Vladimir KANDIKJAN: GOTOVITE PARI VO OPTEK I SIVATA EKONOMIJA NASLOVOT NA IZLAGAWETO Gotovite pari vo optek mnogu konkretna, duri tehni~ka tema od monetarnata ekonomija Sivata ekonomija
Download ReportTranscript Vladimir KANDIKJAN: GOTOVITE PARI VO OPTEK I SIVATA EKONOMIJA NASLOVOT NA IZLAGAWETO Gotovite pari vo optek mnogu konkretna, duri tehni~ka tema od monetarnata ekonomija Sivata ekonomija
Slide 1
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 2
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 3
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 4
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 5
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 6
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 7
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 8
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 9
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 10
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 11
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 12
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 13
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 14
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 15
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 16
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 17
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 18
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 19
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 20
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 21
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 22
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 2
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 3
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 4
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 5
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 6
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 7
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 8
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 9
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 10
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 11
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 12
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 13
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 14
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 15
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 16
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 17
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 18
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 19
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 20
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 21
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”
Slide 22
Vladimir KANDIKJAN:
GOTOVITE PARI VO OPTEK
I
SIVATA EKONOMIJA
NASLOVOT NA IZLAGAWETO
Gotovite pari vo optek
mnogu konkretna, duri tehni~ka
tema od monetarnata ekonomija
Sivata ekonomija
mnpgu {iroka, seopfatna
multidimenzionalna problematika
razli~ni aspekti i pristapi
Postoi li vrska me|u niv?
EKONOMIKATA KAKO NAUKA ZA
^OVEKOVOTO ODNESUVAWE
Fenomenot na sivata ekonomija ne
potsetuva na izvornoto zna~ewe na
Ekonomikata
L.Robins: “ekonomikata go prou~uva
~ovekovoto odnesuvawe kako odnos
me|u celite i ograni~enite resursi koi
imaat alternativna upotreba”
Sceni od na{eto sekojdnevie
Eden obi~en raboten den na na{iot
sogra|anin Stojan Stojanovski:
kolporter, ~ista~ na ~evli, prodava~
na gevrek, doma{na pomo{ni~ka,
majstor za ma{ini, smetkovoditel
(maher), “prijatelka na no}ta”,
avtomehani~ar-limar, prodava~ na
“treva”
[to e zaedni~ko za prethodno
navedenite aktivnosti?
Site se del od sivata ekonomija
Se izvr{uvaat so pla}awe vo gotovo
Vrskata me|u sivata ekonomija i gotovite pari
vo optek:
neposredna i pravoproporcionalna
dvosmerna
ne i sosema srazmerna i ednozna~na
V, trampa i valutna supstitucija
Nekoi karakteristiki na sivata
ekonomija
Univerzalen, no i relativen fenomen
Fleksibilnost, adaptapbilnost i
inovativnost
Eluziven fenomen
Edna od najkontroverznite temi vo
ekonomskata nauka
Univerzalen, no voedno
relativen fenomen
Prisutna e nasekade vo svetot, na site kontinenti
i vo site zemli
Razli~no relativno u~estvo:
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo
21 zemja na OECD: 16.7% od BDP
2000/2001 prose~nata golemina na SE vo 22
zemji vo tranzicija: 38% od oficijalniot BDP
procenkite za SE vo RM od 35% do 45 %
Fleksibilnost, adaptabilnost i
inovativnost
“Voda koja te~e”: SE postojano se prisposobuva
na promenite vo dano~nata sfera, na sankciite od
dano~nite vlasti i na op{tite moralni stavovi
Vlastite ne mo`at da izmislat i efektivno da
sprovedat tolku efikasni merki za nejzino
integrirawe vo oficijalnata ekonomija, kolku {to tie
mo`at da najdat na~ini da gi izigraat, da se
preorientiraat, ili pak, da ostanat vo senka ili pod
zemja.
Lingvisti~ki refleksii
gotovinska ekonomija, podzemna ekonomija,
iregularna ekonomija, neopservirana ekonomija,
sokriena ekonomija, siva ekonomija, neformalna
ekonomija, paralelna ekonomija, crna ekonomija,
doma{na ekonomija, neoficijalna ekonomija,
neregistrirana ekonomija, marginalna ekonomija,
neprijavena ekonomija, fantomska ekonomija,
alternativna ekonomija, mese~arska ekonomija,
ekonomija vo senka, ilegalna ekonomija, rezidualna
ekonomija, vtora ekonomija, tainstvena ekonomija
Eluzivnosta na sivata
ekonomija
Po definicija akterite od sivata
ekonomija nastojuvaat da go izbegnat
nivnoto otkrivawe
Implikacii vrz utvrduvawe na nejzinite
dimenzii
merewe
(pr)ocenka
“guesstimate”
Kontroverznosta na sivata
ekonomija
Otvoreni pra{awa i nesoglasuvawa:
nejzinoto definirawe
metodite za nejzina (pr)ocenka
pri~inite za nejzinata ekspanzija
implikaciite od sivata ekonomija
ekonomsko-politi~kite aspekti
na~ini i pristapi za nejzino
reducirawe, integrirawe
Okolu definiraweto na SE
Razlikite, me|u drugoto, proizleguvaat i
od:
legalni versus ilegalni aktivnosti
neodano~eni versus neregistrirani
aktivnosti
aktivnsoti vo naturalnoto stopanstvo
versus transakcii svrzani so pazarnoto
stopanstvo
Rabotna definicija na SE
Sivata ekonomija gi vklu~uva onie
legalni pazarni aktivnosti koi se odvivaat
nadvor od dr`avnata kontrola, koi go
izbegnuvaat odano~uvaweto i koi ne se
evidentirani vo smetkite na
op{testvenoto knigovodstvo
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
Generalno:
poradi nezadovolstvoto od na~inot na koj
funkcionira oficijalnata ekonomija
se dodeka koristite od participiraweto vo
SE gi nadminuvaat stvarnite ili
potencijalnite tro{oci od toa da se bide
nejzin del
Pri~ini poradi koi lu|eto
participiraat vo SE
fiskalnata presija i socijalnite pridonesi
prereguliranost na oficijalnata ekonomija, osobeno na
pazarot na trud
neefiksnost na administracijata i sudstvoto
nezadovolstvo od na~inot na tro{ewe na dr`avnite pari
slo`enosta i diskriminatorskiot karakter na dano~niot sistem
visokata nevrabotenost
`elbata za podobruvawe na konkurentnosta
opa|aweto na verbata vo javnite institucii
rasprostranetosta na mitoto i korupcijata
erozijata na dano~niot moral
borba za gola egzistencija
Vrskata me|u sivata i
oficijalnata ekonomija
Vrskata me|u oficijalnata i sivata
ekonomija funkcionira po principot na
svrzani sadovi:
vo onaa mera vo koja ekonomskite
subjekti se nezadovolni od na~inot na
koj funkcionira oficijalnata ekonomija,
tie migriraat kon sivata ekonomija, i
obratno
Negativnite efekti od SE
jaknewe na nelojalnata konkurencija
erozija na dano~niot moral
zgolemuvawe na dano~nata presija za redovnite
pla}a~i na danokot
osiroma{uvawe na fiskusot
distorzija na informaciite go ote`nuva vodeweto na
ekonomskata politika
erozija na kvalitetot na proizvodite i standardite
orientiranosta na akterite vo sivata ekonomija kon
ostvaruvawe na kusoro~ni celi
povisoko nivo na pari vo optek od optimalnoto
Odredeni pozitivni efekti od SE
poniski ceni na oddelni stoki i uslugi
pogolema prisposoblivost na barawata
na potro{uva~ite
namaluvawe na socijalnite tenzii vo
uslovi na (pre)visoka nevrabotenost
podobruvawe na standardot na
protagonisite na sivata ekonomija
Prirodna, normalna dimenzija
na SE
Paralela: prirodna stapka na nevrabotenost
Prirodna, normalna dimenzija na SE,
uslovena od nivoto na razvoj na dadenata
zemja, strukturata na ekonomijata, kulturni
tradicii, moralni vrednosti i sli~no.
za RM: najmalku dvojno pomala od
postojnata
Graduelno namaluvawe na
dimenziite na SE
Dizajnirawe i dosledno sproveduvawe na
integralna startegija za postepeno integrirawe
na sivata vo oficijalnata ekonomija:
spravuvawe so pri~inite koi ja determiniraat
- rast na OE
balans me|u pottiknuvawa i sankcii
zna~eweto na znaewe i politi~kata voqa
Zaklu~ni sogleduvawa
Dimenziite na SE vo RM se pregolemi
Namaluaweto na SE nesomneno povolno bi se
odrazilo na namaluvawe na gotovite pari vo
optek vo RM
Integriraweto na sivata vo oficijalnata ekonomija
treba da bide eden od osnovnite prioriteti na
koja bilo ekonomsko-polit~ka vlast vo naredniot
period
Re{itelnost, postojanost i dolgoro~nost (Mone)
Za balkanskiot duh i prkos
Specifi~no, alegori~no zna~ewe na
prednosta od bezgotovinsko pla}awe:
“Mi nemamo Gotovinu, jer pla}amo
karticama”