Slide 1

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 2

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 3

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 4

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 5

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 6

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 7

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 8

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 9

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 10

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 11

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 12

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 13

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 14

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 15

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 16

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 17

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 18

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 19

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 20

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 21

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 22

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 23

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 24

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 25

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 26

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 27

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 28

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 29

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 30

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 31

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 32

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 33

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 34

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 35

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 36

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 37

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 38

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 39

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 40

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 41

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA


Slide 42

KOPNENE VODE
NJIH DIJELIMO NA

 STAJAĆICE

 TEKUĆICE

STAJAĆICE
DJELE SE NA
 JEZERA

• BARE


MOĆVARE

• LOKVE


RIBNJACI

HRANIDBENA PIRAMIDA
 Cijela organizacija živog

svijeta povezana je
hranidbenoj piramidi

RAZLAGAĆI

3.POTROŠAČI
2.POTROŠAČI
1.POTROŠAČI
PROIZVOĐAČI
POTROŠAĆI

BILJKE
 BILKE SAME SEBI STARAJU HRANU PROCESOM

FOTOSINTEZE
FORMULA:6CO2 + 6H2O —> C6H12O6 + 6O2
 BILJKE KOJE SU UZ KOPNENE VODE SU
ŠAŠ,TRSKA,ROGOZ,ŽUTA PERUNIKA
 BILJKE U VODAMA STAJAĆICAMA SU BILJKE
CVIJETNJAĆE I ALGE

ŠAŠ
 SPADA U SKUPINU

ŠILJOVKI
 RASTE U VELIKOM
BROJU

TRSKA
 SPADA U SKUPINU








TRAVA.
SAMONIKLA BILJKA
UKORIJNJENA JE U TLO
KORIJENOM I
PODANKOM
NA VRHU
STABLJIKE:RAZVIJEN
METLIĆASTI CVAT
LISTOVI :OŠTROG
RUBA

ROGOZ
 IZ RODA TYPHA
 SLIČNA TRSCI
 NARASTE DO 3 m
 MUŠKI CVIJETOVI

SKPLJENI SU U KLIPNA
VRHU STABLJIKE, A
ŽENSKI ISPOD NJIH
 LISTOVI -4 CM ŠIRINE

ŽUTA PERUNIKA
 Vrijeme cvatnje je od

svibnja do srpnja
 Ima žote cvijetove

CVIJETNJAČE
NA VODI
 LOPOČ I LOKVANJ

U VODI
 STRIJELICA I VODENI
ŽABNJAK
 VODENA KUGA

 VODENA LEĆA
 KROCANJ

ALGE :
 BILJNI PLANKTON(FITO PLANKTON):

ALGE
KREMENJAŠICE

ZELENE
MODROZELENE
ALGE
BAKTERIJE

LOPOČ I LOKVANJ
LOPOČ

LOKVANJ

 BIJELI CVIJETOVI

 ŽUTI CVIJJETOVI

 RASTE UZ OBALU

 RASTE UZ OBALU

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

 ZA DNO PRIČVRŠĆENI

PODANKOM
NAKON OPRAŠIVANJA
LJEPLJIVIH SIJEMENAKA

PODANKOM
RAZVIJANJE

VODENA LEĆA
 NAJMANJA BILJKA

CVIJETNJAĆA
 RIJETKO STVARA
CVIJETOVE
 KORIJEN JE DUGAČAK
1 cm
 RAZMNOŽAVA SE
NESPOLNO
 BRZO SE ŠIRI

STRJELICA I VODENI ŽABNJAK
STRJELICA
 ZAKORJENJUJE SE U

-

PLODNOME MULJU
3 RAZLIĆITE VRSTE LIŠČA:
PODVODNI
PLUTAJUĆI
STRIJELASTI ZRAČNI

VODENI ŽABNJAK
 BIJELI CVIJETOVI
 2 VRSTE LISTOVA:
- PODVODNI
- NA POVRŠINI
 POVEČAVA POVRŠINU ZA

FOTOSINTEZU

VODENA KUGA
 VODU UPIJAJU LISTOVI
 ŽENSKI CVIJETOVI PLUTAJU NA

POVRŠINI
 RAZMNOŽAVAJU SE ISKLJUĆIVO
VEGETATIVNO

KROCANJ
 ČLANKOVITA STABLJIKA

 RASPERJANI LISTOVI ZBOG

POVEĆANJA POVRŠINE ZA
UPIJANJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I
DJELOVANJA FOTOSINTEZE

SPIROGIRA
 ZELENA ALGA
 ZELENA SLUZAVA

ŽABOKREČINA
 SLUZ JE ŠTITI OD
ISUŠIVANJA

ŽIVOTINJE
 PTICE

 VODOZEMCI

Npr.PATKE,RODA,ČAPLJA
,..
 KUKCI
Npr.V RETENAC,
KOMARAC,...
 SISAVCI
Npr. VIDRA

Npr.VIDRA
 GMAZOVI
Npr.BARSKA KORNJAĆA
 RIBE
Npr.ŠARAN

PTICE
UZ VODE
 RODA

 SIVA ČAPLJA

NA POVRŠINI VODE
 KUKMASTI GNJURAC

 DIVLJA PATKA

 DIVLJA GUSKA
 BUKAVAC
 CRNA LISKA

RODA
 PTICA MOČVARNICA
 VISOKA DO 1 METAR
 DUGE CRVENE NOGE

 CRVENI KLUN
 HRANI SE ŽABAMA,

MIŠEVIMA,
KUKCIMA,ZMIJAMA I RIBAMA
 GRADI GNJEZDO NA
KROVOVIMA KUČA
 POSTOJI SELO U HR. ZVANO
ČIKOČ ,EUROPSKO SELO
RODA

SIVA ČAPLJA
 SLIČPNA RODI
 VITKO TIJELO I UDOVA
 DUG VRAT I OŠTRI

KLJUN
 HRANI SE MIŠEVIMA,
RIBAMA, KUKCIMA,
ITD.
 ŽIVI PODALJE OD
LJUDI – PLAHA
ŽIVOTINJA

BUKAVAC
 KRUPNNA,SMEĐA,

PJEGAVA I CRNO
ISPRUGANA PTICA
 PLAHA
 STOJI POGRBLJENO
KAO VELIKA
DOMAĆA KOKOŠ

KUKMASTI GNJURAC
 VRSTA PTICA

KOJE RONE
 PRILAGOĐENA
ŽIVOTU NQA
VODI ŽENKA
SLIČI MUŽJAKU

DIVLJA PATKA
 MUŽJACI IMAJU

TAMNO ZELENO PERJE
METALNOG SJAJA, A
ŽENKE SMEĐE PERJE

 SPOLANI

DIMORFIZAM

DIVLJA GUSKA
 tipična je ptica selica
 snesu 8 - 12 jaja
 u odnosu na domaću

manja, uža, viša,
živahnija
 karakteristične sive boje

CRNA LISKA
 ŽIVI UZ JEZERA I

MOČVARE
 SNESE 12 JAJA
 MESO IM MIRIŠE NA
RIBU
 HRANI SE VODENIM
BILJEM , CRVIMA, ITD.

KUKCI
 KOPNICA

• OBRUBLJENI KOZAK
 VRETENAC

• KOMARAC

KOPNICA
 DRUGI TREĆI PAR

NOGU SLUŽI ZA
STAJANJE NA
POVRŠINI I BRZO
VESLANJE PO VODI
 VIBRACIJE UKAZUJU
NA SPREMNOST ZA
PARENJE

OBRUBLJENI KOZAK
 BARSKI GRABEŽLJIVAC
 NAPADA VEĆE

ŽIVOTINJE OD SEBE
 DOLAZE NA
POVRŠINU ZBOG
DISANJA

VRETENAC
 LIĆINKA-NIMFA
 HRANA-KUKCI
 RAZMNOŽAVA SE

PREOBRAZBOM
 DOK JE LIĆIINKA ŽIVI
U VODI

KOMARAC
 ŽENKE SIŠU KRV ZBOG

PROIZVODNJE
JAJAŠACA
 5-6 GENERACIJA
KOMARACA GODIŠNJE

GMAZOVI

 BARSKA KORNJAĆA

 BJELOUŠKA

BARSKA KORNJAČA
 OKLOP
 PRILAGODBA:-PLUĆNE

KOŽICE
 HRANA:-PUŽEVI
-KUKCI
-RIBE
 NESTBILNA TIJELESNA
TEMPERATURA

BJELOUŠKA
 NIJE OTROVNA
 HRANA:-RIBE

-MANJE PTICE
- KUKCI
 11-4 MIJESECA MIRUJE
 PRESLAĆI SE
 GMIŽE

VODOZEMCI
 VODENJAK

• ZELENA ŽABA

 ŽUTI MUKAĆ

VODENJAK
 CIJELO VRIJEME ŽIVI U







VODI
DIŠE PLUĆIMAI ĆESTO
IZLAZI NA POVRŠINU
PARENJE-ŽIVAHNO
MAHANJE REPOM
ŽENKA POLAŽE JEDNO
PO JEDNO JAJE
HRANA:VODENBUHA,
PUŽEVIMA,
LIĆINKAMA KUKACA

ZELENA ŽABA
 U VODI VESLA, NA

KOPNU SKACE
 HRANA:
KUKCI,PUŽEVI,
PUNOGLAVCI
 RAZMNOŽAVANJE:
PREOBRAZBA

ŽUTI MUKAĆ
 GLASANJE: MUKANJE
 U SLUĆAJU

OPASNOSTI ISPUŠTA
OTROVNU MASU

ZAKONOM

ZAŠTIĆEN

SISAVAC

VIDRA

 ULASKOM U VODU STISNE

NOZDRVE, DLAKA JOJ SE
NE MOĆI
 REPOM KORMILARI
 HRANA: ŽABE,ZMIJE,
MANJI SISAVCI

 ZAKONOM

ZAŠTIČENA

ŠKOLJKAŠ

BEZUPKA

 USIDRENQA U MULJ
 HRANA: ALGE, ORGANSKE

TVARI IZ MULJA

PUŽEVI
MALI BARNJAK
 ŽIVI U ČISTIM VODAMA S

MNOGO BILJA

SVITAK
 ŽIVI U USTAJALIM

VODAMA
 PLOSNATA OKRUGLA
KUĆICA