Mjera 3.2. Razvoj i diverzifikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti
04.12.2007. Osijek
Mjera 3.1. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture
•
•
•
•
Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju lokalnih nerazvrstanih cesta
Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju protupožarnih puteva s elementima
šumske ceste
Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju kanalizacijskih sustava i sustava za
pročišćavanje otpadnih voda
Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju toplana koje koriste organski otpad i/ili
nusproizvode iz poljoprivrede i/ili šumarstva
KRAJNJI KORISNICI: općine i gradovi do 10.000 stanovnika
IZNOS POTPORE:
• - do 100% od ukupno dozvoljenih ulaganja po projektu
• - lokalne ceste i protupožarni putevi: max. 3 mln kn/projektu
• - ostala ulaganja: max 7 mln kn/projektu
04.12.2007. Osijek
Mjera 3.2. Razvoj i diverzifikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti
•
•
•
•
•
•
•
•
Ulaganja u razvitak ruralnog turizma
Ulaganja u tradicionalne obrte u ruralnim područjima
Ulaganja u izravnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu, za pojedinačni
ili zajednički interes (grupe proizvođača)
Ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje pogona (mikro proizvodnih
pogona) za mlijeko, meso, voće i povrće uključujući opremu za pakiranje i
marketing proizvoda
Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje uslužnih djelatnosti u
ruralnim područjima poput IT centara i mehaničarskih radionica
Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje pogona za proizvodnju
slatkovodne ribe
Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili opremanje pogona za proizvodnju
gljiva
Ulaganje u obnovljive izvore energije
04.12.2007. Osijek
CILJEVI MJERE 3.2:
• povećani prihod ruralnog stanovništva kroz razvoj i
diverzifikaciju poljoprivrednih i nepoljoprivrednih
aktivnosti
• razvoj novih mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj i
diverzifikaciju poljoprivrednih i nepoljoprivrednih
aktivnosti
• očuvanje postojećih radnih mjesta
• povećanje dostupnih usluga ruralnom stanovništvu i
poboljšanje njihove kvalitete
• poboljšanje socijalne strukture u ruralnim područjima
04.12.2007. Osijek
SEKTORI – MJERA 3.2:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Ruralni turizam - izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje:
turističkih objekata, poput soba, toaleta,
objekata za držanje životinja u turističke svrhe,
objekata za rekreaciju, turističkih kampova,
uređenje okoline (jahačke staze, sportski ribolov, biciklizam, eko-staze i sl.),
obnova starih zgrada i objekata (stari podrumi, mlinovi i slično)
Tradicionalni obrti - ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje
radionica za tradicionalne obrte, uključujući pakiranje i marketing proizvoda
Izravna prodaja - ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje
prodajnih mjesta za izravnu prodaju poljoprivrednih proizvoda pojedinačno
ili grupe proizvođača
Prerada na poljoprivrednom gospodarstvu - ulaganja u izgradnju i/ili
rekonstrukciju i/ili opremanje mikro i malih prerađivačkih pogona za
proizvodnju mesnih i mliječnih proizvoda te prerađevina od voća i povrća,
uključujući pakiranje i marketing proizvoda
Obnovljivi izvori energije na poljoprivrednom gospodarstvu
Slatkovodno ribarstvo
Gljivarstvo
04.12.2007. Osijek
KRAJNJI KORISNICI – MJERA 3.2:
• Fizičke i pravne osobe:
• registrirane za obavljanje relevantne
djelatnosti u rangu mikro poduzetnika,
definirani Zakonom o poticanju razvoja
malog gospodarstva (NN 29/02),
• u sustavu PDV-a
04.12.2007. Osijek
KRITERIJI ZA ODABIR – MJERA 3.2:
• ulaganje na kraju realizacije mora biti u skladu sa EU standardima
• ulaganje mora biti u skladu sa relevantnim nacionalnim
minimalnim standardima glede zaštite okoliša, u trenutku
odobrenja potpore
• Korisnik poslovnim planom mora dokazati ekonomsku održivost
projekta na kraju ulaganja (za ulaganja do 200.000 HRK
pojednostavljeni oblik plana, za ulaganja iznad 200.000 kn
kompletni plan)
• Korisnik ne smije imati nepodmirenih obveza prema državi
• Korisnik mora imati dokaz o stručnosti za obavljanje posla
• Ako je donesena lokalna razvojna strategija u skladu sa člankom
171 (3) (b) Regulative 718/2007, ulaganje mora biti u skladu sa
navedenom strategijom
04.12.2007. Osijek
SPECIFIČNI KRITERIJI – MJERA 3.2:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Ruralni turizam
korisnici moraju biti registrirani prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN
138/06);
ulaganja moraju biti u skladu sa PUR (projekt ukupnog razvoja) i/ili ROP-om
(regionalni operativni program);
ulaganja dozvoljena u područjima u kategoriji D i bez kategorije prema Pravilniku o
proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN 78/99);
maksimalni broj kreveta 20 po korisniku
Tradicionalni obrti – Korisnik registriran prema Zakonu o obrtima (NN49/03);
ulaganja moraju biti u skladu sa PUR i/ili ROP-om;
Izravna prodaja – korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava; u
skladu sa Zakonom o trgovini (118/03)
Prerada – korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava; u sektoru
mlijeka i mesa u skladu sa Pravilnikom o veterinarskim i zdravstvenim uvjetima…
(NN 149/03, 9/07)
Slatkovodno ribarstvo – korisnici upisani u Upisnik o izdanim povlasticama za
akvakulturu - max. kapacitet 150 t za pastrvu, 500 t za ciprinide
Gljivarstvo - korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava; max.
kapacitet 2.000 m2
Obnovljivi izvori energije - korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava
04.12.2007. Osijek
IZNOS POTPORE – MJERA 3.2:
• do 50% od ukupno dozvoljenih ulaganja
• max. iznos dozvoljenih ulaganja/projektu iznosi
1,09 mln kn, osim u sektoru obnovljivih izvora
energije gdje iznosi 5 mln kn
• Po korisniku je dozvoljeno max. 3 projekta kroz
vrijeme trajanja IPARD-a, od kojih samo jedan
može biti u OIE
04.12.2007. Osijek
PROGRAMI ZAJEDNICE
04.12.2007. Osijek
Pojam
• Pojam «Program Zajednice» odnosi se na
integriran niz aktivnosti koji usvaja Europska
zajednica (EU) kako bi promicala suradnju
među državama članicama u različitim
područjima povezanima s politikama
Zajednice, a u razdoblju od nekoliko godina
• Programi su namijenjeni isključivo državama
članicama, ali s obzirom na to da obuhvaćaju
većinu politika Zajednice, omogućuju i pripremu
za pristupanje, jer upoznaju države
kandidatkinje i njihove građane
s politikama i metodama Europske unije
04.12.2007. Osijek
Sudjelovanje u programima
• Postupak otvaranja programa Zajednica za države kandidatkinje
provodi se u nekoliko faza: Države kandidatkinje određuju prioritetne
programe Zajednice u kojima će sudjelovati, i to sukladno
informativnim razgovorima s Europskom komisijom
• Nakon podnošenja formalnog zahtjeva za sudjelovanje u programu
slijede pregovori i sklapanje Memoranduma o razumijevanju (za
svaki izabrani program posebno),
te utvrđivanje godišnjeg financijskog doprinosa kandidatkinja za
pokrivanje punih troškova sudjelovanja u programu, s time da se u
prve tri godine određuje smanjeni doprinos, a nakon toga puni
doprinos.
• Programi Zajednice smatraju se jednim od instrumenata
pretpristupne
strategije i načinom upoznavanja država kandidatkinja s metodama
rada Unije.
04.12.2007. Osijek
Sudjelovanje Hrvatske
U slučaju sudjelovanja Hrvatske u programima,
od zemlje se očekuje da iz programa sufinancira
izvedbu projekta, pa je dogovoreno da će se
sredstva za sufinanciranje koristiti iz PHARE-a.
Predstavnici Hrvatske mogu kao promatrači
prisustvovati sastancima programskog odbora
ako zemlja financijski ne pridonosi njegovoj
provedbi. Kada financijski pridonosi programima,
Hrvatska može sudjelovati u njihovim nadzornim
odborima.
04.12.2007. Osijek
Sudjelovanje Hrvatske
• 3.lipnja 2005. godine Hrvatski Sabor je donio
Zakon o potvrđivanju okvirnog sporazuma
između Republike Hrvatske i Europske
zajednice o općim načelima sudjelovanja
Republike Hrvatske u programima Zajednice
• Njime se utvrđuje da se ...” posebni uvjeti za
sudjelovanje Hrvatske u svakom pojedinom
programu, a posebno financijski doprinos koji je
potrebno izdvojiti, utvrđuju sporazumom u obliku
Memoranduma o razumijevanju između
Komisije, koja nastupa u ime Zajednice i
Hrvatske
04.12.2007. Osijek
Sudjelovanje Hrvatske
Zakonom su nabrojani slijedeći programi Zajednici u kojima će
Hrvatska sudjelovati:
• Borba protiv diskriminacije (2001. – 2006.)
• Borba protiv socijalne isključenosti (2002. – 2006.)
• Akcije Zajednice za podršku potrošačke politike (2004. – 2007.)
• Akcijski program Zajednice za promicanje tijela aktivnih na
europskoj razini i podupiranje određenih aktivnosti na području
obrazovanja i obuke (2004. – 2006.)
• Akcijski program Zajednice za promicanje aktivnog europskog
građanstva (2004. – 2006.)
• Akcije Zajednice na području javnog zdravstva (2003. – 2008.)
• Program Kultura 2000. (2000. – 2006.)
• Program Carine (2003. – 2007.)
• Program Daphne II (2004. – 2008.)
• eContent Plus (2004. – 2008.)
• eLearning (2004. – 2006.)
04.12.2007. Osijek
Sudjelovanje Hrvatske
•
•
•
•
Na sjednici 10. ožujka 2005. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je
Zaključak kojim će se tijekom 2005. i 2006. godine Hrvatska uključiti u 9
prioritetnih programa: IDAbc, Jednakost spolova, Mjere Zajednice na
području zapošljavanja, Marco Polo, Inteligentna energija u Europi,
Šesti okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj, Fiscalis 2007,
Carine 2007 te Višegodišnji program za poduzetništvo
Svako od tijela države uprave nadležno za koordinaciju pojedinog programa
dužno je sa službama Europske komisije obaviti pregovore o tekstu
memoranduma o suglasnosti te slijedom njegova potpisivanja obavijestiti
potencijalne korisnike programa o mogućnostima koje on nudi i postupku
prijave projekata.
Budući da Republika Hrvatska mora osigurati financijska sredstva za
sudjelovanje u programima Zajednice, memorandumi o suglasnosti za
sudjelovanje u programima Zajednice podložni su postupku potvrđivanja u
Saboru Republike Hrvatske, tek nakon toga stupaju na snagu.
Nakon što stupe na snagu uplatiti će se sredstva za provedbu predmetnih
programa. Programe administrira Europska komisija, koja i raspisuje
natječaje za poziv na dostavu projekata, dok su nadležna ministarstva
zadužena za koordinaciju pojedinih programa.
04.12.2007. Osijek
Sudjelovanje Hrvatske (potpisan memorandum o suglasnosti ili kao treća
zemlja)
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Erasmus Mundus (2004. – 2008.)
Program Fiscalis (2003. – 2007.)
Jednakost spolova (2001. – 200{6.}
Program Hercule (2004. – 2006.)
Inteligentna energija u Europi (2003. – 2006.)
Program LIFE (2000. – 200{6.})
Leonardo da Vinci II (2000. – 2006.)
Program Marco Polo (2003. – 2010.)
Media Plus20/Media Training21 (2001. – 200{6.}
Sigurniji Internet Plus (2005. – 2008.)
6. okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (2002. – 2006.)
Socrates II (2000. – 2006.)
Program Mladi (2000. – 2006.)
04.12.2007. Osijek
PROGRAMI ZAJEDNICE ZA KOJE JE REPUBLIKA HRVATSKA
POTPISALA MEMORANDUM O SUGLASNOSTI
Ime
programa
Razdoblje
provedbe
Opis
programa
Glavna
uprava
(GU)
EK
nadležna
za
program
Državno
tijelo
zaduženo za
koordinaciju
programa u
RH
Koordinator
programa
(2002.-2006.)
Aktivnosti u
području
istraživanja i
tehnološkog
razvoja.
Stvaranje
zajedničkog
europskog
istraživačkog
prostora.
Poticanje
inovacija.
Program
usmjeren na
poticanje
suradnje s
ciljem
promicanja
analize,
istraživanja i
praćenja
provedbe
politika tržišta
radne snage.
DG
RESEARH
Ministarstvo
znanosti,
obrazovanja i
športa
Gordana Prutki
– Pečnik
Ministarstvo
gospodarstva,
rada i
poduzetništva
Hrvatski zavod
za zapošljavanje
Nada Kerovec
Šesti okvirni
program za
istraživanje i
tehnološki
razvoj
(2001.-2006.)
Mjere
Zajednice na
području
zapošljavanja
04.12.2007. Osijek
GU za
istraživanje
DG EMPL
GU za
zapošljavanje
i socijalna
pitanja
PROGRAMI ZAJEDNICE ZA KOJE JE REPUBLIKA HRVATSKA
POTPISALA MEMORANDUM O SUGLASNOSTI
(2003.2006.)
Inteligentna
energija u
Europi
(2001.2006.)
Jednakost
spolova
(2003.2006.)
Marco Polo
(2003.2007.)
Fiscalis
2007
(2003.2007.)
Carine 2007
(2005.2009.)
IDABC
04.12.2007. Osijek
Program akcija u
području
energetike koji
proizlazi iz
dosadašnjeg
okvirnog programa
za energetiku
(SAVE,
ALTENER,
STEER,
COOPENER)
Program koji
podržava provedbu
okvirne strategije
Zajednice o
jednakosti spolova.
Program usmjeren
na bolje korištenje
transportnog
sustava, tj.
poticanje
korištenja mora i
željeznice umjesto
ceste
Program usmjeren
na poboljšanje
rada poreznih
sustava na
unutarnjem tržištu.
Akcijski program
koji podržava i
dopunjava
aktivnosti zemalja
članica EU u
području carina.
Promicanje razvoja
i uspostave usluge
panEuropske
eVlade (poticanje
elektroničke
izmjene podataka
između upravnih
tijela)
DG TREN
GU za
energetiku i
promet
DG EMPL
GU za
zapošljavanje i
socijalna pitanja
DG TREN
GU za
energetiku i
promet
DG TAXUD
GU za poreze i
carine
DG TAXUD
GU za poreze i
carine
DG ENTR
GU za
poduzetništvo
Ministarstvo
gospodarstva,
rada i
poduzetništva
Domagoj
Validžić
Ured Vlade
Republike
Hrvatske za
jednakost
spolova
Mihaela Jović
Ministarstvo
mora, turizma,
prometa i
razvitka
Lukša
Čičovački
Ministarstvo
financija
Hrvoje Mršić
Ministarstvo
financija
Hrvoje Mršić
Središnji
državni ured
za e-Hrvatsku
Diana Šimić
7 OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
• FP7 inkorporira sve istraživačke inicijative EU-a unutar
zajedničkog koncepta koji treba imati ključnu ulogu u
postizanju ciljeva rasta, konkurentosti i zapošljavanja
zajedno sa novim Okvirnim programom za Konkurentost
i inovacije, Obrazovnim i trening programima te
Strukturnim i kohezijskim programima za regionalnu
konkurentost
• Predstavlja osnovni stup za uspostavu Europskog
istraživačkog prostora (european research area-ERA)
• Trajat ce od 2007. do 2013. godine
• Budžet: 50 milijardi EURA
04.12.2007. Osijek
7 OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
7. okvirni program za istraživanje i razvoj dijeli se na četiri specifična
programa koji se dalje na različite načine bave pitanjima
istraživanja:
 Suradnja – zajednički istraživački projekti su podijeljeni na deset
tema (32.413 milijarde eura)
 Ideje - Europsko istraživačko vijeće poduprijet će inicijative
istraživača za istraživanja u svim znanstvenim i tehnološkim
područjima(7.510 milijarde eura)
 Ljudi – Marie Curie akcije koje trebaju poduprijeti individualne
istraživače u istraživanjima svih tema (4.750 milijarde eura)
 Kapaciteti – aktivnosti potpore istraživačkoj infrastrukturi, malim i
srednjim poduzećima, međunarodnoj suradnji,
regionalnim potencijalima i „znanosti u društvu“ (4.097 milijarde
eura)
04.12.2007. Osijek
7 OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ- Suradnja
• Zajednički istraživački projekti izabrat će se
unutar programa između deset definiranih tema,
uglavnom nastavljajući se na tematske prioritete u
prethodnom FP6 programu
• U programu Suradnja potpora će se dati istraživačkim
aktivnostima koje se izvode kroz međunarodnu suradnju
– od zajedničkih projekata i mreža do koordinacije
nacionalnih i istraživačkih programa
• Međunarodna suradnja između EU i trećih zemalja
sastavni je dio ovih akcija
• Cilj programa je postići vodstvo Europe u ključnim
područjima tehnologija kroz suradnju industrije i
istraživačkih institucija.
04.12.2007. Osijek
CIP
• Prvi Okvirni program za Konkurentost i inovacije “Competitiveness and Innovation framework Programme(CIP)
je integrirani i koherenti odgovor na revidirane ciljeve Lisabonske
strategije
• Program je određen za vremensko razdoblje 2007-2013 i ima
budget od oko 3,6 milijardi EUR-a što redstavlja 60% povećanje u
godišnjoj alokaciji na aktivnosti vezane uz konkurentost i inovacije
do 2013 u usporedbi sa 2006.g
Tri specifična programa CIP-a su :
• Poduzetništvo i inovacije
• Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnologije
(ICT Policy Support Programme)
• Inteligentna energija u Europi
Eko-inovacije bit će transferzalna tema cijelog programa
04.12.2007. Osijek
CIP
Indikativni proračun u milionima Eura za period
2007 - 2013:
Poduzetništvo i inovacije: 2166
od čega: Eko-Inovacije 430
:Financijski Instrumenti 1130
Program potpore politici informacijske i
komunikacijske tehnologije -ICT Policy
Support Programme: 7283
 Inteligentna energija Europa: 727
TOTAL: 3621
04.12.2007. Osijek
OPĆI UVJETI PRIHVATLJIVOSTI
• Bilo koja tvrtka, sveučilište, istraživački
centar, organizacija ili fizička osoba,
osnovana/s prebivalištem u bilo kojoj
zemlji može sudjelovati i indirektnim
aktivnostima uz udovoljavanje minimalnih
uvjeta sadržanim u Rules for Participation
u FP7 (RFP), Chapter II, uključujući i
dodatne uvjete sadržane u specifičnim
programima
04.12.2007. Osijek