Transcript Uloga obrazovnih sindikata u sindikalnom pokretu

Uloga obrazovnih sindikata u
sindikalnom pokretu: Europa i
Hrvatska
SAVJETOVANJA ZA POVJERENICE I
POVJERENIKE SINDIKATA PREPOROD
DOC. DR. SC. DRAGAN BAGIĆ
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU
Sadržaj
 Kontekst:
 Kratka povijest sindikalnog pokreta
 Kriza sindikata u Europi i Svijetu
 Sindikati i sindikalno članstvo u Hrvatskoj
 Karakteristike i snaga obrazovnih sindikata u EU i
Hrvatskoj
 Kakav sindikat treba zaposlenima u obrazovanju?
Od plavih do bijelih ovratnika: kratka povijest
sindikalnog pokreta (1)
 Sindikati predstavljaju sastavni dio radničkog pokreta koji se počinje
javljati kao reakcija na posljedice industrijalizacije, urbanizacije i
razvoja kapitalizma

Prva udruživanja radnika radi zaštite zajedničkih interesa unutar nastajućih
industrijskih pogona javljaju se već krajem 18. i početkom 19. stoljeća
 Širenje sindikata kao dominantnog oblika organiziranja radnika naglo
raste od sredine 19. stoljeća (dinamika u pojedinim državama ovisi o
brzini industrijalizacije)
 U svojim počecima sindikati su dominantno vezani uz industrijske
pogone te manualne radnike



S tim da su u počecima kvalificirani radnici često izbjegavali učlanjivanje u
sindikate
U počecima su sindikati ne-manualnih radnika jako rijetki
To će imati značajne posljedice na način organizacije sindikata te unutrašnju
kulturu, ali i ideologiju sindikalnog pokreta
Od plavih do bijelih ovratnika: kratka povijest
sindikalnog pokreta (2)
 Značajnije sindikalno organiziranje „bijelih ovratnika” se javlja tek
nakon Drugog svjetskog rata



Širenje udjela uslužnih djelatnosti i njihovog udjela u ukupnom broju
zaposlenih
Širenje javnog sektora s razvojem socijalne države
Uglavnom imaju marginalnu ulogu unutar sindikalnog pokreta te
marginalan utjecaj na javne politike
 Međutim, situacija se počinje potpuno mijenjati od 1970-ih godina, od
kada postupno primat u sindikalnom pokretu dobivaju upravo sindikati
uslužnih djelatnosti općenito, te javnih službi posebno



Kvantitativno opadanje zaposlenih u industriji i proizvodnji zbog preseljenja
proizvodnje i tehnologije
Rast i sofisticiranije javnih usluga (posebice zdravstvo i obrazovanje)
Gubitak pregovaračke moći sindikata manualnih radnika
Kriza sindikalnog pokreta u Europi i Svijetu
Skandinavske zemlje
Zapadna i Srednja Europa
Istočna Europa
80
Anglosaksonske zemlje
Južna Europa
OECD
70
60
50
40
30
20
10
0
1970
1980
1990
2000
Prosječna sindikalna gustoća prema skupinama zemalja
2012
Sindikalno članstvo u Hrvatskoj: ubrzano
odumiranje
500.000
450.000
HUS
MHS
440.339
NHS
SSSH
URSH
UNI-Cro
Ukupno
457.023
423.964
400.000
350.000
300.000
35%
289.651
26%
250.000
211.435
200.000
164.732
150.000
100.000
50.000
339.411
87.313
46.282
40.455
113.598
80.311
49.875
116.837
99.682
61.413
0
1999
2004
2009
2013
Broj članova središnjica prema rezultatima službenog prebrojavanja
Sindikalno članstvo u Hrvatskoj: velike varijacije
 Neujednačena sindikalna gustoća i utjecaj sindikata s obzirom na više
kriterija:





Javni (oko 50%) vs. privatni sektor (12%)
Postoji li sindikalna organizacija (60%) ili ne (1%)
U privatnom sektoru s obzirom na veličinu poslodavca (oko 6% u malim
poduzećima i preko 30% u velikim poduzećima)
U privatnom sektoru s obzirom na vrijeme osnivanja poduzeća: stara
poduzeća osnovana prije 1990. (25%) vs. novoosnovana poduzeća (8%).
Stariji od 50 godina (41%) vs. mlađi od 30 godina (8%).
 Značajne posljedice na pokrivenost kolektivnim ugovorom:



100% u državnoj upravi i javnim službama
75% u javnim poduzećima
36% u privatnim poduzećima i obrtima
Karakteristike i snaga obrazovnih sindikata u EU
i Hrvatskoj (1)
Dimenzija
EU 27
Hrvatska
Tko zastupa
zaposlene u
obrazovanju?
Sekcijski ili strukovni pristup
dominantan.
U nekim slučajevima značajnu
ulogu imaju širi sindikati javnih
službi (Austrija, Belgija, Finska)
ili drugih širih skupina (Švedska,
Portugal, Slovenija)
Sekcijski pristup; Preporod
izuzetak
Razina
fragmentacije
sindikalnog
pokreta
Niska.
U većini država visoka. U
Svega tri sindikata su
prosjeku u obrazovnom sektoru reprezentativna za kolektivno
djeluje nešto više od 8 sindikata, s pregovaranje, , a četiri imaju
tim da se broj sindikata kreće od
značajan broj članova a
3 do 36 (Portugal)
formalno ih se može svrstati
u ovaj segment osam
Vrsta
fragmentacije
Vrlo različite situacije. Od
strukovnih, teritorijalnih,
ideoloških do funkcionalnih
Prema razinama obrazovanja
(funkcionalno)
Karakteristike i snaga obrazovnih sindikata u EU
i Hrvatskoj (2)
Dimenzija
EU 27
Hrvatska
Uglavnom visoka, svega
nekoliko država je izuzetak
gdje nema konkurencije
(Austrija, Cipar, Češka i
Grčka)
Niska. Preporod konkurent
većinskim sindikatima u
osnovnom i srednjem
školstvu; marginalni
pokušaju uspostave
konkurencije u visokom
obrazovanju
Razina sindikalne
gustoće
Varira i nema podataka, ali u
prosjeku je vjerojatno od 40
do 50%
40-48%
Kretanje broja
članova
Od sredine 1990-ih raste jer
značajno raste broj
zaposlenih
Stagnira
¾ čine žene
cca ¾ čine žene
Razina međusobne
konkurencije
Struktura članova
Karakteristike i snaga obrazovnih sindikata u EU
i Hrvatskoj (3)
Dimenzija
EU 27
Hrvatska
Mogućnost
kolektivnog
pregovaranja
U većini država postoji pravo
i mogućnost kolektivnog
pregovaranja, ali u 6 država
ne postoji (Austrija, Češka,
Litva, Luksemburg, Poljska i
Portugal)
Postoji
Razina
pokrivenosti
kolektivnim
ugovorom
U starim članicama vrlo
visoka (80-100%) a u nekim
novim članicama niska (4050%)
100% u javnom sektoru
Prepreke
kolektivnom
pregovaranju
Decentralizacija obrazovnog
sustava u pojedinim
državama (Velika Britanija,
Estonija itd.)
Pitanje reguliranja visine
osnovne plaće
Kakav sindikat treba zaposlenima u obrazovanju?
„Asocijacijski sindikalizam”
 Novi tip članstva u sindikatima (visoko obrazovani stručnjaci i
profesionalci) zahtijevaju drugačiji tip sindikalizma
 Koncept „Asocijacijskog sindikalizma”

Sindikat kao spoj profesionalnog udruženja (asocijacije) i tradicionalnog
sindikata
 Zahtjevi tradicionalnih sindikata su na određeni način partikularni,
odnosno vezani za neko konkretno radno mjesto i/ili poslodavca.
 Za razliku od sindikata, profesionalna udruženja su više zainteresirana
za uvjete rada, odnosno kvalitetu profesionalnog života, nego za same
'kvantitativne' uvjete kao što su plaća i druga prava.
 Profesionalni interesi i uvjeti razvoja profesije bez obzira na konkretno
radno mjesto i konkretnog poslodavca
Kakav sindikat treba zaposlenima u obrazovanju?
Tradicionalni vs. Asocijacijski sindikat (1)
Obilježja tradicionalnog
sindikata:
Obilježja „asocijacijskog”
sindikata:
 Dominacija manualnih, slabije
 Dominacija više/visoko





obrazovanih, radnika
Dominacija muškaraca
Stroga hijerarhijska organizacija
Ideologija jednakosti i široke
solidarnosti – udruženje jednakih
Naglasak na linearno povećanje
materijalnih prava
Uniformnost prava i radnih uvjeta





obrazovanih radnika
Sve veća uloga žena
Veća demokratičnost
Solidarnost shvaćena kao
uzajamna podrška različitih
Zahtjevi za stvaranjem
transparentnih i fer pravila za
diferencirano nagrađivanje
Zahtjevi za mogućnošću ostvarenja
individualnih osobnih i
profesionalnih zahtjeva
(uniformnost pravila a ne ishoda)
Kakav sindikat treba zaposlenima u obrazovanju?
Tradicionalni vs. Asocijacijski sindikat (2)
Obilježja tradicionalnog
sindikalnog pokreta:
Obilježja „novog” sindikalnog
pokreta:
 Naglasak na kvantitativne aspekte
 Sve više isticanje kvalitativnih





u kolektivnom pregovaranju
(visina plaće, broj sati rada, visina
drugih prava itd.)
Važan ne-financijski aspekt
zahtjeva odnosi se na očuvanje
zdravlja radnika
Borba protiv svakog oblika
fleksibilizacije radnih uvjeta,
radnog vremena itd.
Zahtjevi za stabilnošću radnog
mjesta i posla
Sekundarno pitanje profesionalne
samostalnosti




aspekata u kolektivnom
pregovaranju (radnu uvjeti,
profesionalna samostalnost itd.)
Traže se sredstva i mogućnost
osobnog profesionalnog razvoja i
napredovanja
Zahtjevi za većom fleksibilnošću
radnih uvjeta, radnog vremena itd.
Zahtjevi za mogućnošću razvoja
karijere
Važno pitanje odnosa privatnog
života i karijere, pogotovo za žene
Centralno pitanje profesionalne
samostalnosti
Kakav sindikat treba zaposlenima u obrazovanju?
Neki primjeri posebnih zahtjeva
 Jedna od ključnih posebnosti obrazovnih sindikata u Europi i Svijetu
jesu određene teme kojima se bave
 Obrazovne reforme





Posljednjih 20-ak godina reforme sustava obrazovanja su relativno učestale
u razvijenim državama – dijelom uvjetovano krizom javnih financija a
dijelom i promjenama u ekonomskim i društvenim očekivanjima od
obrazovanja
Obrazovni sindikati aktivni sudionici javnih rasprava
Zahtjevi za očuvanjem kvalitete obrazovanja
Borba protiv smanjenja javnog izdvajanja za obrazovanje (ne samo u smislu
plaća nastavnika)
Borba za očuvanjem profesionalne samostalnosti
 Pitanje odgoja mladih i posebice pitanje suzbijanja nasilja u školama
Hvala na pažnji!
Pitanja su dobrodošla!