Slide 1

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA
PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

Florula čazmanskih
mlaka i rijeke Čazme
(1913.-2013.)

Predavači: dipl. ing. biologije Melita Medač
mag. geologije Dragana Šolaja


Slide 2

IVO HORVAT (1897-1963)
 Prof.

dr. Ivo Horvat,
poznati hrvatski botaničar
svjetskog ugleda, vrstan
znanstvenik, rodio se 7.
listopada 1897. u Čazmi, a
umro 23. travnja 1963. u
Zagrebu.


Slide 3

 Jedan je od najpoznatijih hrvatskih

botaničara novijeg doba koji je dao
značajne
znanstvene
i
druge
doprinose razvoju hrvatske botanike,
pogotovo za područja fitocenologije,
ekologije bilja i sistematike.
 Proveo je kompleksna istraživanja
planinske vegetacije te šuma i livada
viših pojaseva Hrvatske, BiH, Crne
Gore i Makedonije.

 Poznata je njegova rasprava o

hrvatskoj
perunici,
‘Iris
croatica -nova vrsta perunike
u Hrvatskoj', koja je najvećim
dijelom raširena na zagorskim
gorama, a ima je i na
Medvednici,
Samoborskom
gorju i Ogulinskom zagorju.


Slide 4

 Posebna vrijednost

koju je profesor
Horvat ostavio u
naslijeđe botanici i
botaničarima
je
njegov
herbarij,
sakupio je vrlo
bogat
herbarski
materijal
 Prof. dr. Ivo Horvat napisao je ukupno 75 neprocjenjive
znanstvenih radova. Bio je član mnogih vrijednosti.
pretežno inozemnih botaničkih društava, član  Herbarij
je
21.
izdavačkih odbora uglednih znanstvenih travnja 1998., kao
časopisa, sudionik brojnih znanstvenih ‘Herbar Ive i Marije
skupova i gost-profesor na sveučilištima u Horvat’ našao svoje
nekoliko njemačkih gradova.
konačno mjesto u
 Pisao o raznim temama npr. o zaštiti rijetke krilu
Botaničkog
flore, biologiji drveća, nacionalnom parku zavoda
Risnjak, potrebi fenoloških istraživanja,
zaštiti bilja.


Slide 5

FRANJO KOŠĆEC (1882-1968)
 Varaždinski gimnazijski

profesor,
biolog
i
entomolog rođen 8.
veljače 1882., a umro 30.
lipnja 1968.
 Njegova
entomološka
(zbirka kukaca) zbirka
jedna je od najvrednijih
entomoloških zbirki u
Hrvatskoj


Slide 6

 Istraživao

područje od Siščana
do Čazme (rijeka Česma, mlake
uz Derezu, Cerinske šume,
Medjame) tri puta u mjesecu
srpnju 1907. i 1909. godine.


Slide 7

SKUPINE BILJAKA KOJE JE PRONAŠAO:
THALLOPHYTA
•Alge, gljive, lišajevi
CORMOPHYTA
•Mahovine
•Papratnjače
•Sjemenjače
Stanište: stajačice (vodena i
močvarna područja)


Slide 8

ALGE:
 Spirogira longata –

višestanična zelena alga, u
obliku tankih niti
 Ljeti na površini stvara
zelenu sluzavu masu, tzv.
žabokrečina
 Migracija – biljka u
proljeće pod vodom, a ljeti
(viša temperatura → O2) na
površini
 Sluz – prilagodba na sušu


Slide 9

ALGE:
 Hydrodictyon

reticulatum – zelena
alga, tekućica i stajačica
 Stanice stvaraju kolonije
u obliku mrežice –
plivaju na površini vode
 U tekućoj vodi raste, a u
stajaćoj se razmnožava


Slide 10

MAHOVINE:
 Fontialis antipyretica –

vodena mahovina,
temperatura vode 15-22 °C,
česta u akvariju
 Građa: veći broj tankih
stabljika s gustim listićima
veličine oko 0,5 cm
 Za razliku od ostalih
mahovina koje se šire
vodoravno ova vrsta raste
prema površini vode
(vertikalno)


Slide 11

VODENE PAPRATI:
 Četverolisna

raznorotka (Marsilea
quadrifolia L.) – trajna
močvarna biljka
 Stabljika tanka, duga
peteljka nosi
četverodijelne listove
bubrežastog oblika koji
podsjećaju na djetelinu
 Pravi korijen
(zakorijenjena u mulju)


Slide 12

VODENE PAPRATI:
 Plivjuća nepačka

(Salvinia natans L.) –
dva zelena jajolika listića
plivaju na površini
(fotosinteza)
 Treći listić uronjen u
vodu i vrši funkciju
korijena (metamorfoza)


Slide 13

SJEMENJAČE:
 Vodeni orašac (Trapa

natans L.) –
jednogodišnja cvjetnica
 Listovi nazubljeni na
dugim peteljkama
(mjehurasto nadute)
 Cvijetovi bijeli u pazušcu
listova
 Plod – drvenast i velik
(nekada se koristio za
prehranu)


Slide 14

SJEMENJAČE:
 Okruglolisni plavun

(Nymphoides peltata) –
močvarna trajnica
 Listovi cjeloviti, srcoliki,
plivaju na površini
 Cvjetovi žuti (srpanj)
iznad površine vode
razvijaju se u pazušcima
listova kao metlica


Slide 15

SJEMENJAČE:
 Klasasti krocanj

(Myriophyllum
spicatum L.) –
cvjetnjača, člankovite
stabljike, rasperjanih
listova (povećana
površina – fotosinteza)
 Stajačice većih dubina


Slide 16

SJEMENJAČE:
 Žuti lokvanj (Nuphar

luteum L.) – raste uz
obalu
 Za dno pričvršćen
podankom iz kojeg izbija
korijenje, duge i šuplje
peteljke sa okruglim
listovima
 Žuti cvijetovi – cvjetna
stapka - podanak


Slide 17

SJEMENJAČE:
 Vodena leća (Lemna

minor L.) – najmanja
cvjetnjača (oko 1 cm),
pliva na površini
stvarajući zeleni tepih
 Mali korijenčić (nije
zakorijenjen)
 Lako se širi uz pomoć
močvarnih ptica


Slide 18

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak


Slide 19

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak


Slide 20

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak


Slide 21

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak


Slide 22

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak


Slide 23

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak


Slide 24

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak


Slide 25

MEDJAME 2011. – Ivan Šepak


Slide 26

RAZLOZI UGROŽENOSTI:

POSLJEDICE:

 Promijene u vodnom

 Smanjenje raznolikosti

režimu (odvodnjavanje,
regulacija vodotoka i dr.)
 Fizičke promijene
(zatrpavanje, prirodno
zaraštavanje)
 Biološke promijene
(preveliko iskorištavanje
prirodnih resursa,
unošenje stranih vrsta)
 Onečišćenje vodotoka

flore i faune
 Potpuno uništenje
močvarnih staništa i
stvaranje novih
(poljoprivrednih, gradskih
i dr.)


Slide 27