Transcript ovdje
1. VRIJEDNOST KAPARA U MASLINIKU KAPAR – CAPARIS SPINOSA L. PORODICA – CAPARIDACEAE DRUGA HRVATSKA IMENA: KAPARA, KAPRA, KAPRI I GRUMAC 2. RAZMNOŽAVANJE SJEMENOM REZNICAMA Sjeme kapara potrebno je prije sjetve prirediti za postupak jarovizacije. Najprije se sjeme potopi u zagrijanu vodu (45 °C) i drži se u toj vodi 12 sati, ali ne održava se više ta temperatura vode. Nakon 12 sati voda se izlije a vlažno se sjeme zamota u vlažnu papirnatu salvetu i zatvori u staklenku. Staklenka s sjemenom stavi se u hladnjak i drži na 4°C idućih 65-70 dana. Nakon tog vremena izvadi se sjeme iz hladnjaka i ponovi se postupak s toplom vodom (http://danr012.ucdavis.edu/pubs/brochures/capers.html). Potom je sjeme spremno za sjetvu. Najbolje je kapar sijati krajem ožujka. Bez obzira gdje se sije, sjemenke valja posijati na 1-1,5 cm dubine, na rastresito, pjeskovito, krečasto mjesto. Na mjestu gdje želimo da izraste kapar treba posijati više sjemenki na dvadesetak centimetara odstojanja, da bi se, ako nikne više biljčica, ostale mogle izvaditi i presaditi na drugo mjesto, a da se pri tome ne oštete žile one biljčice koja ostaje. U rupe i fuge sije se po 5-6 sjemenki, pa ako nikne jedna blizu druge, najjača se ostavlja, a ostale se škarama prerežu jer bi se vađenjem oštetile nježne žilice biljčice koja ostaje. Klijavost sjemena ovisi o kvaliteti, starosti i drugim čimbenicima, a ne javlja se u visokim postotcima. Sijanjem sjemena na položaje izrastanja grma približava se prirodnom samoniklom nicanju i rastu kapara s gledišta vlage odnosno potrebe zalijevanja. Izraz „približava se“ treba ozbiljno shvatiti, jer ako želimo da niknuta biljčica preživi prva ljeta, trebat će joj mnogo manje zalijevanja nego presadnicama, ali ipak je potrebno provjeriti vlažnost i ako je potrebno zaliti. Ako se netko, pak, želi sasvim približiti prirodnom nicanju i rastu kapara, on će umjesto puža, mrava, galeba, vjetra, mora ... posijati sjemenku na željeno mjesto i pustiti da priroda čini svoje. 3. VRIJEDNOST KAPARA U MASLINIKU - MUŠICA I OSICA - BIORAZNOLIKOST - GOSPODARSKA VRIJEDNOST Slika 1. Psyttalia (Opius) concolor Szlep. Slika 2. Bactrocera oleae Gmelin, ženka Kapar je korisno saditi u maslinik jer na njemu obitava muha Capparymia savastanoi Mart. koja pogoduje razvoju predatorske osice Psyttalia (Opius) concolor Szlep. (Hymenoptera, Opiinae) (Slika 1.). Naime, u proljeće se predatorska osica P. concolor Szlep. hrani i razvija zahvaljujući muhi C. savastanoi Mart., a muhe ne bi bilo da nije kapara. Predatorska osica P. concolor Szlep. jest endoparazit i parazitira ličinke maslinine muhe (Bactrocera oleae Gmelin) (Slika 2.). Ženka polaže jaja (jedno ili više) u žrtvu koja pri tome ostaje živa. Najčešće parazitira ličinke trećega stupnja, ali može napasti i ličinke drugoga, a katkad i ličinke prvoga stupnja. Parazitirana ličinka maslinine muhe kukulji se normalno. Ličinke osice P. concolor razvijaju se na račun žrtve. Kukulje se unutar domaćinove kukuljice koju nakon završene preobrazbe napuštaju. Jedinke prve generacije, tj. odrasle maslinine muhe B. oleae najčešće se javljaju od sredine lipnja. Ovisno o abiotskim čimbencima (temperaturi, vlažnosti zraka, brojnosti i kvaliteti maslinina ploda kao medija za razvoj ličinki), maslinina muha B. oleae ima potencijal razvoja tri do pet generacija, ovisno o području (Bjeliš, M., 2005). U svijetu se predatorska osica P. concolor umjetno uzgaja, a jedinke se ispuštaju u prirodu radi smanjenja brojnosti maslinine muhe B. oleae. Zbog niskih temperatura tijekom zimskog razdoblja u našim uvjetima prezimi mali broj predatorske osice P. concolor te bi ispuštanje P. concolor trebalo ponoviti svake godine. No, važno je sačuvati i vrste koje imamo jer su genetski prilagođene našim klimatskim uvjetima. Ženke predatorske osice P. concolor koje uspiju preživjeti zimsko razdoblje polažu normalno razvijena jaja. Njihov opstanak je moguć uz kapar na zaštićenim mjestima s posebnom mikroklimom i višim zimskim temperaturama. Primjena masovnog lova maslinine muhe uporabom EcoTrap lovki ne utječe na smanjenje brojnosti predatorske osice P. concolor u prirodnoj populaciji ili pak ispuštenih augmentativnom metodom. To pokazuje da se mogu kombinirati dvije ili više bioloških metoda u smanjivanju brojnosti maslinine muhe. U vrijeme leta maslinine muhe B. oleae potrebna je visoka brojnost predatorske osice P. concolor koja se ne može postići, pogotovo ne u monokulturnim nasadima masline. Sadnja kapara u masliniku i oko njega osigurava opstanak predatorske osice P. concolor, makar njezina brojnost bila i niska, a sve to pomaže očuvanju biološke, krajobrazne raznolikosti i ljepote našeg priobalja. Osim toga, na kaparu obitava i korisni kukac-predator Chelonous elaeaphilus Silv. On je endoparazit i ektoparazit koji prvenstveno parazitira ličinke maslinina moljca Prays oleae, ali u prirodi živi i na račun drugih vrsta leptira, primjerice kaparova savijača Cydia capparidiana Zel.. Uzgojem kapara može se ostvariti i dopunski prihod. Za uporabu u kulinarstvu beru se potpuno zatvoreni cvjetni pupoljci, koncem svibnja ili u lipnju. Berba se obavlja se svakog drugog ili trećega dana. Što su cvjetni pupovi manji, tvrđi i okrugliji, to su bolji. Ubrani pupoljci kapara pripremljeni u vinskom octu omiljeni su začin i dodatak jelima u mediteranskom području, a sve se više rabe i u ostalom dijelu svijeta. Okus im je trpak, gorak, aromatičan i malo kiseo. Cvjetovi sadrže eterična ulja pa se rabe i u ljekarstvu. 4. KAPAR U MASLINIKU 4.1. RAVNI ZEMLJANI TERENI Skica 1. Zemljani humak Skica 2. Kamenom ograđen humak Slika 3. Stožasti suhozidni čunjevi sa žilovodom u sredini 4.2. SUHOZIDNA GOMILA - PODZID Skica 3. Suhozidna gomila – podzid Slika 4. Novi suhozid s uzgojenim kaparom u njemu 4.3. GOMILA - BADANJ Skica 4. Gomila-badanj Slika 5. Maslinik u kamenjaru i uzgojeni kapari 4.4. SUHOZIDNA OGRADA – ŠIROKI ZID S LICA Slika 6. Maslinik ograđen suhozidnom s dva lica i krunom na vrhu te kaparom na njemu DVA 4.5. ŽIVA STINA Skica 5. Presjek žive stine, rupe za dio tapta i žila kapara Slika 7. Razvijeni rascvitani grm kapara na živoj stini SLIKE Slika 8. Turistice sa kaparom Tko to može vrjednovati osjećaje korisnosti i zadovoljstvo baka i dida kad zajedno s unucima, napose onima koji im samo preko ljeta dođu s „kontinenta“, pođu brati kapare u maslinik i usput ih upoznaju s didovinom te ostalom prirodnom i stvorenom baštinom krajolika svojih korijena (Slika 9.). Slika 9. Baka Marica Kovačević s praunukom Ivom Kovačević pri berbi kapara na teraci u Makarskoj ZELENA REZIDBA – 09.07.2012 ZELENA REZIDBA – 22.07.2012 ZELENA REZIDBA – 10.09.2012 ZELENA REZIDBA – 28.10.2012 POSLJEDICA DUGOTRAJNE SUŠE LJETO 2012 SPLIT SOLURAT – LISTOPAD 2012 SPLIT SOLURAT – LISTOPAD 2012